Film 'The War They Play' (Rat koji oni igraju) donosi potresna svjedočanstva mladih koji su iz prve ruke iskusili pritisak da postanu 'vojnici nove Rusije'.

Školske klupe bez Ukrajine

U školama na okupiranim područjima Ukrajine više se ne predaje ni ukrajinski jezik ni povijest. Umjesto toga, uveden je obvezni predmet 'Rusija – moji horizonti', koji djecu uči o mogućnostima karijere u Rusiji i veliča rusku državu.

Kako svjedoče izbjeglice s istoka zemlje, nastavu često posjećuju ruski vojnici koji otvoreno slave rat protiv Ukrajine i potiču učenike da se pridruže 'obrani domovine'. Takva svakodnevna propaganda, upozoravaju stručnjaci, duboko oblikuje razmišljanje djece i briše njihov ukrajinski identitet.

Jedan od protagonista filma, osamnaestogodišnji Ihor, opisuje kako je shvatio da više neće moći pobjeći ako postane punoljetan. 'Shvatio sam da bi me natjerali da se borim protiv vlastite zemlje. To je bio najgori trenutak pod okupacijom', kaže on.

Pritisak na obitelji koje se opiru

Obitelji koje odbijaju prihvatiti rusko državljanstvo i nastavu po ruskom programu često se suočavaju s prijetnjama, pretresima i ucjenama. Ihorova majka u filmu priča kako su okupacijske vlasti dolazile u njihov dom i prijetile da će djecu odvesti u internat ako se ne pokore, prenosi njemački Tagesschau.

Ihor i njegova sestra potajno su pohađali online nastavu ukrajinske škole, a mobitel kojim su se spajali obitelj je skrivala ispod bakine noćne posude. 'Morali smo paziti što govorimo kod kuće, jer bi sestra mogla slučajno u školi reći nešto što bi nas odalo', prisjeća se Ihor.

Takve situacije nisu rijetkost. Brojne obitelji u okupiranim zonama prisiljene su balansirati između preživljavanja i očuvanja vlastitog identiteta, dok ih vlasti nadziru i prijete kaznama.

Kampovi koji stvaraju buduće vojnike

Osim školskog sustava, ključnu ulogu u rusifikaciji i militarizaciji mladih imaju dječje i omladinske organizacije poput Junarmije (Mlada vojska) i Voina (Ratnik). Njihov je cilj, tvrde autori filma, 'pripremiti mlade za službu u ruskoj vojsci'.

U kampovima koje vode te organizacije tinejdžeri uče rukovati oružjem, učiti vojnu taktiku, upravljati dronovima i kopati rovove. Službeno, riječ je o 'patriotskom odgoju', no u praksi se radi o paramilitarnoj obuci.

Mlada Ukrajinka Oksana, koja je pristala govoriti pod pseudonimom, svjedoči kako je prevarena i odvedena u 'kamp na Krimu' za koji se ispostavilo da je vojna baza. 'Svako jutro morali smo pjevati rusku himnu. Učili su nas postavljati mine i bacati granate. Bilo je zastrašujuće', kaže Oksana.

Prema podacima lokalnih ruskih vlasti, kroz takve kampove godišnje prođe više od 2000 mladih, uglavnom iz okupiranih ukrajinskih područja.

Kršenje međunarodnog prava

Prema ukrajinskim organizacijama za ljudska prava, ruske aktivnosti na okupiranim teritorijima predstavljaju ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava, točnije Četvrte ženevske konvencije o zaštiti civila u ratu.

'Rusija ne smije na okupiranom teritoriju provoditi regrutaciju ni pripremati mlade za službu u svojim oružanim snagama', poručuje Katerina Raševska iz kijevskog Regionalnog centra za ljudska prava. Film navodi i imena osoba i institucija uključenih u takve programe, među kojima su i brojni ruski veterani rata u Ukrajini.

Povjerenica s nalogom za uhićenje

Simbol ruske politike prema ukrajinskoj djeci postala je Marija Lvova-Belova, ruska povjerenica za prava djece. U intervjuu za prorazvladine medije hvalila se kako je posvojila dječaka Filipa iz Mariupolja i 'pomogla mu da promijeni mišljenje o Rusiji'.

No upravo zbog otmice i prisilnog premještanja ukrajinske djece u Rusiju, protiv nje je Međunarodni kazneni sud u Haagu izdao nalog za uhićenje.