Argentina, druga najveća južnoamerička država, danas izlazi na izbore na kojem se bira polovica zastupnika donjeg te trećina zastupnika gornjeg doma Nacionalnog kongresa. Pošto se odvijaju na polovici njegova mandata, smatraju se ispitom podrške Argentinaca predsjedniku Javieru Mileiju. Nedjeljni izbori, međutim, nisu samo to - oni su i referendum o američkoj pomoći državi
Američki predsjednik Donald Trump, naime, jasno je poručio argentinskim biračima da imaju dvije mogućnosti - ako pobijedi Mileijeva opcija nastavit će se američka podrška i novih 20 milijardi dolara zajma za stabilizaciju valute, a ako izgubi - pomoći i podrške više nema.
„Nećemo tratiti naše vrijeme” ako Milei ne pobijedi na izborima, rekao je Trump u Bijeloj kući polovicom mjeseca kada je primio argentinskog čelnika.
Argentinska opozicija je nakon ovakvih izjava optužila svog predsjednika za izdaju a američkoga za iznudu i kolonijalizam.
Reuters ističe da je ova Trumpova ponuda "podgrijala vatru" u Argentini, gdje se sada govori o "američkom utjecaju na izbore", što je pojačalo podršku opoziciji i među nacionalistima.
BBC i Guardian vide Trumpov pristup kao klasičnu realpolitiku – podrška samo za saveznike, ali upozoravaju da ovo može dovesti do nestabilnosti ako opozicija pobijedi jer bi nova vlada mogla odbiti američku pomoć i okrenuti se Kini ili EU.
Milei ne stoji pretjerano dobro uoči izbora. Početkom rujna je doživio neuspjeh na pokrajinskim izborima u Buenos Airesu, važnom testu popularnosti njegove libertarijanske stranke uoči ovih parlamentarnih izbora.
Njegova nedavno osnovana stranka La Libertad Avanza osvojila je samo 34 posto glasova u najvećoj argentinskoj pokrajini, uvjerljivo izgubivši od peronističke oporbe predvođene bivšom predsjednicom Cristinom Fernández de Kirchner, koja je dobila 47 posto glasova.
vezane vijesti
Motorna pila
Milei je bio popularan na početku svoga predsjedničkog mandata koji je počeo naglim ekonomskim reformama i drastičnim rezanjem državnih izdataka. Smanjio je broj ministarstava, ukinuo ili spojio brojne agencije i otpustio veliki broj javnih službenika.
U prvih deset mjeseci njegova mandata ukupni državni izdaci (bez kamata na dug) smanjeni su za gotovo 30 posto. Ukinuo je brojne subvencije za energiju, prijevoz i potpuno ukinuo ili ograničio socijalne programe.
Liberalizirao je tržište velikim deregulacijskim dekretom i, među ostalim, ukinuo zakonska ograničenja najma koja su štitila siromašne Argentince.
Početno je došlo do makroekonomske stabilizacije – manjeg deficita i niže inflacije. On je svoj način rada okarakterizirao “motornom pilom” za oštre rezove i drastične promjene. Porastao je kreditni rejting države, ali cijena za to bila je recesija koja je pogodila najranjivije.
U javnom sektoru (učitelji, javni službenici) realne plaće pale su za 15 posto dok su u privatnom sektoru porasle oko tri posto. No problem je što oko 60 posto Argentinaca prima plaću ili socijalnu pomoć od države. Od dolaska Mileija na vlast organizirana su tri opća štrajka, ali bez pretjeranog učinka.
Anketna podrška Mileiju je oko 50 posto, ali polarizacija raste – bogati i mladi podržavaju reforme, dok radnička klasa tvrdi da su prebrze i na uštrb siromašnih.
Jedan od najcjenjenijih argentinskih ekonomskih analitičara Augustin Salvia s Katoličkog sveučilišta u Buenos Airesu Argentini kaže da statistika mnogo toga skriva.
"Ako joj dodate sve privremene poslove bez socijalne sigurnosti i s vrlo niskom plaćom, nezaposlenost u Argentini nije samo oko 7 posto, već raste na 30 posta. Siromašno nije 20 posto ljudi nego skoro pola stanovništva.”
Nema prostora za dalje
Većina svjetskih makroekonomista smatra da je Milei premašio očekivanja u prve dvije godine mandata, ali se boje da nema prostora za nastavak takve politike.
„Postoji granica koliko dugo možete rezati javnu potrošnju. U nekom trenutku želite da ekonomija opet počne rasti”, kaže Kimberley Sperrfechter iz Capital Economicsa.
U nedjelju se bira 127 zastupnika u donjem domu, što predstavlja polovicu ukupnog broja od 257 zastupnika te 24 senatora u gornjem domu, što čini trećinu od ukupno 72 senatorska mjesta.
Po anketama, koje u Argentini nisu pretjerano pouzdane, stranka predsjednika Mileia bi mogla osvojiti najviše glasova, ali bi morala formirati trajnu ili ad hoc koaliciju za nastavak reformi. Najrealniji ishod je da će Milei imati dovoljno jaku oporbu da odgađa određene zakone i reforme.
Argentinski predsjednik ima snažnu izvršnu vlast, ali njegov utjecaj na politiku ovisi o odnosu snaga u dva doma u Kongresu. Predsjednik je šef države i šef vlade, ima pravo veta na zakone, ali Kongres može poništiti veto dvotrećinskom većinom u oba doma. Imenuje ministre, vojne i diplomatske dužnosnike, može donositi uredbe sa zakonskom snagom, ali one su privremene i Kongres ih može blokirati.
Donji dom donosi većinu zakona koji zahtijevaju izravno financiranje, a gornji dom ima veći utjecaj na nacionalnu politiku i imenovanja nego na svakodnevne zakone.
Argentinski predsjednik je snažan i neće izgubiti predsjednički mandat ako nema većinu u parlamentu, ali teško može vladati kako želi.
Američka pomoć
Ankete pokazuju i da malo ljudi razumije na što bi se trošilo 20 milijardi dolara koje je obećao američki predsjednik. Službeno je taj iznos najavljen kao novac kojim bi se obavila valutna zamjena. Središnja banka Argentine dobila bi dolare od američke vlade s ciljem stabilizacije argentinskog pesosa, mogla bi privremeno “posuditi” dolare i koristiti ih za stabilizaciju tečaja, bez da troši vlastite rezerve.
Dio novca išao bi za likvidnost u bankarskom sustavu i plaćanje kratkoročnih obaveza, što bi trebalo pomoći da gospodarstvo ne “zablokira”. Cilj je da se ublaže posljedice visoke inflacije, proračunskog deficita i vanjskog duga. Novac bi se koristio prvenstveno kroz financijske kanale kako bi se stabilizirao sustav.
Za ove izbore je registrirano nešto više od 36 milijuna birača. Glasanje u Argentini je obavezno za sve osobe između 18 i 70 godina, uključujući i one koji žive u dijaspori.
Oni mlađi, od 16 godina, i stariji od 70 mogu glasati ako žele.
