ilham alijev

Na izborima u Azerbajdžanu sigurno pobjeđuje nekoć kocki sklon doživotni predsjednik

11.04.2018 u 07:04

Bionic
Reading

Predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev, koji je na vlasti od 2003., uredbom je odredio da će se prijevremeni predsjednički izbori održati 11. travnja, a kako nema protukandidata, posve je sigurno da će azerbajdžanski čelnik dobiti četvrti uzastopni mandat. Tportal donosi portret živopisnog predsjednika koji je nedavno svoju suprugu imenovao dopredsjednicom

Alijev, koji je na vlasti otkad je 2003. na tom mjestu naslijedio oca, nije pojasnio zbog čega je sazvao prijevremene izbore. Redoviti izbori su, naime, trebali biti održani u listopadu, a kako na prijevremenim izborima nema protukandidata, sasvim je sigurno da će četvrti put zasjesti u predsjedničku fotelju.

Dugogodišnji azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev rođen je 24. prosinca 1961. u Bakuu, u kojem je završio osnovnu i srednju školu. Nakon mature Alijev 1977. godine odlazi u Moskvu te diplomira na tamošnjem Državnom institutu međunarodnih odnosa, a već tri godine poslije doktorira povijest i geopolitiku na istom fakultetu, na kojem jedno vrijeme predaje povijest i međunarodne političke odnose.

Padom komunizma i urušavanjem Sovjetskog Saveza, Alijev se baca u poduzetničke vode, pri čemu mu je put prokrčio otac Hejdar, prvi tajnik Centralnog komiteta Komunističke partije Azerbajdžana i treći predsjednik države nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Otac aktualnog predsjednika naftom bogate države na obalama Kaspijskog jezera bio je od 1982. do 1987. godine član Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR-a, što je bila najviša pozicija koju je jedan Azer imao u bivšem Sovjetskom Savezu. Na tu vodeću funkciju stigao je kao provjereni kadar i general-bojnik KGB-a. Tradicionalno vezan za Azerbajdžan, Hejdar Alijev se posvetio jačanju tamošnjeg gospodarstva, pri čemu je uspio nekoć neprivilegiranu republiku u sastavu SSSR-a pretvoriti u jednu od predvodnica.

Očev politički nasljednik

Pored toga, Hejdar Alijev je na vodeće funkcije u Moskvi predlagao svoje zemljake, u čemu je imao podršku tadašnjih sovjetskih predsjednika Leonida Brežnjeva i Jurija Andropova. No dolaskom Mihaila Gorbačova i Perestrojke Hejdar Alijev dolazi u nemilost te ga posljednji sovjetski predsjednik smjenjuje kao protivnika reformske politike pa se vraća u Baku. Povratak u domovinu i raspad SSSR-a Alijev stariji koristi kako bi se politički aktivirao te 1993. godine nakon Ajaza Mutalibova i Ise Gambara postaje treći azerbajdžanski predsjednik.

  • +7
Ilham Alijev Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Još tijekom svojeg predsjednikovanja Hejdar Alijev je čelno mjesto države namijenio sinu Ilhamu, učestalo navodeći kako je on njegov politički nasljednik. Kada je njegov otac umro 2003. godine uslijed srčanih i bubrežnih komplikacija, Ilham je već bio premijer, potpredsjednik državne naftne kompanije i zamjenik predsjednika vladajuće Nove azerbajdžanske stranke, ali i prvi čovjek tamošnjeg Olimpijskog odbora, na čije čelo je, sudeći prema navodima azerbajdžanske oporbe, došao posvemašnjim mitom i korupcijom.

>>> Azerbajdžan godinama podmazivao europske političare milijardama dolara

Inače, brižni otac budućeg predsjednika je krajem 90-ih godina prošlog stoljeća izdao naredbu o zatvaranju svih kasina u zemlji kako Ilham u njih, kao nadaleko poznati plejboj i kockar, ne bi zalazio.

Kopirajući politiku svojeg oca, Ilham Alijev bez problema osvaja predsjedničke izbore 2003. godine, unatoč zapadnim kritikama kako je do glasova stigao zastrašivanjem birača i protukandidata te pristranošću medija.

Rastrošnost na samopromociju

Zahvalan na prokrčenom putu do predsjedničke palače, Ilham Alijev u čast oca preimenuje međunarodnu zračnu luku u Bakuu, a njegovim imenom naziva se čitav niz azerbajdžanskih ulica, trgova i institucija, poput koncertne dvorane koju je projektirala svjetski poznata arhitektica Zaha Hadid.

Ilham Alijev je i inače rastrošan kada je u pitanju promocija Azerbajdžana i njegova vlastita samopromocija, pa je tako na otvaranje Europskih igara 2015. godine potrošio deset milijardi dolara. Oporba ga je optužila kako je njihovo održavanje iskoristio da bi oprao ogromne svote i sklonio ih na off-shore račune, a samo na nastup Lady Gage na otvaranju iskeširao je dva milijuna dolara, nakon čega se pjevačica našla na udaru kritika udruga za zaštitu ljudskih prava jer je prihvatila novac azerbajdžanskog diktatora.

  • +3
Predsjednik Azerbajdžana u Zagrebu 2013. s predsjednikom RH Ivom Josipovićem Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anić

Alijevu u pohode išli su i naši čelnici pa su ga u Bakuu posjetili bivši hrvatski predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović, koji je u azerbajdžanskoj prijestolnici otvorio hrvatski konzulat. U Bakuu je bila i aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, a ondje je na potpisivanje Memoranduma o Južnom toku otputovao i nekadašnji premijer Zoran Milanović. Alijev je pak boravio u Zagrebu na Josipovićev poziv, tijekom čega je potpisano šest međudržavnih ugovora iz područja gospodarstva, znanosti i tehnologije, zaštite okoliša, socijalne politike i turizma.

>>> Kako Grabar Kitarović i Alijev vide gospodarske odnose Hrvatske i Azerbajdžana?

U najmanju ruku autokrat, Alijev je na meti organizacija za ljudska prava poput Amnesty Internationala, koje gotovo svakodnevno izvješćuju o uhićenjima oporbenih političara i novinara, a neki od njih pronađeni su pretučeni do smrti.

Neograničen broj mandata

Alijev je svoju suprugu Mehriban Pašajevu, s kojom ima troje djece, kćeri Lejlu i Arzu te sina Hejdara, nedavno imenovao dopredsjednicom, a kako je 2009. godine promijenio ustav da bi se mogao kandidirati neograničen broj mandata, vrlo lako je moguće da će doživotno biti predsjednik države koja je ključni igrač u energetskoj opskrbi Europe u trenutku kada su ugroženi odnosi između Rusije i Europske unije.

Iako je Europska unija ranije zatražila hitnu istragu smrti novinara Rasima Alijeva, teško je očekivati kako će napraviti veći pritisak na azerbajdžanskog predsjednika koji već godinama uspješno izbjegava sankcije i rado je viđen gost u većini europskih država kojima je opskrba azerbajdžanskom naftom važnija od kršenja ljudskih prava u toj bivšoj sovjetskoj republici.