VOJNA HUNTA PRELOMILA

Novi krak globalnog sukoba: Putinovi psi rata čerupaju Mali, gubitnici su – Francuzi. Što se to događa u Africi?

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 07.05.2022 18:55
  • Objavljeno 07.05.2022 u 18:55
Povlačenje francuske vojske iz logora Gossi u Maliju

Povlačenje francuske vojske iz logora Gossi u Maliju

Izvor: Profimedia / Autor: ABACA / Abaca Press / Profimedia

Vojna hunta Malija raskinula je obrambeni sporazum s Francuskom koji je godinama osiguravao kakvu-takvu kontrolu Pariza nad radikalnim islamskim prijetnjama na zapadu Afrike. Iza malijske vojne hunte nedvojbeno stoji ruski predsjednik Vladimir Putin, čiji se psi rata iz redova zloglasne skupine Wagner već neko vrijeme vrzmaju po Africi nudeći tamošnjim nestabilnim vlastima usluge obuke i nadzora, a zapravo odrađuju prljave poslove za lokalne režime, čime pomažu Moskvi u preuzimanju utjecaja na Crnom kontinentu. Iako je Washington tvrdio da neće odustati od stabiliziranja tog dijela svijeta, sve je jasnije da Zapad gubi kontrolu nad bogatom, ali i jednom od najnestabilnijih regija u svijetu koja vrvi islamskim radikalima

Službeni Bamako objavio je ovih dana da vladajuća hunta raskida obrambeni sporazum sa svojom nekadašnjom kolonijalnom vladaricom Francuskom, optuživši je da svakodnevno krši zračni prostor Malija, a Pariz se još uvijek službeno nije povukao iz sporazuma, niti je povukao većinu od 2400 svojih vojnika, koliko ih se nalazi u Maliju. Francuski vojnici, uz njih još 1600, koliko ih je raspoređeno u zemljama Sahela, stacionirani su u Maliju od 2013. godine jer ih je tadašnja vlada pozvala da suzbiju napade islamskih radikala koji su zauzeli sjever te zemlje.

Iako se u početku računalo da će opsežna kampanja, koja je pored svih rodova francuske vojske uključivala britanske, švedske te estonske snage, potrajati tek mjesec dana, Zapad je ostao nazočan u neuralgičnoj regiji gotovo čitavo desetljeće.

Nekoliko ambicioznih operacija polučilo je tek djelomičan uspjeh na terenu jer se zapadna koalicija našla u borbi protiv tuareških plemena koja su se pokazala kao neuhvatljiv neprijatelj. Na njihovoj strani u srazu sa zapadnjacima su nomadska mobilnost, otpornost na pustinjske uvjete i fanatičnost koju su pokazali zavrbovani od islamskih klerika iz terorističkih ćelija. Situacija je svakim danom sve više podsjećala na Afganistan, stoga Parizu nije preostalo ništa nego postupno napustiti Mali, dok su Amerikanci upozorili da neće dopustiti rusko uplitanje u Afriku.

Dokumentarac turske televizije o Wagner grupi

Izvor: Društvene mreže / Autor: TRTworld

Vagnerovska strahovlada

Glasnogovornik malijske hunte, pukovnik Abdoulaye Maiga podsjetio je u svojem televizijskom obraćanju Pariz da je još u lipnju prošle godine najavio povlačenje iz te zemlje. Maiga je nestrpljenje prisnažio ocjenom da se iz dana u dan pogoršava vojna suradnja s Francuskom, no to je bio pokušaj da se ubrza odlazak zapadnjaka i pripremi dolazak za nove savjetodavce, ali s manje-više skrivenim namjerama.

  • +5
  • +2

Povlačenje francuske vojske iz logora Gossi u Maliju

Izvor: Profimedia / Autor: Tanguy Vabatte / Zuma Press / Profimedia

Iza nervoze vođe malijske hunte, pukovnika Assimija Goite, smatraju analitičari, krije se sve veći pritisak Moskve, a koja u toj zemlji već neko vrijeme drži pripadnike zloglasne paravojne skupine Wagner, čija je osnovna djelatnost uvođenje sveopćeg terora pod krinkom pružanja savjetodavnih usluga lokalnim vlastima. Vagnerovci, uspostavljajući vlastitu strahovladu uz već postojeće režime, zapravo pripremaju teren za širenje moskovskog utjecaja u demokratski i gospodarski siromašnom, ali istovremeno u mnogočemu plodnom području koje je dosad bilo zapadnjačka ekskluziva.

Dovoljno je ukazati na to da Mali prednjači u Africi po proizvodnju pamuka, a sve se više otkrivaju bogata nalazišta zlata. Kako je riječ o izrazito nestabilnom području, Moskva ima i interes u plasiranju svoje vojne industrije te njezino oružje jednostavnije dolazi do krajnjih korisnika nego ono zapadnog porijekla jer se pritom ne obazire na sankcije i ograničenja.

Previsoka cijena ostanka

Izvjesna operacija Kremlja u preotimanju dijelova Afrike od Zapada dobila je zamah krajem siječnja ove godine, kada je Goita naredio svojem premijeru Choguelu Kokalli Maigi da protjera francuskog veleposlanika u Bamaku. Maiga je, davši diplomatu 72 sata da napusti Mali, poručio Parizu da Bamako više neće tolerirati izjave francuskih vlasti o karakteru malijske vlade.

Pripadnici grupe Wagner u Ukrajini

Pripadnici grupe Wagner u Ukrajini

Izvor: Profimedia / Autor: east2west news / WillWest News / Profimedia

Analitičari ukazuju na to da se iza prekida odnosa može iščitati uplitanje Kremlja nakon što je vrlo vjerojatno stupio u kontakt s huntom i preporučio joj da odustane od Zapadu obećanog održavanja izbora. Zauzvrat je Moskva obećala pomoć Goitinom režimu pa je u Mali na službeni poziv Bamaka poslala oko tisuću vagnerovaca, za koje je Macron kazao da su ondje da bi si osigurali ekonomsku korist. Kako bi se spriječilo financiranje skupine Wagner, EU je nametnuo sankcije Goiti i njegovim sljedbenicima dok je Pariz zaustavio financiranje siromašnog Malija kako Bamako ne bi preusmjeravao 10 milijuna dolara na račun ruskih plaćenika.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian kazao je da je malijska vlada nelegitimna i izvan kontrole te kako sve češće ometa antiterorističke akcije, a njegova kolegica iz ministarstva obrane Florence Parly najavila je da francuska vojska neće ostati u Maliju ako cijena toga bude previsoka. Pariz je nedugo potom procijenio da je situacija u Maliju preopasna pa je sredinom veljače pokrenuta opsežna operacija povlačenja nakon devetogodišnjih borbi s tamošnjim islamskim pobunjenicima koji su prisegnuli na vjernost lokalnim ćelijama tzv. Islamske države i Al Kaide.

  • +3

Emmanuel Macron

Izvor: Profimedia / Autor: Thomas COEX / AFP / Profimedia

Putinove prijetnje izvozom terorizma i migranata

Francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu nije preostalo ništa osim priopćiti da će Pariz i njegovi saveznici i nadalje biti 'posvećeni malijskom narodu u njegovim naporima da postigne održiv mir i stabilnost'. Macron je najavio da će se Francuska sada više posvetiti Nigeru i zemljama Gvinejskog zaljeva u borbi protiv islamskih radikala. Riječ je, dakako, o području u kojem Rusija još nije stekla snažan utjecaj pa je prirodno da Zapad traži uporište kako bi nadgledao što Moskva radi na susjednom terenu.

Odlazak Francuza iz Malija, upozoravaju poznavatelji situacije, ostavit će sigurnosni vakuum koji se već počeo popunjavati radikalnim džihadistima i ruskim vagnerovcima kao jamstvom za dodatnu destabilizaciju. Dodatni problem leži u činjenici da su u susjednoj Burkini Faso i Gvineji također došle na vlast hunte i to nakon vojnih udara iza kojih navodno stoji Putin, a treba znati i to da su Rusi otprije prisutni u još nekoliko afričkih država.

Prema ocjenama neovisnih američkih analitičara, Rusija je, uz aktualnu krizu u Ukrajini, zadala snažan udarac Europskoj uniji jer se ona pokazala bespomoćnom u očuvanju jedinstva u stavu prema ruskom agresoru u Europi te održavanju sigurnosti u području iz kojeg u terorističke akcije na Starom kontinentu dolaze unovačeni radikali.

Trenutni kaos u Maliju, ističu upućeni, mogao bi destabilizirati čitavi Sahel, što bi utjecalo na Europu jer bi ponovno mogla biti na meti islamskih radikala, ali i krijumčarskih skupina koje koriste sigurnosne rupe da bi dovodile migrante u Europu.

Pred iskušenjem je i misija Ujedinjenih naroda u Maliju (MINUSMA), što uključuje 13.000 mirovnjaka koji uvelike ovise o francuskoj logistici. Ako UN opozove misiju, Moskva svakako neće propustiti priliku za nesmetanim širenjem svojeg utjecaja na kontinentu s ogromnim gospodarskim potencijalom, a pritom joj neće biti mrsko ni dodatno ucjenjivati Europu izvozom terorizma i migrantskih valova.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!