Saborski Odbor za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj pozvao je 'Ministarstvo poljoprivrede te predstavnike proizvođača mlijeka i mljekarske industrije da nastave pregovore radi pronalaženja zajedničkog rješenja koje će biti na dobrobit hrvatskih mljekara i poljoprivrede', stoji u zaključku nakon tematske sjednice o 'opstojnosti proizvodnje mlijeka', kojim je Odbor od Ministarstva poljoprivrede zatražio da ih 'u roku od 14 dana izvijesti o poduzetim mjerama i postignutom sporazumu'. Članovi Odbora rekli su da razumiju probleme mljekara, ali i ustvrdili da ih treba zajednički rješavati za stolom

Predstavnici Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka, koji već deveti dan prosvjeduju, a njihov bi primjer uskoro trebali slijediti i drugi, jer je Dukat snizio otkupnu cijenu mlijeka, traže tripartitni sporazum i nastavak isplate potpora, odnosno da se zadrži dosadašnje stanje dok se ne regulira područje proizvodnje mlijeka zato što u suprotnom neće moći opstati.

Mljekari na rubu preživljavanja

'Nedopustivo je da prerađivači mlijeka hrvatskim mljekarima nude balkanske cijene, a traže europsku kvalitetu mlijeka', upozorio je predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka Igor Rešetar, a potpredsjednik HUSPM-a Drago Bagarić upozorio je da 'proizvođači mlijeka u odnosu na prošlu godinu za litru mlijeka od države i prerađivača dobivaju ukupno 82 lipe manje, dok istodobno rastu drugi troškovi koji onemogućavaju preživljavanje, osim ako možda nije riječ o nekom velikom proizvođaču'. 'Banke su nam podigle kamate sa šest na devet posto, reprodukcijski materijal je otišao za 20 posto, nafta će sutra otići za 20 lipa', pobrojao je neke od troškova potpredsjednik HUSPM-a Mladen Šolčić i upitao predstavnike Ministarstva poljoprivrede žele li uopće proizvodnju mlijeka.

'Europska komisija stoji iza svojih proizvođača, nas je bilo 64.000, a sada nas ima samo 14.000 proizvođača i nismo smanjili proizvodnju, a 92 posto našega mlijeka je europske kvalitete i ono nema nikakvu drugu boju, ovo što se priča da su prosvjedi politički obojeni, naše je mlijeko bijele boje i krvavo zarađeno. Mi nismo došli iz hira, nego jer želimo živjeti i raditi', poručio je Šolčić.

Zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol ponovila je da će Ministarstvo poljoprivrede učiniti sve i da će država po zakonu isplatiti sve preuzete obveze, ali i da treba saslušati sve strane jer nitko ne želi niti stečaj prerađivačkih tvrtki. 'Hrvatska banka za obnovu i razvoj danas u Ministarstvu na sjednici Savjeta za mlijeko predstavlja vrlo povoljne kreditne linije s nižim kamatnim stopama za investicije u poljoprivredu, bit će riječi o legalizaciji infrastrukturnih objekata jer 95 posto njih nema sve potrebne dozvole, kao i o poljoprivrednom zemljištu', navela je Španjol, na što joj je Šolčić uzvratio da mljekari sve to podržavaju, ali i da nemaju vremena čekati da se te stvari riješe ako žele opstati.

'Za ove probleme nije kriva ova vlada'

Zoran Vasić, SDP-ov član Odbora, upozorio je da se, iako ne želi nikome imputirati političku obojenost, ipak problemi na koje upozoravaju mljekari odnose na rad prošle vlade, pa je spomenuo i 'netransparentnost oko dodjele i isplate poticaja', na što je, podsjetio je, 'upozorila i Državna revizija, a bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković i bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor trebali su pripremiti naše poljoprivrednike na ono što ih čeka. S druge strane, i sami proizvođači su se trebali bolje udružiti, a tu je i slaba iskorištenost novca iz europskih fondova te onoga koji je osigurala Vlada'.

'Iskorišteno je samo 50 posto SAPARD-a, a 90 milijuna eura je ostalo neiskorišteno. Danas se može koristiti IPARD, a u dvije i pol godine iskorišteno je tek 22 posto. Sve su to podaci na koje je upozorila Državna revizija u svojem izvješću za 2010. godinu, a Vlada je također osigurala 2,5 milijardi kune u Operativnom programu razvoja govedarstva u Hrvatskoj za razdoblje od 2004. do 2008. godine i to za 1.200 novih mliječnih farmi te adaptaciju 6.000 starih i 228 novih farmi, s tim da je 2008. povećana kreditna linija i produžen rok otplate, a od svega toga ostvareno je samo 10 posto. U tom razdoblju varirale su ne previše količine mlijeka, naime, 2005. smo imali 623 milijuna kilograma mlijeka, a 2008. 657, sve su to problemi koje treba rješavati, a koji nisu nastali preko noći', nabacao je različite podatke Vasić.

Što radi Poljoprivredna komora?

Koalicijski mu kolega, HNS-ov član Odbora Vladimir Bilek složio se s mljekarima da je nedopustivo traženje europske kvalitete za balkansku cijenu, ali i poručio da treba sjesti za stol, dok se SDP-ov Mladen Marelić zapitao koja je uloga Poljoprivredne komore u cijeloj priči i što ona radi na iznalaženju rješenja, a i uopće, pogotovo u svjetlu toga da iz državnoga proračuna godišnje dobiva 60 milijuna kuna. Prisutni direktor prozvane komore Ivan Katalinić umjesto konkretnog odgovora krenuo je iznositi cijelu povijest osnivanja Poljoprivredne komore, no ubrzo ga je zbog negodovanja ostalih sudionika prekinuo predsjednik Odbora i bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković, a Šolčić je poručio da 'Komora nije od nikakve pomoći i da im samo svaki mjesec uzima pare, a mljekari su ti koji najviše daju pa ipak imaju samo tri predstavnika, no o tome nitko ne razmišlja'. Da bi nešto trebalo promijeniti u tom ustroju, koji zapošljava velik broj savjetnika, čak njih 239, ali je to možda i jedino u čemu Komora funkcionira, napomenuo je potpredsjednik Odbora SDP-ov Ivica Mandić, dok se Marelić osvrnuo na to da inače očito služi samo kao mjeto za zapošljavanje mnogobrojnih službenika, smatraju i drugi članovi Odbora, a potrebe preustroja svjesni su i u Ministarstvu.

Pozivi, sastanci, savjeti i faksovi

Inače, kroz cijelu se sjednicu provlačila rasprava oko prigovora većine sudionika Čobankoviću zbog toga što je sjednicu na poziv HUSPM-a sazvao istodobno kad se i u Ministarstvu poljoprivrede održava sjednica Savjeta za mlijeko sa sličnom temom. Čobanković je uporno tvrdio da nije imao informaciju da se u isto vrijeme održava taj sastanak, a sjednicu Odbora je sazvao zbog pridonošenja rješavanju problema mljekara za stolom. Umjesto toga, dobar dio sjednice bio je iskorišten za politička prepucavanja, pa se u jednom trenutku čak i mahalo poslanim faksom da bi se utvrdilo kad je točno poslan poziv i prozivalo oko toga koji su čiji su prioriteti, što je dodatno razočaralo mljekare, koji su poručili da nemaju vremena za takva prepucavanja i da hitno traže rješenje da bi preživjeli.

Ustanovljeno je, međutim, s obzirom da je ranije bilo nekih nejasnoća, da je dosada ispoštovan tempo isplate poticaja te da se trenutačno rješavaju slučajevi 400 proizvođača koji su zahtjeve predali u produženom roku za prijavu i naposljetku u zaključku je još jednom istaknuto da rješenja treba zajednički tražiti za stolom, na korist svih uključenih strana.