DUGOTRAJNI POSTUPAK

Na ovo rješenje čeka čak 105.000 osoba: 'Čovjeku u Koprivnici poštar ga je donio tri dana nakon smrti‘

07.09.2025 u 09:56

Bionic
Reading

Diljem Hrvatske osobe s invaliditetom čekaju i do deset mjeseci na rješenje o inkluzivnom dodatku te je trenutno u postupku gotovo 105 tisuća zahtjeva, a neki korisnici pravo na dodatak ne dožive

Inkluzivnim dodatkom od 1. siječnja 2024. godine objedinjena su, odnosno zamijenjena četiri ranija prava za osobe s invaliditetom: osobne invalidnine, doplatka za pomoć i njegu, uvećanog doplatka za djecu s oštećenjem zdravlja te novčane pomoći za nezaposlene osobe s invaliditetom.

Koprivničanac koji je prije nekoliko dana Hrvatskom zavodu za socijalni rad u Koprivnici predao zahtjev za dodatak, ostao je nemalo iznenađen kada mu je rečeno da se rješenju ne nada u narednih sedam do 10 mjeseci.

Tvrdi da je prikupio svu potrebnu dokumentaciju za što je izdvojio poprilično vremena kako bi dokazao postotak invaliditeta koji je zadobio na radnom mjestu. Liječnik mu je kazao da ima sve uvjete za pozitivno rješenje.

Iako će mu nakon završne procedure biti uplaćeni svi mjesečni dodatci od dana podnošenja zahtjeva, ne zna kako će izdržati sedam do deset mjeseci zbog sveukupno malih primanja u obitelji.

Na dodatak čeka 105.000 ljudi

Problem višemjesečnog čekanja na rješenje o inkluzivnom dodatku nije izražen samo u Koprivnici, nego u cijeloj Hrvatskoj. Na njega, prema Hrvatskom zavodu za socijalni rad, trenutno čeka nešto manje od 105.000 osoba koje su predale zahtjev.

Iz Zavoda napominju da dio njih već konzumira to pravo, ali se zbog promjena u zdravstvenom stanju ili na vlastiti zahtjev provodi ponovni postupak vještačenja. Objašnjavaju da postupak ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak uključuje obavezno vještačenje kojim se utvrđuje razina potpore, a time i visina inkluzivnog dodatka.

Na upit Hine koliko u prosjeku traje procedura od podnošenja zahtjeva do izdavanja rješenja, odgovoreno je da je od stupanja na snagu Zakona doneseno više od 204 000 rješenja o priznavanju prava što pokazuje značajan napredak u pružanju podrške osobama s invaliditetom i težim oštećenjima zdravlja.

Siniša Bosanac, također Koprivničanac, koji je javnim djelovanjem doprinio poboljšanju prava osoba s invaliditetom zbog čega mu je svojedobno uručena nagrada Ponos Hrvatske, kaže da je dobro upoznat s problemom dugotrajnog čekanja na inkluzivni dodatak. Iako je u slučaju njegovog djeteta sve išlo automatizmom, nisu svi te sreće.

Postupak nigdje ne traje manje od pola godine

„Član sam grupe osoba s invaliditetom i njihovih članova obitelji iz cijele Hrvatske. Nema dijela države u kojem se rješenje o inkluzivnom dodatku čeka manje od pola godine“, kaže Bosanac.

Među njima su i osobe koje su ušle u postupak priznavanja prava na osobnu invalidninu prije stupanja na snagu Zakona o zakonu o inkluzivnom dodatku. Njihov postupak trebao je biti dovršen prije stupanja na snagu novog zakona.

Budući da nekim od njih nije na vrijeme dovršeno izdavanje rješenja, što je Zavod bio dužan učiniti, nego se kasnilo ili kasni, Bosanac postavlja pitanje hoće li korisnicima biti uplaćene zatezne kamate.

Iz Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb odgovaraju kako su svim korisnicima dosadašnjih naknada koje zamjenjuje inkluzivni dodatak isplaćene razlike u iznosima za razdoblje od 1. siječnja 2024., odnosno od dana stupanja Zakona na snagu. Unatoč upitu, moguća isplata zateznih kamata nije spomenuta u njihovom odgovoru.

Mnogi ga i ne dožive

Bosanac u dugotrajnosti postupka vidi i problem što njegovo okončanje neki i ne dožive jer pravo na njega imaju i pojedinci u terminalnoj fazi bolesti.

Ukazuje na slučaj u Koprivnici u kojem je rješenje nakon višemjesečnog čekanja donio poštar tri dana nakon što je podnositelj zahtjeva umro. Njegova supruga nije mogla potpisati primitak rješenja, a dospjeli dodatci su joj bili neophodni kako bi pokrila nagomilane troškove za njegu bolesnika.

Iz Zavoda kažu da pravo na dodatak prestaje s danom smrti korisnika te je ono neprenosivo. No, dodaju da dospjele novčane naknade koje nisu isplaćene do smrti korisnika pripadaju nasljednicima. U slučaju da korisnik nema nasljednika, ti se iznosi vraćaju u državni proračun.

Drugim riječima, nakon čekanja rješenja, supruga preminulog korisnika morat će još čekati i završetak ostavinske rasprave kako bi dobila dodatke koji joj pripadaju.

Stručni radnici područnih ureda i nadležnih institucija pokazuju iznimnu posvećenost kako bi što veći broj korisnika na vrijeme ostvario svoja prava, poručuju iz Hrvatskom zavodu za socijalni rad.