ANALIZA MARKA BARIŠIĆA

Nazire li se to novi pristup Hrvatske Bosni i Hercegovini?

  • Autor: Marko Barišić
  • Zadnja izmjena 12.03.2016 07:47
  • Objavljeno 12.03.2016 u 07:40
Kolinda Grabar Kitarović Dragan Čović Bakir Izetbegović Mladen Ivanić

Kolinda Grabar Kitarović Dragan Čović Bakir Izetbegović Mladen Ivanić

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl

Dva dana redale su se press konferencije nakon sastanaka tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine s hrvatskom državnim vrhom u Zagrebu: sa svih sastanaka, i s predsjednicom i premijerom odaslane su pozitivne poruke, ništa 'talasajućeg' ili kontroverznog. BiH treba podršku Zagreba na putu prema EU i to jest afirmativan kontekst, ali analitičar tportala, poznavatelj prilika u regiji, otkriva da neke rečenice ipak ukazuju na formiranje novog pristupa hrvatske politike prema BiH

Prije nekoliko dana tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine boravilo je u dvodnevnom službenom posjetu Zagrebu. Na Pantovčaku im je priređen državni doček, njima u čast postrojena je počasna bojna, održan je svečani ručak, primljeni su i od drugih najviših državnih dužnosnika. Zaključeno je kako su Hrvatska i BiH dvije susjedne i prijateljske zemlje koje imaju 'nekoliko' otvorenih pitanja te je dogovoreno intenziviranje kontakata kako bi se ona riješila, a gospodarska suradnja i trgovinska razmjena još više proširila.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović obećala je potporu Zagreba BiH na njenom putu prema euroatlantskim integracijama nakon podnošenja zahtjeva te zemlje za članstvom u EU-u 15 veljače. Bilo je govora i o potpisivanju strateškog partnerstva između dviju država kojim bi Hrvatska prenijela BiH svoja iskustva iz procesa pristupanja toj asocijaciji kako bi lakše premostila prepreke koje je čekaju na tom putu. Grabar Kitarović je također kazala kako će Hrvatska 'podržavati napore unutar BiH da sva tri konstitutivna naroda to zaista i budu na teritoriji cijele BiH bez ikakvih pretenzija da se miješamo u njena unutarnja pitanja'.

Potonja rečenica je najvažniji dio tzv. novog pristupa Hrvatske prema BiH kojim će se tražiti 'veća zaštita i poštivanje jednakopravnosti hrvatskog naroda' u odnosu na druga dva konstitutitvna naroda. Prvi korak na tom putu tiče se izmjena izbornog zakodavstva u toj državi kojim bi se osiguralo da tamošnji Hrvati sami biraju svoje predstavnike u Predsjedništvo BiH i u Dom naroda. Dosadašnjim zakonskim rješenjima to nije bilo zajamčeno te su tako u dva navrata Bošnjaci, zbog svoje brojčane premoći, izabrali hrvatskog člana tog kolektivnog tijela (Željka Komšića), a po istom modelu su u Dom naroda dolazili navodni predstavnici Hrvata iako ih zapravo nije izabralo hrvatsko biračko tijelo.

Koliko je nelogičnosti pa i diskriminacije u tom zakonu govori i podatak da se iz Goražda, u istočnoj Bosni (gdje živi samo 17 Hrvata) bira jedan hrvatski zastupnik u Dom naroda, isto kao i iz Bosanske Posavine gdje ih živi, kako su neki izračunali, 588 puta više. Takvih primjera ima i u vezi sa srpskim entitetom. Dom naroda je važan jer se u njemu odlučuje o izboru predsjednika entitetskei vlade BiH i drugih državnih dužnosnika, uspostavljen je radi poštivanja jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda, ali se sustavom odlučivanja u njemu i načinom izbora zastupnika u to tijelo, pretvorio u svoju suprotnost. Služi za dominaciju brojčano većih naroda u odnosu na one manje brojne. To su samo neke od nelogičnosti koje službeni Zagreb novim pristupom prema BiH želi otkloniti kako bi se otvorio politički proces tijekom kojeg bi hrvatski narod u toj državi i u stvarnosti postao jednakopravan u odnosu na Bošnjake i Srbe, druga dva konstitutivna naroda,kao što mu je to zajamčeno Ustavom.

Na to se nadovezuju i pitanja ravnomjerne zastupljenosti hrvatskih predstavnika u vlasti BiH na svim razinama, prava na osnivanje televizijskog kanala na hrvatskom jeziku, transparentnijeg trošenja novca iz entitetskih blagajni i njegove pravednije raspodjele te osiguravanje uvjeta i novčanih sredstava za obnovu i povratak prognanog stanovništva u prijeratna obitavališta, što se posebice odnosi na Bosansku Posavinu. Hrvatska te ciljeve namjerava provoditi u sklopu započetog procesa pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. To je izrijekom kazao i ministar vanjskih poslova Miro Kovač tijekom nedavne posjete Mostaru ustvrdivši kako su 'jednakopravnost Hrvata u BiH i integracija BiH u Europsku uniju dvije strane iste medalje'. Dodao je kako je perspektiva članstva BiH u EU-u 'poticaj preobrazbi društva na temelju zajedničkih europskih vrijednosti'.

Na pitanja koja su se pojavljivala u javnosti kako će se ostvariti ta jednakopravnost, kroz izmjene izbornog zakonodavstva ili možda kroz uspostavu trećeg entiteta, i predsjednica Grabar Kitarović kao i ministar Kovač, su ustvrdili kako će službeni Zagreb podržati 'svako rješenje koje će ostvariti tu ravnopravnost'. Ipak, treba reći kako treći entitet sada nije opcija o kojoj trenutno razmišlja službena hrvatska politika. Promjene koje se traže tiču se ispravljanja nepravdi napravljenih prije petnaestak godina kada se međunarodni protektori u BiH kroz zakone nametali integralističku politiku. Hrvati su tada bili dežurni krivac za sve njhove neuspjehe. Sada su se međunarodne okolnosti bitno promijenile.

BiH se suočava s novim i drukčijim izazovima vezanih uz jačanje radikalnog islama, što stvara problem i bošnjačkom političkom kao i vjerskom vodstvu. Tako je jedan od radikalnih vehabija koji već dulje vrijeme ratuje u Siriji za tzv. Islamsku državu videoporukom prije desetak dana zaprijetio čelniku Islamske zajednice u BiH da će ga 'zaklati na Baščaršiji' zato što se protivi priključenju bosanskohercevoačkih državljana ISIL-u. Prošlo je i vrijeme kada je čelnik srpskog entiteta Milorad Dodik nekoga zabrinjavao sa svojim prijetnjama o odvajanju tog područja iz BiH. Sada je suočen s istragama o korupciji u kojoj su najvažniji svjedoci njegove gramzivosti upravo njegovi sunarodnjaci.

S obzirom na taj kontekst, postoje preduvjeti da novi pristup Hrvatske prema BiH u pogledu otvaranja procesa uspostave stvarne jednakopravnosti Hrvata s druga dva konstitutivna naroda, poluči uspjeh s obzirom da se namjerava provesti kroz demokratskim državama prihvatljivu prilagodbu postojećih bosanskohercegovačkih zakonskih rješenja s europskim standardima. Dakako, to se neće dogoditi preko noći, dekretom, ali kao i u svakom drugom nastojanju tako je i u ovom važan upravo – prvi korak.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi