Europska unija želi građanima omogućiti da osobnu iskaznicu, vozačku dozvolu, diplome i druge dokumente nose u digitalnom obliku. Uvođenje sustava, međutim, ne ide prema planu.
Europska unija postavila je 24. prosinca 2026. kao rok do kojeg bi svaka država članica trebala građanima ponuditi barem jedan certificirani digitalni novčanik za identitet. No plan ozbiljno kasni - od 27 članica zasad su samo tri ispunile zacrtane obveze.
vezane vijesti
Europski digitalni novčanik zamišljen je kao aplikacija u kojoj će građani moći pohraniti niz važnih dokumenata i podataka. Među njima su nacionalne osobne iskaznice, vozačke dozvole, diplome, podaci o zdravstvenom osiguranju, ali i određeni bankovni podaci.
Korištenje digitalnog novčanika pritom neće biti obvezno, a klasični dokumenti nastavit će vrijediti. Sustav bi građanima trebao omogućiti i da prilikom dokazivanja identiteta otkriju samo one podatke koji su nužni za određenu uslugu, umjesto da automatski dijele sve informacije sadržane u dokumentu.
Velike razlike među članicama
Uvođenje novog sustava zasad se znatno razlikuje od države do države. Italija je među najnaprednijima te njezin sustav već ima gotovo osam milijuna mjesečnih korisnika. Njemačka svoj novčanik planira pokrenuti u siječnju 2027., dakle nakon europskog roka.
Nizozemska je otišla još dalje te je uvođenje odgodila do kraja 2027. nakon pilot-projekta u kojem je sudjelovalo samo 57 korisnika. Bugarska, pak, još radi na potrebnom zakonodavstvu.
Prije pune primjene provedeni su veliki pilot-projekti financirani sredstvima EU-a. U njima je sudjelovalo oko 350 organizacija, izdano je više od 1500 digitalnih vjerodajnica te je provedeno više od 8000 prekograničnih transakcija.
Sljedeće na redu banke i tvrtke
Obveze neće imati samo države. Tvrtke će digitalni novčanik morati prihvaćati od 24. prosinca 2027., dok će se banke morati prilagoditi još ranije - od srpnja 2027. - zbog europskih pravila o sprečavanju pranja novca.
Istodobno se otvara pitanje zaštite privatnosti. Organizacija za digitalna prava EDRi upozorila je na nacrte pravila koji bi mogli uključivati obvezno prepoznavanje lica i, prema njihovoj ocjeni, oslabiti neke mehanizme zaštite privatnosti.
Unatoč kašnjenjima pojedinih članica, cilj EU-a ostaje isti: Stvoriti digitalni identitet koji bi građani mogli koristiti za javne i privatne usluge diljem Unije, bez potrebe da za svaku državu ili uslugu koriste zasebne sustave.
