Nakon pet tjedana nemira i blokada srednjih škola i sveučilišta, ministar obrazovanja Edouard Geffray i njegov kolega za visoko obrazovanje Philippe Baptiste predstavili su na konferenciji za novinare prvi politički odgovor vlade na njihove zahtjeve.

Mjere se kreću od reforme Parcoursupa, platforme za upis na sveučilišta, do veličine srednjoškolskih razreda, obnove školskih zgrada i pritiska kontinuiranog ocjenjivanja, a vlada ih planira usvojiti odmah putem amandmana na proračun za 2027. godinu, ili u mjesecima koji dolaze.

Ministar obrazovanja Édouard Geffray istaknuo je da 'nijedna od odluka' donesenih kao odgovor na krizu u obrazovanju 'nije prazno obećanje'.

'Sve što kažemo bit će učinjeno i ispoštovano u točno određenim rokovima te s jasnim, mjerljivim ciljevima', izjavio je na konferenciji za novinare nakon sastanka sa srednjoškolskim i studentskim organizacijama zajedno s premijerom Sébastienom Lecornuom, prenio je France 24.

'Počevši od sutra, pokrenut ćemo proces konzultacija sa srednjoškolcima i sindikatima zaposlenika kako bismo razmotrili ulogu kontinuiranog ocjenjivanja u srednjim školama i za maturu', rekao je Geffray. 'Uspjeh naših mladih ne smije ovisiti o njihovu socijalnom podrijetlu, srednjoj školi koju pohađaju ili sredini u kojoj odrastaju', poručio je premijer Lecornu na platformi X.

Parcoursup

Jedan od glavnih zahtjeva srednjoškolaca odnosi se na ukidanje platforme Parcoursup za upis na sveučilišta, koja je uvedena tijekom Macronova prvog mandata. Vlada je obećala reformirati taj sustav 2027. te ga zamijeniti jednostavnijim sustavom 2028. godine.

Kritičari, naime, smatraju da Parcoursup ne omogućuje pravedno raspoređivanje kandidata za upis na sveučilišta, nego da se pretvorio u netransparentan, diskriminatoran i stresan filter koji stvara nejednakost među učenicima ovisno o školi i regiji iz koje dolaze.

Vlada je obećala i povoljan kredit od pet milijardi eura za obnovu školske infrastrukture - četiri milijarde eura za srednje škole (uz već ranije osiguranih 1,5 milijardi) i milijardu eura za sveučilišne kampuse.

Obećala je također otvaranje 15.000 dodatnih mjesta u visokom obrazovanju, prvenstveno za dvogodišnje i trogodišnje stručne prijediplomske studije u Pariškoj regiji (10.000 na dvogodišnjim, 4000 na trogodišnjim programima te 1000 mjesta na zdravstvenim smjerovima).

Planira također ograničiti na najviše 28 broj učenika po razredu u prvom razredu srednje škole u roku od dvije godine. Odustaje od planiranih ukidanja radnih mjesta u srednjem obrazovanju te planira zaposliti 500 novih nastavnika. Zaposlit će i 500 psihologa, medicinskih sestara i socijalnih radnika. Obećano je i usklađivanje studentskih stipendija s inflacijom.

Planira se isto tako izgradnja 45.000 smještajnih jedinica za studente između 2025. i 2027. godine, od kojih je 26.000 već u izgradnji.

Nastavak mobilizacije

Predstavnici udruženja francuskih srednjoškolaca pozdravili su vladine prijedloge za rješavanje krize koji idu u njihovu smjeru, ali i dalje žele nastaviti mobilizaciju dok ne dobiju 'vrlo konkretne povratne informacije s terena', prema riječima Nathanaëla Combaryja iz organizacije Renouveau lycéen, navodi AFP.

Louis Létoublon, potpredsjednik istaknutog francuskog srednjoškolskog sindikata Les Lycéens!, poručio je da stvari treba istjerati 'do samoga kraja', pozivajući na novu mobilizaciju iduće subote i 5. studenoga, datuma koji su sindikati odredili za opći štrajk.

'Vlada se boji; jasno je pokazala da je dezorijentirana svime što se događa. Taj nam strah otvara prostor koji možemo iskoristiti kako bismo izborili što je više moguće u obrani prava srednjoškolaca', rekao je.

Koalicija sindikata mladih, koja okuplja studentske organizacije (L'Union étudiante, La Fage i l'Unef) i Sindikat srednjoškolaca (USL), također je pozvala na povratak na ulice.

Uzavrela atmosfera

Prosvjedi u Francuskoj započeli su 15. rujna, ponajprije potaknuti naglim rastom cijena goriva te sve većom krizom troškova života. Val nezadovoljstva vrlo se brzo proširio i doveo do obnove pokreta tzv. 'žutih prsluka' iz 2018. godine. Nasilje je eskaliralo na nacionalnim prosvjedima 17. listopada koji su se pretvorili u najgore nerede u zemlji nakon svibnja 1968. godine.

Kriza u drugom najvećem gospodarstvu eurozone događa se u jeku rasprave o proračunu, u trenutku kada zemlja, koja je iznimno zadužena i pod povećalom financijskih tržišta, ima vrlo malo manevarskog prostora.

Predsjednik Emmanuel Macron rekao je u ponedjeljak u Marseilleu kako 'nije normalno da se šest mjeseci prije predsjedničkih izbora' Francuska 'nalazi u ovakvom uzavrelom stanju' te pozvao da se scene kaosa od 17. listopada u brojnim gradovima 'više nikada' ne ponove, prenio je AFP.

'Nećemo pokleknuti', poručio je. 'Ako kolektivno budemo dobro obavljali svoj posao, ovaj će se pokret smiriti jer ćemo odgovoriti na legitimne zahtjeve i zato što će se sačuvati red.' Slike nasilja i pljačke, zapaljenih i vandaliziranih javnih zgrada, obišle su svijet i šokirale javnost. Francuska vlada izložena je oštrim kritikama, kako u oporbi tako i u vlastitim redovima, zbog svojeg pristupa neredima.

Neki Macronovi bivši saveznici počeli su čak otvoreno raspravljati o tome bi li on trebao napustiti dužnost prije kraja svog mandata.

Bivši Macronov zastupnik Jean-Baptiste Moreau rekao je da ga je pozvao da odstupi s dužnosti prije isteka mandata kako bi se prekinula politička blokada i izbjeglo još šest mjeseci neizvjesnosti, što je Macron odbio rekavši da nije vrijeme za povlačenje. 'On se ne želi predati, to nije u njegovu karakteru. Ali to je ono što bi trebao učiniti za zemlju', rekao je Moreau, prenosi Reuters.

Kaos u zemlji ide na ruku kandidatkinji krajnje desnice za predsjednicu Marine Le Pen, koja se smatra favoritom. Ispitivanje javnog mnijenja čiji su rezultati objavljeni u nedjelju pokazalo je da je podržava 32 do 33,5 posto ispitanika, daleko više od njezina najbližeg suparnika, vođe krajnje ljevice Jean-Luca Mélenchona, koji uživa potporu 17 posto ispitanika, navodi France 24.