Na izborima 14. travnja, birači će izabrati 12 hrvatskih predstavnika u Europskom parlamentu, a izbori će se od dosadašnjih razlikovati po preferencijalnim listama, odnosno mogućnosti birača da na listi za koju su se odlučili zaokruže i kandidata za kojega misle da bi bio najbolji europarlamentarac
Pravo kandidiranja na euroizborima imat će liste političkih stranaka i skupina birača koje predoče pet tisuća potpisa.
Liste se mogu kandidirati do ponedjeljka, 18. ožujka u ponoć, nakon čega Državno izborno povjerenstvo (DIP) ima 48 sati da provjeri i objavi pravovaljane liste kandidata.
Dan nakon objave lista, 21. ožujka, počinje izborna promidžba, koja će trajati do 13. travnja, kada počinje izborna šutnja, tijekom koje se ne smiju komentirati izbori ni procjenjivati njihov rezultat.
Izborna šutnja traje do zatvaranja birališta, odnosno do 14. travnja u 19 sati.
Na izborni dan, birači će glasovati na glasačkom listiću na kojem će biti navedene liste kandidata.
Moći će se odlučiti za samo jednu listu, a ako žele, na listi za koju su glasovali moći će zaokružiti i jednog kandidata za kojega žele da ima prednost pred ostalima.
Pravo na zastupnike u Europskom parlamentu ostvarit će liste koje osvoje najmanje pet posto glasova birača koji su izašli na izbore, a preferirani glasovi uvažavaju se ako broj preferiranih glasova koje je dobio neki kandidat prelazi 10 posto od ukupnog broja glasova koje je dobila lista.
To znači da ako, primjerice, lista dobije dovoljno glasova da bi u EP mogla poslati jednog zastupnika, a osmi kandidat na listi dobije više od 10 posto glasova birača koji su glasali za tu listu, u Bruxelles će ići on, a ne kandidat koji je prvi na listi, pod uvjetom da je osvojio više glasova od bilo koga drugoga na listi.
Na izborima za europarlament, cijela će zemlja biti jedna izborna jedinica, što znači da će u svakom gradu, kao i na biračkim mjestima u inozemstvu, biti predloženi isti kandidati.
