A taj niz ozbiljnih skandala uključuje korupciju, nehumane uvjete, propuste u pružanju zdravstvene skrbi i etičke kontroverze.

Afera 2025.: Korupcija i zlouporaba položaja

U lipnju 2025. godine USKOK je u suradnji s policijom uhitio deset osoba, među kojima su liječnici, medicinske sestre i tehničari zaposleni u KB-u Sveti Duh. Glavni osumnjičeni, kirurg Zoran Krstonijević, priznao je krivnju za primanje mita u ukupnom iznosu od 2100 eura.

Optužbe uključuju primanje novca za obavljanje operacija preko reda, izdavanje lažnih bolovanja te izradu neistinite medicinske dokumentacije koja je omogućavala odgodu izvršenja zatvorskih kazni. Također, Krstonijević je koristio opremu bolnice za obavljanje privatnih zahvata, čime je nanesena šteta HZZO-u.

Afera Mrtvačnica (2022.–2024.): Nehumani uvjeti i nezakonit otkaz

Godine 2022. mediji su izvijestili o šokantnim nehumanim uvjetima u mrtvačnici Kliničke bolnice Sveti Duh, u kojoj su tijela pokojnika zbog nedostatka prostora bila polagana na pod, često bez dostojanstvenih uvjeta za privremeni smještaj. Situacija je izazvala zgražanje javnosti, ali i ozbiljnu zabrinutost među zdravstvenim djelatnicima. Pročelnik Zavoda za patologiju, prof. dr. sc. Ivan Knežević, još je ranije više puta pisanim putem upozoravao upravu bolnice na loše stanje u mrtvačnici, predlažući konkretne mjere za rješavanje problema – uključujući hitno proširenje kapaciteta i zapošljavanje dodatnog osoblja.

Umjesto da poduzmu mjere za poboljšanje uvjeta, uprava bolnice odlučila je ukloniti Kneževića, što je kulminiralo njegovim izvanrednim otkazom. Taj potez izazvao je osudu dijela stručne i šire javnosti, a slučaj je završio na sudu. Sud je 2024. godine donio pravomoćnu presudu kojom je otkaz proglašen nezakonitim, naglašavajući da je Knežević bio žrtva odmazde zbog ukazivanja na propuste u sustavu.

Presudom je također potvrđeno da je uprava bolnice bila u potpunosti svjesna neadekvatnih uvjeta, ali unatoč tome nije poduzela nikakve ozbiljne korake da ih ispravi.

Afera Čavajda (2022.)

U svibnju 2022. godine slučaj Mirele Čavajde izazvao je veliku pažnju javnosti te otvorio raspravu o dostupnosti i zakonitosti prekida trudnoće u Hrvatskoj. Trudnica Čavajda zatražila je prekid trudnoće zbog teških malformacija ploda, no suočila se s nizom administrativnih i proceduralnih prepreka u nekoliko zagrebačkih bolnica, uključujući Kliničku bolnicu Sveti Duh.

Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravstva provela je nadzor u KB-u Sveti Duh i utvrdila da je bolnica prekršila Zakon o zaštiti prava pacijenata. Naime prvostupanjska komisija bolnice donijela je odluku o zahtjevu pacijentice za prekid trudnoće, ali joj ta odluka nije dostavljena, čime joj je uskraćeno pravo na žalbu drugostupanjskoj komisiji.

Također, pacijentica nije bila u cijelosti obaviještena o svojim pravima i mogućnostima, što je suprotno zakonskim odredbama koje propisuju pravo pacijenata na potpunu informiranost o tijeku postupanja prilikom pružanja zdravstvene zaštite.

Zbog ovih prekršaja Ministarstvo zdravstva najavilo je podnošenje optužnog prijedloga protiv KB-a Sveti Duh, s predviđenom kaznom od 10.000 do 50.000 kuna za ustanovu te od 5000 do 10.000 kuna za odgovornu osobu, ravnateljicu Ana-Mariju Šimundić.

Tadašnja ravnateljica bolnice Šimundić priznala je određene propuste u dokumentiranju postupaka, ali je naglasila da je pacijentici pružena zdravstvena skrb u skladu s pravilima struke.

Političko-preustrojna borba za upravljanje (2023.): Spor između Grada Zagreba i države

U rujnu 2023. godine Grad Zagreb odlučno se usprotivio prijedlogu Vlade Republike Hrvatske da Klinička bolnica Sveti Duh iz gradskog vlasništva prijeđe pod ingerenciju države i postane državna bolnica. Argumenti koje je iznio Grad, predvođen gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, uključivali su činjenicu da je u prethodne tri godine uložio više od 56 milijuna eura u obnovu, sanaciju i infrastrukturno unaprjeđenje bolnice. Naglasili su da su ta sredstva uložena iz gradskog proračuna s ciljem podizanja kvalitete zdravstvenih usluga za građane Zagreba.

Osim financijskih ulaganja, gradska uprava upozorila je da bi prijenos osnivačkih prava na državu rezultirao gubitkom izravnog utjecaja na upravljanje bolnicom, kao i na donošenje lokalnih zdravstvenih politika, osobito važnih za specifične potrebe zagrebačkih pacijenata.

Prema izjavama gradskih dužnosnika, takav potez države shvaćen je kao politički pritisak te kao pokušaj centralizacije sustava zdravstva, pri čemu bi lokalna samouprava ostala bez glasa u odlučivanju o sudbini jedne od ključnih zdravstvenih ustanova u glavnom gradu. Ova situacija izazvala je i šire političke napetosti te burnu javnu raspravu između različitih razina vlasti.

Ostavka ravnateljice Ana-Marije Šimundić (2023.): Prijetnje i pritisci

U srpnju 2023. godine ravnateljica Kliničke bolnice Sveti Duh Ana-Marija Šimundić podnijela je ostavku na svoju dužnost, obrazlažući je izuzetno ozbiljnim razlozima – konkretnim prijetnjama koje je primala, među kojima se ističe izjava da će je 'progutati podzemlje'. Ova izjava, koja je dospjela i u medije, izazvala je ogorčenje javnosti i dodatno rasvijetlila ozbiljnost situacije u kojoj se bolnica tada nalazila. Šimundić je, prema vlastitim riječima, djelovala pod velikim pritiskom, kako institucionalnim, tako i osobnim, u atmosferi u kojoj nije mogla profesionalno i neovisno obavljati svoju funkciju.

Odluka o ostavci uslijedila je nakon niza skandala i afera koji su pogodili bolnicu, uključujući medijski razotkrivene propuste u skrbi o pacijentima i unutarnje napetosti između različitih interesnih skupina unutar zdravstvenog sustava. U medijskim nastupima i službenim priopćenjima Šimundić je istaknula da su okolnosti u bolnici bile takve da više nije mogla jamčiti kvalitetu rada i osobnu sigurnost.

Njezin odlazak označio je kulminaciju dugotrajnog razdoblja napetosti te ostavio instituciju u dodatnoj krizi upravljanja, a novi ravnatelj imenovan je tek nakon višemjesečne administrativne i političke neizvjesnosti.

Smrti na hitnom prijemu (2023.)

U veljači 2023. godine Klinička bolnica Sveti Duh ponovno se našla u središtu javnosti zbog smrti dvoje pacijenata, preminulih u čekaonici Središnjeg hitnog prijema. Oba pacijenta bila su smještena na ležećim transportnim kolicima zbog nedostatka slobodnih kreveta u opservaciji hitnog prijema.

Prvi slučaj dogodio se u noći s 20. na 21. veljače, kada je pacijent ostavljen u čekaonici, a njegovo beživotno tijelo ujutro je pronašla obitelj koja je došla u posjet. Nekoliko dana kasnije slična situacija dogodila se s pacijentom koji je dovezen iz doma umirovljenika radi rutinske zamjene urinarnog katetera. Nakon zahvata pacijent je ostavljen u čekaonici da čeka sanitetski prijevoz, no kada su djelatnici saniteta stigli, pronašli su ga mrtvog.

Obitelj jednog od preminulih angažirala je odvjetnika i zatražila izuzimanje medicinske dokumentacije te videozapisa s nadzornih kamera bolnice. Uprava bolnice potvrdila je oba slučaja, navodeći da su pacijenti bili zbrinuti u skladu s pravilima struke, ali su smješteni u čekaonicu zbog prostorne ograničenosti. Istaknuto je da su bili pod nadzorom medicinskog osoblja, no činjenica da su smrt pacijenata prvo uočile vanjske osobe izazvala je zabrinutost javnosti.

Gušenje pecivom u čekaonici (2023.)

U lipnju 2023. godine Kliničku bolnicu Sveti Duh potresao je još jedan tragičan slučaj – smrt 62-godišnje pacijentice koja se ugušila pecivom dok je čekala završetak liječničke obrade. Pacijentica je na hitni prijem primljena zbog lakšeg uganuća skočnog zgloba, no imala je i nekoliko ozbiljnih psihijatrijskih dijagnoza te je bila pod službenim skrbništvom, što ju je svrstalo u skupinu pacijenata koji zahtijevaju poseban nadzor.

Unatoč tome, pacijentica je smještena u bolnički boks i ostavljena bez nadzora, iako bolnički protokoli izričito propisuju da osobe s poteškoćama mentalnog zdravlja ne smiju biti same. Tijekom noći, dok je konzumirala pecivo, došlo je do gušenja. Zdravstveno osoblje pronašlo ju je bez svijesti, nakon čega je reanimirana i prebačena na odjel intenzivne njege, gdje je, unatoč naporima liječnika, preminula osam dana kasnije.

Ovaj slučaj izazvao je niz pitanja o protokolima, stručnom postupanju osoblja te organizaciji rada na hitnom prijemu. Pokrenuta je interna bolnička istraga, a Ministarstvo zdravstva zatražilo je hitno očitovanje o okolnostima smrti. Obitelj preminule izrazila je nezadovoljstvo zbog propusta u skrbi te je najavila pravne korake.