Iran želi da se svi trgovački brodovi koji prolaze kroz ulaz u Perzijski zaljev registriraju pri novoutemeljenoj iranskoj agenciji. Zapadni osiguravatelji odbijaju prihvatiti takav model, smatrajući ga zamkom koja bi ih mogla dovesti u sukob s međunarodnim sankcijama.

Prema izvorima upoznatima sa situacijom, trgovina u regiji neće se u potpunosti oporaviti dok Iran ne odustane od jednostranih osiguravateljskih zahtjeva i dok međunarodni plovni putovi ne budu očišćeni od mina, piše NY Post.

‘Aktualni iranski prijedlog nije prihvatljiv i ne može funkcionirati u komercijalnom brodarstvu’, rekao je jedan sugovornik. ‘Nijedna država ne može jednostrano proširiti svoju nadležnost na međunarodne vode. U suprotnom, promet se neće vratiti na razine prije rata.’

Pod okriljem 60-dnevnog primirja Teheran je osnovao Upravu za tjesnac Perzijskog zaljeva (PGSA), koja je tradicionalne međunarodne plovne koridore proglasila zabranjenima. Iran od svih trgovačkih brodova traži registraciju pri PGSA-i i osiguranje koje odobre iranske vlasti.

'Destabilizacija globalnog gospodarstva'

Izvori iz industrije tvrde da osiguravateljske kuće odbijaju sudjelovati u sustavu koji smatraju neprovedivim. ‘Iran koristi tjesnac kao gospodarsko oružje protiv Sjedinjenih Država i njihovih saveznika’, rekao je jedan visoki izvor. ‘To je u suštini pokušaj destabilizacije globalnog gospodarstva.’

Teheran tijekom početnog razdoblja nudi osiguranje bez naknade, ali zadržava pravo kasnijeg uvođenja visokih premija. Međunarodne kompanije upozoravaju da bi prihvaćanje takvog modela moglo predstavljati kršenje američkih sankcija te bi ih vezalo uz iranski pravni sustav kojem ne vjeruju.

Zbog toga se očekuje da će većina brodara i dalje koristiti rutu uz obalu Omana pod zaštitom američke vojske. No promet je i dalje znatno ispod prijeratnih razina, ponajprije zbog mina koje se nalaze u širem području međunarodnih voda.

‘Postoji jedan hitan prioritet – razminiranje’, upozorio je visoki diplomat Europske unije. ‘Bez toga brodovlasnici, kapetani i osiguravatelji neće organizirati prolazak kroz tjesnac.’

Hormuški tjesnac jedna je od najvažnijih prometnih arterija svjetskog energetskog tržišta. Kroz njega svakodnevno prolazi više od 20 milijuna barela nafte, odnosno oko petine svjetske potrošnje.

Za proizvođače poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Iraka to je jedina veza s otvorenim morem, dok Katar njime izvozi velik dio svojeg ukapljenog prirodnog plina.

Iran može značajno utjecati na svjetsku trgovinu

Prema izvješću američke Kongresne istraživačke službe (CRS), Iran zahvaljujući svojoj obali i vojnim sposobnostima može značajno utjecati na tokove trgovine energentima. Prijetnjama i selektivnim ometanjem plovidbe Teheran je i ranije uspijevao stvarati učinak sličan zatvaranju tjesnaca bez otvorenog vojnog sukoba.

Dok kineski brodovi trenutačno koriste iranske koridore bez naknade, ostatak svjetske trgovačke flote uglavnom ih izbjegava.

Nepročišćeni plovni putovi mogli bi ugroziti i jedan od glavnih ciljeva američke administracije. ‘Mjerilo uspjeha bit će povratak pomorske trgovine na razine prije sukoba i potpuna normalizacija poslovanja u sektoru’, rekao je jedan visoki američki dužnosnik.

Potpuno otvaranje Hormuškog tjesnaca moglo bi pridonijeti padu cijena nafte, što bi Sjedinjenim Državama i članicama skupine G7 olakšalo uvođenje strožih sankcija ruskom energetskom sektoru.

‘Cijene padaju zahvaljujući dogovoru oko Hormuškog tjesnaca’, rekao je jedan europski dužnosnik. ‘Upravo zato je taj sporazum za nas toliko važan.’