U Parizu je, prema procjenama policije, prosvjedovalo oko 110.000 ljudi. Vlasti su, nastojeći spriječiti ponavljanje prošlotjednih nereda i pljački, ograničile kretanje povorke na jugoistočni dio grada, podalje od središta francuske prijestolnice, piše AP.

Prosvjed je protekao uglavnom mirno sve do završetka povorke kod Porte de Vincennes, gdje je dio okupljenih počeo bacati predmete prema policiji. Interventne snage odgovorile su suzavcem i vodenim topovima kako bi rastjerale prosvjednike.

Sukobi su zabilježeni i u drugim dijelovima zemlje. Policija je suzavac upotrijebila u Lyonu, Clermont-Ferrandu i Strasbourgu, dok su vodeni topovi korišteni u Nici i Nantesu. U Marseilleu su se policajci sukobili sa skupinom od nekoliko desetaka ljudi pri završetku prosvjedne povorke.

Pariško tužiteljstvo izvijestilo je o 64 uhićenja povezana sa subotnjim prosvjedom, od kojih je 40 osoba zadržano u policijskom pritvoru. Među uhićenima je i šestero maloljetnika. Većina ih je privedena zbog sumnje na nedopušteno posjedovanje oružja ili sudjelovanje u skupinama koje su pripremale nasilje i uništavanje imovine.

Na ulicama 70.000 policajaca

Francuske vlasti rasporedile su do 70.000 policajaca i žandara, uz potporu helikoptera, oklopnih vozila i vodenih topova.

Pojačane sigurnosne mjere uvedene su nakon prošlotjednih nereda tijekom kojih je, prema podacima vlasti, oštećeno ili opljačkano oko 3000 trgovina diljem zemlje. Tada je na ulice izašlo više od pola milijuna ljudi, a nasilje je dosegnulo razmjere kakvi u Francuskoj nisu viđeni godinama.

Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez priznao je da je policija tijekom prošlotjednih sukoba u pojedinim gradovima izgubila kontrolu nad situacijom. Zato je ponudio ostavku, no predsjednik Emmanuel Macron nije je prihvatio. Uoči novih prosvjeda trgovci diljem Pariza drvenim su pločama zaštitili izloge, a pod pojačanim nadzorom bili su važni prometni pravci i javne zgrade.

Zatvoreni su i veliki pariški muzeji, među kojima Louvre, Musée d'Orsay, Picassov muzej i Grand Palais. Zbog sigurnosnih razloga otkazan je i vikend-program prestižnog sajma suvremene umjetnosti Art Basel.

Sve je počelo nezadovoljstvom učenika

Prosvjedni pokret počeo je prošlog mjeseca zbog nedostatka zaposlenika u jednoj srednjoj školi jugoistočno od Pariza. U međuvremenu je prerastao u nacionalni val nezadovoljstva kojem su se pridružili studenti, nastavnici, sindikati, radnici i umirovljenici.

Učenici traže obnovu dotrajalih školskih zgrada, više nastavnika i bolje uvjete obrazovanja. Njihovi zahtjevi uključuju i promjene sustava upisa na fakultete Parcoursup, za koji smatraju da nije dovoljno transparentan.

Razmjere problema pokazuju i službeni podaci francuskog Ministarstva obrazovanja. Tijekom školske godine 2024./2025. u javnim osnovnim i srednjim školama izgubljeno je 15,4 milijuna nastavnih sati jer odsutni nastavnici nisu bili zamijenjeni. To je čak 7,5 posto ukupno predviđene nastave.

Studentske organizacije traže i otvaranje dodatnih 250.000 mjesta u visokom obrazovanju, povećanje studentskih potpora za 200 eura mjesečno te zamrzavanje najamnina u javnim studentskim domovima. Macron je u petak razgovarao s predstavnicima srednjoškolaca, koji tvrde da im je obećao promjene sustava upisa na fakultete. No pozvali su na nastavak prosvjeda dok vlasti ne predstave konkretne mjere.

'Mladi prosvjeduju, a nitko ih ne sluša'

Među prosvjednicima u Parizu bila je i 46-godišnja nastavnica Bénédicte Pittion, koja je na okupljanje došla sa svojom 16-godišnjom kćeri Garance. 'Mlade ljude koji prosvjeduju nitko nije poslušao. Kao roditelj i nastavnica stojim uz njih', rekla je za Associated Press.

Njezina kći priznala je da se, nakon snimki prošlotjednog nasilja, bojala doći na prosvjed. No smatra da bi odustajanje od demonstracija značilo pobjedu vlasti.

Camille Chesnier, 27-godišnja inženjerka s diplomom diplomskog studija, rekla je da unatoč obrazovanju ne uspijeva pronaći posao. 'U istoj je situaciji ogroman broj ljudi, ali mnogi nisu privilegirani kao ja te završavaju na ulici ili žive u napuštenim zgradama. Iskreno, jako je teško', upozorila je.

Prosvjednici ističu i rast troškova života. Prema podacima francuskog statističkog zavoda INSEE, cijene energije u rujnu bile su 21,3 posto više nego godinu ranije, dok je ukupna inflacija dosegnula 3,1 posto.

Prosvjedi zabranjeni u nekoliko gradova

U pojedinim francuskim gradovima vlasti su zabranile prosvjedna okupljanja, uključujući Lyon, Nicu i Montpellier. Sindikati su te odluke kritizirali kao ograničavanje slobode izražavanja i prava na prosvjed.

'Koriste ono što se dogodilo prošlog tjedna kao izgovor da ušutkaju prosvjednike. Ali to neće zaustaviti pokret niti učenike koji traže bolje uvjete u školama', rekla je 58-godišnja medicinska sestra Soumaya Abed.

U Marseilleu je policija izbrojila oko 17.000 prosvjednika, dok sindikat CGT tvrdi da ih je bilo 100.000. U Toulouseu se, prema procjeni vlasti, okupilo 26.500 ljudi. Tisuće građana prosvjedovale su i u Orléansu, gdje je krajnje desno Nacionalno okupljanje Marine Le Pen održavalo dvodnevni stranački kongres. Ondje su održane zasebne demonstracije protiv krajnje desnice.

Novi prosvjedi već najavljeni

Val nezadovoljstva dolazi u politički osjetljivom trenutku za predsjednika Macrona, kojemu se mandat bliži kraju.

Francusku u svibnju očekuju predsjednički izbori, a Macronova popularnost pala je na najnižu razinu otkako je 2017. došao na vlast.

Nacionalno okupljanje optužuje njegovu vladu da ne uspijeva zaštititi građane od nasilja te poziva birače da svoje nezadovoljstvo izraze na izborima.

U međuvremenu su organizatori povezani s pokretom žutih prsluka već pozvali na nove demonstracije 31. listopada.