Unatoč tome što je lender završio u sjeni golemih stijena pa su baterije koje ga pokreću prestale raditi već 60 sati nakon njegova slijetanja, jedan od njegovih uređaja tzv. COSAC, konstruiran za 'mirisanje' kometove atmosfere, otkrio je da u njoj ima tvari utemeljenih na ugljiku.

Organske tvari i voda temelj su života na Zemlji, a prema nekim teorijama na naš su ih planet mogli donijeti kometi.

Prije četiri milijarde godina Sunčev je sustav bio prilično kaotično mjesto. Zemlju su nemilice bombardirali asteroidi i kometi. U tim udarima na naš su planet mogle stići velike količine vode. No kometi nisu obične snježne lopte; znanstvenici pretpostavljaju da trećina njihovog sadržaja otpada na složene organske tvari. Ove kemikalije mogle su na Zemlji stvoriti kemijske preduvjete za nastanak života.

Otkrivanje ove kemije koja bi potvrdila teoriju abiogeneze bilo je jedan od ključnih zadataka lendera.

Da bi teorija dobila jače temelje, analize lenderovih podataka morat će odgovoriti na nekoliko pitanja, prije svega koliko su složene otkrivene organske molekule. Također će biti zanimljivo vidjeti imaju li one 'lijevu orijentaciju' kakvu imaju na Zemlji. Brojne molekule u prirodi, među kojima i organske, imaju dvije orijentacije – lijevu i desnu koje izgledaju kao zrcalne slike jedna druge (ovo svojstvo naziva se kiralnost). Lijeve molekule u biti su identične desnima, ali se ne mogu preklapati kao što se lijeva rukavica ne može navući na desnu ruku. Život na Zemlji izgrađen je isključivo od lijevih aminokiselina i desnih šećera. Prema nekim teorijama ta je dominacija posljedica statističke slučajnosti. No prema drugima moguće je da su desne organske molekule u davnoj prošlosti tijekom formiranja Sunčeva sustava bile uništene pod utjecajem polariziranog solarnog zračenja pa su takve stigle na Zemlju.

ESA za sada još nije objavila koji su organski spojevi pronađeni niti koliko su složeni.

Otkrivena i voda?

Philae je u svojoj kratkoj misiji također uspio obaviti bušenje tla kometa. Svrdlo uređaja Mupus prodrlo je kroz meki sloj tla i naišlo na tvrdi. Znanstvenici pretpostavljaju da je bušilica došla do duboko smrznute vode koja je na tako niskim temperaturama tvrda poput kamena pješčenjaka. Nažalost, lender nije uspio prikupiti uzorke tla kako bi ih analizirao u svojoj pećnici. No logika govori da je tvrdi dio izgrađen uglavnom od leda. Naime, analize gustoće kometa pokazale su da je ona previše mala (0,4 g/cm3) da bi mogao biti sazdan isključivo od kamenja – podaci puno više odgovaraju smrznutoj vodi s određenim udjelom prašine.

Philae spava, no može se probuditi

Članovi misije nadaju se da bi Philae, kako se komet bude približavao Suncu, svojim solarnim pločama mogao prikupiti više svjetlosti koja bi mu napunila baterije. Drugim riječima, lender i njegovi instrumenti mogli bi se ponovno probuditi. No postoji opasnost da će ga sve jače zračenje u nekom trenutku rastopiti. U svakom slučaju, moguće je da će se između dvije ekstremne situacije – one u kojoj ne dobiva dovoljno energije i one u kojoj će biti spaljen – otvoriti još jedan interval pogodan za nastavak njegove misije.

'Tu postoji prozor prilike. To što se nalazi u klancu moglo bi čak pomoći da se Philae ne pregrije ni na najjačem solarnom zračenju. No ako se ne zagrije toliko da se pregrije, pitanje je hoće li dobiti dovoljno energije da napuni sustave', rekao je prof. Mark McCaughrean, viši savjetnik u ESA-i.