Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je govor o stanju Europske unije. Uz puno najava i poziva na akciju, posebno se istaknuo poziv Kanadi da postane prva pridružena članica
Što je još 'iskočilo' u njenom govoru, u analizirali su stručnjaci u emisiji 'U mreži Prvog' HRT-a.
Stručnjak za međunarodne odnose sa Sveučilišta u Zagrebu, Goran Bandov, smatra da je upravo poziv Kanadi bio ključna točka govora.
'Rekao bih da je to prvenstveno poruka SAD-u. Trump je imao jasnu poruku da će nadgledati što se događa između njegovih bliskih saveznika. Ovo je jedan korak prema ostvarivanju čvršćeg partnerstva između Kanade i EU-a, ali ne znamo kamo bi to sve trebalo ići, istaknuo je Bandov dodavši kako je stvar pregovora, što će to točno značiti.
vezane vijesti
Podsjetio je da je i Australija iskazala interes za takvim oblikom suradnje s EU.
'Ideja je da se okupe države koje promišljaju jednako unutar sličnih vrijednosnih okvira. Ovo je signal ozbiljnog preslagivanja na geopolitičkoj sceni', dodao je Bandov.
Da je govor bio sadržajan i dobro strukturiran, smatra prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti 'Dr. Franjo Tuđman', Gordan Akrap. No, dodaje, kasni 10 godina. Istaknuo je kako je pitanje sigurnosti dominiralo u govoru.
'Mijenjaju se postojeće isprazne paradigme što je sigurnost, dolazimo do toga da je sigurnost mjerilo učinkovitosti svih operacija. Ako ne mislite o sigurnosnim prijetnjama na preventivnoj razini, imate problem', istaknuo je Akrap u emisiji 'U mreži Prvog'.
Tezu da EU stvara protutežu NATO-u, smatra pogrešnom. Radije, ističe Akrap, stvara se komplementarnost između EU i NATO-a kako bi se ispunili američki zahtjevi da Europa bude samodostatna i da može braniti svoje interese.
'Konačno se razgovara o tome da Europa mora ostvariti suverenitet, ne samo na svom teritoriju nego i informacijskom prostoru, kognitivnom prostoru i digitalnom prostoru, što podrazumijeva razvoj zaštitnih mehanizama i razvojnih instrumenata koji će pomoći državama da se u gospodarskom smislu razvija', pojasnio je Akrap.
Energetski stručnjak, Davor Štern, dotaknuo se energetskih aspekata govora. Istaknuo je kako je europski plan prelaska na obnovljive izvore energije, pretvorilo EU u ovisnu o derivatima iz pomorskih zemalja.
'Našli smo se u situaciji da nafte ima manje, derivata još manje. Europa se više ne može vratiti rafinerijama, mora se snaći uvozom, a pitanje je odakle će to biti', istaknuo je te dodao kako je Europa pokazala da nije spremna nositi se s izazovima na energetskom planu.
'Mi smo sretni što imamo naftnu luku u Omišlju i dobru rafineriju u Rijeci, imamo mogućnost da možemo zadovoljiti sve potrebe Hrvatske za derivatima', rekao je Štern na kraju gostovanja u emisiji 'U mreži Prvog' HRT-a.
