PRIOPĆENJEM I PREKO ODVJETNIKA

Napokon se oglasili famozni investitori na Braču: 'Nismo prevaranti, nego žrtve političkih obračuna'

  • Autor: Damir Petranović
  • Zadnja izmjena 17.07.2019 15:14
  • Objavljeno 17.07.2019 u 15:14
Lokacija na Braču na kojoj je trebao niknuti Medical City

Lokacija na Braču na kojoj je trebao niknuti Medical City

Izvor: Cropix / Autor: Nikola Vilic / CROPIX

Fond Croatian Land Holdings, službeno registriran na Malti, koji je dospio u središte pažnje javnosti zbog prenamjene golemog zemljišta na Vidovoj gori na Braču u doba načelnika Lovre Kuščevića, a za potrebe medicinsko-turističkog projekta Brač Medical City, nakon tjedan dana šutnje iznio je kronologiju cijelog ovog slučaja. Tvrde da je njihova investicija procijenjena na 920 milijuna eura potpuno čista i da im se neprovjerenim pisanjem gotovo svih hrvatskih medija nanosi šteta

Splitske prostorije ove tvrtke koncem proteklog tjedna posjetili su istražitelji policijskog Uskoka i izuzeli gotovo svu dokumentaciju, a imali su poteškoća jer su brojne tvrtke povezane s ovim fondom nedavno ugašene ili su mijenjale svoja sjedišta i adrese te postoje ozbiljne indicije da je neposredno prije toga dokumentacija iznošena iz istih prostorija. U ime Croatian Land Holdingsa službeno očitovanje javnosti potpisao je njegov hrvatski pravni zastupnik i prokurist Ivan Krželj, a koji se na toj poziciji nalazi nešto manje od dvije godine.

Tportal je s njim, kao i nekim vodećim osobama ovog fonda, prošlog četvrtka kontaktirao uživo, no odbili su govoriti za medije pozivajući se upravo na kronologiju koju su danas iznijeli. U njoj se detaljno objašnjavaju transakcije vezane uz zemljište na Braču površine milijun kvadrata, veze s Kuščevićevim savjetnikom Željkom Holikom i poteškoće u realizaciji samog projekta. O njegovim vlasnicima pak informacije ipak nisu konkretne.

Tportal objavljuje najznačajnije dijelove obraćanja Croatian Land Holdingsa.

Tko su vlasnici i kako izgleda 'hobotnica offshore tvrtki'?

'Korporativno smo udruženje međunarodnih investitora, u svrhu kupnje zemljišta u Republici Hrvatskoj, prvenstveno u Dalmaciji, odnosno na dalmatinskim otocima, s ciljem razvijanja nekretninskih projekata. Struktura grupacije Croatian Land Holdings, od svojih početaka u 2004. godini do 2015. godine, bila je disperzirana radi prilagođavanja širokom krugu investitora, kao i zbog strategije da se za svaki planirani projekt osniva odvojeno društvo.

Počevši od 2015. godine, poslovanje grupacije Croatian Land Holdings restrukturirano je tako da je krovnim nositeljem cjelokupnog poslovanja grupacije postalo društvo Croatian Land Holdings Plc. Restrukturiranje grupacije je izvršeno radi smanjenja troškova administracije i troškova upravljanja samom grupacijom i aktivnim projektima. To dioničko društvo osnovano je 2006. godine sa sjedištem na Malti i s ciljem investiranja u projekte razvoja nekretnina u Republici Hrvatskoj. Dioničari CLH u ovom trenutku su četrdeset tri investitora iz trinaest zemalja diljem svijeta, a neki od njih su društva čije su dionice uvrštene i kotiraju na uređenim tržištima kapitala, između ostalog i na Tokyo Stock Exchange.

Splitske prostorije Croatian Land Holdingsa na Rivi

Splitske prostorije Croatian Land Holdingsa na Rivi

Izvor: tportal.hr / Autor: Damir Petranović

CLH je isključivi vlasnik društva CLH Malta Limited, a koje je danas isključivi vlasnik dvaju društava s ograničenom odgovornošću sa sjedištem u Splitu te je jedno od njih Bukovo d.o.o., a drugo u medijima spominjano društvo Perago d.o.o., koje je vlasnik zemljišta na otoku Braču, na području Vidove gore, i to zemljišta u površini većoj od milijun metara četvornih', pišu u Croatian Land Holdingsu.

Napominju da neovisni revizori redovito provode reviziju i da su obveznik svih direktiva za sprječavanja pranja novca, a na njihovom čelu stoji osoba imena Wilhelmus Adrianus Woestenburg.

'Dakle, protivno insinuacijama da se u konkretnom slučaju radi o 'zapetljanoj hobotnici offshore kompanija', struktura CLH potpuno je transparentna i uobičajena kad je riječ o korporativnom udruživanju preko četrdeset međunarodnih investitora. Pri tome držimo posebno potrebnim naglasiti da Malta nije nekakva 'sumnjiva offshore destinacija', već punopravna članica Europske unije čiji su korporativni i porezni propisi usklađeni s pravnom stečevinom Europske unije, upravo kao što su na isti način usklađeni propisi Republike Hrvatske. CLH i sva naša društva, kao i informacije o ulagačima, dostupni su i pod redovitim nadzorom regulatora i vlasti kako u Hrvatskoj tako i na Malti, u kojoj je način poslovanja strogo reguliran. Stoga još jednom naglašavamo kako je podrijetlo novca provjereno i neupitno čisto.'

Koja je uloga Željka Holika?

'U vrijeme istraživanja mogućnosti i razvijanja strategije za ulaganja u Hrvatsku upoznali smo gospodina Željka Holika, a koji je tada radio u državnoj agenciji u čijoj je nadležnosti bilo promoviranje ulaganja u Republiku Hrvatsku. S obzirom na potrebno iskustvo i kompetencije, gospodin Željko Holik odabran je kao najkompetentniji kandidat te je obnašao funkciju direktora u našim hrvatskim društvima. U ožujku 2017. godine u cijelosti prestaje poslovna suradnja između CLH, uključivo svih društava u grupaciji CLH i gospodina Željka Holika. Gospodin Holik nikad nije bio ulagač ni u jednom od projekata grupacije', tvrde investitori, dodajući da je bio angažiran na njihovim projektima na Hvaru, Braču i Šolti.

U ožujku 2017. raskinuli su, ističu, suradnju sa Željkom Holikom

U ožujku 2017. raskinuli su, ističu, suradnju sa Željkom Holikom

Izvor: Cropix / Autor: Nikola Vilic / CROPIX

Čiji je novac?

'Ulaganja u projekt Brač Medical City, kao i projekte na otoku Hvaru i otoku Šolti, započela su još 2005. godine. CLH je do današnjeg dana u Republiku Hrvatsku investirao više od 200 milijuna kuna, i to upravo sredstava vlastitih dioničara, bez korištenja ikakvog vanjskog izvora financiranja. Dakle, projekti CLH u Republici Hrvatskoj nisu financirani iz kreditnih sredstava, niti iz proračunskih sredstava Europske unije, Republike Hrvatske ili bilo koje jedinice lokalne samouprave, niti je CLH ikada predlagao ili zahtijevao financiranje iz tih izvora.

U dosadašnjem tijeku poslovanja CLH u Republici Hrvatskoj sve obveze prema ugovornim partnerima uredno su i na vrijeme isplaćene, upravo kao što su u cijelosti i na vrijeme plaćani svi porezi i drugi oblici javnih davanja.

Pritom treba naglasiti da je CLH vlastitim sredstvima financirao i troškove koji bi se inače trebali podmirivati iz proračuna jedinica lokalnih samouprava, kao što su troškovi izgradnje cjelokupne komunalne infrastrukture, a iz jednostavnog razloga što jedinice lokalne samouprave na čijim se područjima nalaze projekti CLH nemaju dovoljno proračunskih sredstava da same financiraju izgradnju potrebne komunalne infrastrukture.'

Što je s drugim investicijama, mimo Brača?

'Inicirali smo još dva projekta u Hrvatskoj, jedan na području Starog Grada na Hvaru i jedan na otoku Šolti. Projekt na Hvaru razvijao se najbržom dinamikom i može pokazati na koji način se ponašamo kao investitori: obuhvaća 80 tisuća metara četvornih stambene i turističke zone, pri čemu je CLH u cijelosti vlastitim sredstvima otkupio zemljište koje je već tada bilo građevinsko, platio ga kao građevinsko i financirao izgradnju sve potrebne komunalne infrastrukture u iznosu od preko 14 milijuna kuna, koju je predao u vlasništvo jedinici lokalne samouprave i drugim nadležnim javnopravnim tijelima. Sve ugovorne obveze prema svima CLH je ispunio u cijelosti i u ugovorenim rokovima, a rezultat djelovanja CLH na otoku Hvaru jest potpuno komunalno opremljeno građevinsko zemljište, na dijelu kojeg u ovom trenutku novi vlasnik, kojeg je u projekt uveo CLH, gradi hotel najviše kategorije.

Projekt na Šolti dovršit će, navode, prije Brača / Ilustracija

Projekt na Šolti dovršit će, navode, prije Brača / Ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

U odnosu na projekt na otoku Šolti, CLH je kao inicijator projekta vlastitim sredstvima kupio više od 164 tisuće četvornih metara zemljišta položenog unutar i izvan turističke zone, a na kojem se upravo dovršava koncept za izgradnju najelitnije turističke zone na cijeloj hrvatskoj obali, koji će zasigurno doprinijeti promoviranju otoka Šolte kao moderne i atraktivne turističke destinacije. I na ovom projektu će se potrebna komunalna infrastruktura u cijelosti izgraditi sredstvima samog investitora i ostati u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, kao i drugih nadležnih javnopravnih tijela. Treba istaknuti kako je realizacija ovog projekta već započela te će on biti okončan prije projekta Brač Medical City', tvrde u Croatian Land Holdingsu.

Razlog za to što će Šolta biti dovršena prije Brača, po njima, jest činjenica da se radi o manjim projektima za koje je već osigurana infrastruktura.

Je li propao projekt na Braču?

'Ne, osnovni razlog usporene realizacije projekta jest apsolutna neadekvatnost postojeće infrastrukturne mreže i potkapacitiranost resursa svih drugih dionika ovog projekta. On se ne može realizirati bez kompletne nadogradnje vodoopskrbne mreže do otoka Brača i na samom otoku Braču, kao i bez kompletne nadogradnje mreže opskrbe električnom energijom na samom otoku Braču, koja je bila planirana davno prije ovog projekta, ali do danas nije realizirana. Svaki hrvatski otok suočen je s limitiranom mrežom javne vodoopskrbe i mrežom opskrbe električnom energijom, što posebno dolazi do izražaja kod razvoja projekata ovakvih razmjera, dok ova problematika nije specifična za projekte koji se razvijaju na kopnu i u blizini većih urbanih centara.

Lovro Kuščević i Željko Holik s predstavnicima investitora 2015. na južnim padinama Brača

Lovro Kuščević i Željko Holik s predstavnicima investitora 2015. na južnim padinama Brača

Izvor: Cropix / Autor: Nikola Vilic / CROPIX

Desetljećima se govori kako je potrebno u cijelosti nadograditi postojeću vodoopskrbnu mrežu do samog otoka Brača (cjevovod od Omiša do otoka), što nije u nadležnosti CLH, već je CLH primoran sačekati da se realiziraju postojeći razvojni planovi kako bi se stvorili preduvjeti za daljnje korake u razvoju projekta. Što se tiče nadogradnje mreže opskrbe električnom energijom, studija HEP-Hrvatske elektroprivrede utvrdila je da bi izgradnja adekvatne mreže opskrbe električnom energijom, koja bi mogla podnijeti razvoj projekta ovakvih razmjera, trajala minimalno pet godina.

CLH je kao investitor spreman podnijeti operativni teret i trošak dijela izgradnje i vodovodne mreže i mreže opskrbe električnom energijom koji se odnosi na projekt Brač Medical City (što inače ne bi trebala biti zadaća investitora), međutim CLH kao investitor nije u mogućnosti učiniti to bez podrške i sudjelovanja drugih dionika u predmetnim postupcima', objašnjavaju između ostalog ovi investitori.

Tvrde i da na provedbu nekih elaborata u zemljišnim knjigama čekaju po 16 mjeseci i iznose probleme bračkog suda: ondje na 319 tisuća čestica i 395 tisuća četvornih kilometara radi tek šest referenata, dok u Novom Zagrebu na 45 tisuća čestica i 203 četvorna kilometra površine rade čak 22 referenta.

Radi li se ovdje ustvari o špekulacijama zemljištem?

'Ni slučajno. Vrijednost zemljišta raste tek nakon što ono u cijelosti bude komunalno opremljeno i spremno za gradnju, a trošak komunalnog opremanja na samoj čestici, kako je ranije opisano, pada isključivo na teret investitora, što je i ugovorom definirano. Po postojećim studijama, radi se o iznosu većem od 180 milijuna kuna, a pokazali smo i spremnost značajno sudjelovati i u davno planiranim, potrebnim infrastrukturnim ulaganjima izvan same zone, od čega bi koristi imao čitav otok.

Održivost investicije na tako zahtjevnoj lokaciji moguće je postići isključivo projektom ovakvih razmjera i specifičnosti kao što je to Brač Medical City, a rizik neuspjeha nose isključivo investitori koji od svog ulaganja prije 14 (četrnaest) godina do danas nisu ostvarili nikakav porast vrijednosti zemljišta niti povrat na uloženi kapital. U slučaju odustajanja od ovog projekta zemljište postaje gotovo bezvrijedno. Svima koji misle kako je vrijednost zemljišta porasla također javno komuniciranom prenamjenom i spremni su uložiti u preko milijun kvadrata krša na tako zahtjevnoj lokaciji vjerojatno bi dioničari bili spremni i danas prodati zemljište uz naknadu jednaku do sada uloženim sredstvima u razvoj projekta', odgovaraju investitori.

  • +7
  • +4

'CLH i sam projekt kolateralna su žrtva političkih i medijskih sukoba usmjerenih prema pojedincima', navode, aludirajući očito na bivšeg ministra Lovru Kuščevića

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek / CROPIX

Tvrde da dosad nisu prodali nijednu parcelu u zoni predviđenoj za Brač Medical City, ali priznaju da to jesu činili s česticama izvan zone obuhvata projekta. Prodavali su ih, kažu, 'prvenstveno svojim dioničarima'.

Potvrdili su da ostaju u ovom projektu i prosvjeduju zbog pisanja hrvatskih medija.

'Smatramo krajnje neprimjerenim to da CLH i sam projekt budu kolateralna žrtva političkih i medijskih sukoba usmjerenih prema pojedincima. Od početka naših ulaganja u Republiku Hrvatsku izmijenjene su tri garniture lokalnih vlasti i tri garniture državnih vlasti s kojima smo bili u komunikaciji. Nikoga od tih ljudi nismo izabrali, ali smo imali priliku surađivati s predstavnicima iz svih političkih opcija, bez obzira na to je li riječ o poziciji načelnika, gradonačelnika, župana, ministra ili nositelja drugih funkcija. Suradnja je sa svima bila na profesionalnom i hvalevrijednom nivou, ali unatoč pozitivnom stavu i volji, dinamika realizacije projekata iznimno je spora.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!