Zaustavljanje ruskih snaga, ometanje njihovih sposobnosti i potiskivanje vojske prema ruskih granicama, ključni su ciljevi NATO-ovog odgovora kroz tri glavna elementa.
Dok obavještajne procjene sve više govore o tome da Rusija planira testirati odlučnost NATO-a ne samo hibridnim napadima, već i manjim vojnim akcijama, postavlja se pitanje kako bi NATO reagirao. Podsjetimo, nedavne obavještajne procjene navode da je vjerojatnost vojnog upada ruskih snaga na područje Baltika nizak, ali potencijalno bi mogao rasti kako Vladimir Putin trpi velike gubitke u ratu u Ukrajini.
Pritom bi to mogli biti manji pokušaji zauzimanja teritorija s pomoću 'malih zelenih ljudi' kao na Krimu 2014. godine, a možda čak i manji konvencionalni vojni napad. Obavještajne procjene navode da bi se to moglo dogoditi bilo kada u razdoblju do 2029. godine.
NATO se priprema za takve slučajeve, a prema pisanju Luce-Marie Hoffmann za njemački medij Bild, postoji plan djelovanja od tri elemenata u slučaju napada na baltičke države. Zaustavljanje ruskih snaga, ometanje njihove sposobnosti vođenja rata i potiskivanje invazijskih snaga natrag prema ruskim granicama, glavni su ciljevi strategije koja je razvijena uz vodstvo Andrew Pingreya, majora američke vojske.
Uništenje raketnih sustava, pritiskanje snaga
Pokrenu li ruske snage doista raketne ili dronovske napade na Baltik uz klasičnu kopnenu invaziju, prioritet NATO-a, prema strategiji bi bilo uklanjanje raketne prijetnje. Lovci, rakete i dronovi bi poletjeli prema ruskim raketnim sustavima. Zbog koncentracije sustava protuzračne obrane i raketa, poseban bi fokus bio stavljen na rusku enklavu Kalinjingrad između Litve i Poljske.
Pritom bi se u drugoj fazi radilo na potiskivanju ruskih kopnenih snaga natrag prema njihovoj granici. Treći element, uključuje udare na samu Rusiju. Zračne luke, tvornice obrambene industrije, mostove, željezničke pruge za prijevoz trupa i opreme i druge vojne i logističke infrastrukture bi bile meta NATO-ovih specijalnih snaga.
Međutim, u ovom obrambenom konceptu se ističe da NATO ne bi nastojao okupirati ili osvojiti Rusiju.
Bez okupacije, ali u suradnji s Putinovim neprijateljima
Ipak, strategija predviđa suradnju s unutarnjim neprijateljima Vladimira Putina. Njihova bi uloga bila ometanje vojnih opskrba i slabljenja daljnjih ruskih napada. NATO bi također pokušao uspostaviti i 'zračni most' za prijevoz dronova i robotskih sustava putem zrakoplova u samu Rusiju kako bi ometao napade.
Vodeći se idejom da odvraćanje najbolje djeluje kada protivnik zna što ga čeka, njemački medij ističe da NATO-voi planeri ne žele nužno da ovaj koncept obrane ostane tajan.
