OTVORENO

Obrtnička zanimanja su hit u Hrvatskoj, a na ove je posebna navala jer nude bolje prihode

10.07.2025 u 08:01

Bionic
Reading

Završene su prijave za upis u srednje škole, a podaci pokazuju da su kapaciteti bili dostatni za sve zainteresirane učenike. Poseban porast zanimanja zabilježen je za programe strukovnog obrazovanja, osobito u područjima kao što su frizerstvo, kozmetika i automehanika. Osim toga, tradicionalno popularni ostaju i ekonomski, medicinski, turistički i informatički smjerovi

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno o temi upisa govorili su: Vesna Šerepac iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, Zlatko Stić iz Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Mirko Ćurić iz đakovačke Srednje strukovne škole Antuna Horvata te Dalibor Kratohvil iz Hrvatske obrtničke komore (HOK).

Vesna Šerepac istaknula je da su do sada predane sve upisnice te da je 84% učenika uspjelo upisati svoj prvi izbor. “Za naših 29 tisuća učenika koliko je završilo osme razrede osnovnih škola, njih 84 posto je danas realiziralo svoj prvi željeni upisni program,” rekla je. Dodala je i kako je ovogodišnji plan upisa bio dobro postavljen, što je rezultiralo boljim povezivanjem obrazovnih programa s potrebama tržišta rada.

Zlatko Stić opisao je kako je njegova škola zabilježila velik interes: “Bilo je 1200 jer smo imali i visoke bodovne pragove... Prvi puta se dogodilo da nam je sličan broj bio kandidata i za gimnaziju prirodoslovnu i za kozmetičara.” Ova ravnoteža između prirodoslovnih i obrtničkih programa pokazuje, kako smatra Stić, da učenici sve više prepoznaju praktične prednosti strukovnih zanimanja.

Velik interes za trogodišnja zanimanja

Prema riječima Mirka Ćurića, iako su ove godine upisali nešto manje učenika nego lani, interes za trogodišnja obrtnička zanimanja bio je iznimno visok. “Veći je interes bio za trogodišnja zanimanja, strukovna zanimanja koja su uglavnom popunjena,” kazao je. Iznio je podatke koji potvrđuju da su zanimanja poput frizera, soboslikara, automehatroničara i strojarskih montera gotovo u potpunosti popunjena. Napomenuo je i da “učenici već nekoliko godina biraju programe koji nude brže zaposlenje i bolje prihode.”

Dalibor Kratohvil iz HOK-a naglasio je da će službeni podaci o upisima biti poznati sredinom srpnja, ali već sada brojke s terena pokazuju izniman interes za obrtnička zanimanja. “U Obrtničkoj školi za osobne usluge, što se tiče frizera, 260 slobodnih, interes je pokazalo 680,” rekao je, dodavši da su takvi trendovi vidljivi i u drugim strukovnim školama.

Nikad više posla za obrtnike

Kratohvil je istaknuo da “nikad više posla” nije bilo u obrtničkom sektoru. Trenutno u Hrvatskoj djeluje oko 130.000 obrtnika, a broj i dalje raste. “Još uvijek su sva obrtnička zanimanja deficitarna i to nam govori da upravo to, završetkom upisa u školu, završetkom škole, ti mladi ljudi vrlo lako mogu naći posao,” naglasio je. Također je spomenuo da obrtnička zanimanja pružaju i mogućnosti daljnjeg obrazovanja i poduzetničkog razvoja.

Vesna Šerepac osvrnula se i na reformu strukovnog obrazovanja, navodeći da se sve više naglašava suradnja s gospodarstvom i izvođenje dijela nastave kod poslodavaca. “Modernizacija strukovnih kurikula ide u smjeru koji je vrlo bitan za sve naše učenike,” rekla je.

Potrebno je osuvremenjivanje programa

Zlatko Stić istaknuo je nužnost osuvremenjivanja nastavnih programa. “Došlo je vrijeme da se promijeni, da se neki predmeti koji su se izučavali u strukovnom usmjerenju maknu i smanje jer je došlo drugačije doba,” rekao je. Mirko Ćurić objasnio je kako su u Đakovu još ranije uveli praksu savjetovanja s lokalnim poduzetnicima prije planiranja upisa. “Pokušavamo imati uravnotežen plan upisa,” rekao je.

Dalibor Kratohvil naglasio je važnost učenja temeljenog na radu, koje se odvija u ovlaštenim obrtničkim radionicama. “To je važan kotačić i sprega mladih ljudi kad se odluče na obrtničko zanimanje, poslodavca i mentora,” rekao je.

Na kraju, Vesna Šerepac podsjetila je da će 14. srpnja biti objavljena slobodna mjesta za jesenski upisni rok. “Nadam se da će svi oni koji nisu sad uspjeli ili žele promijeniti upisni program, imati dovoljno vremena da to naprave,” zaključila je.