GAFOVI MILANOVIĆEVE VLADE

'Na djelu je grijeh propusta, a ne krivi potezi'

  • Autor: Mladen Obrenović
  • Zadnja izmjena 09.07.2012 07:12
  • Objavljeno 09.07.2012 u 07:00
Radimir Čačić Zoran Milanović čačić milanović

Radimir Čačić Zoran Milanović čačić milanović

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Kad se Vlada Zorana Milanovića nedavno javno pohvalila postignućima u prvih pola godine mandata, navodeći 20-ak poteza pod nazivom 'plan, rad, rezultati', jasno je bilo da će rijetko tko, počevši od premijera, staviti ruku na srce i reći: 'I griješili smo, priznajemo!' Kadrovska rješenja, nedostatak komunikacije, kako međusobno tako i prema javnosti, pa i socijalna neosjetljivost, samo su dio pogrešaka, propusta i gafova koje za tportal komentiraju politički analitičari, ekonomski i stručnjaci za odnose s javnošću

Nakon prvog polugodišta u Banskim dvorima, mora se koalicijskoj vladi priznati da je neke stvari i pokrenula, no pitanje je jesu li one pomak nabolje i što je s onima koje nisu pokrenute, a obećalo ih se 'maknuti s mrtve točke' ili promijeniti. I ključno, je li se ispunio zadatak koji je u noći izborne pobjede zadao Zoran Milanović kad je rekao: 'Ne smijemo iznevjeriti ljude koji su nam dali povjerenje.'

Dogodili su se novi otkazi, a još nema jasne politike u borbi protiv nezaposlenosti, ionako skromne kućne budžete velikog dijela građana pogodila su poskupljenja, pokazala se i izvjesna doza socijalne neosjetljivosti, povremeno se zaoštravala retorika u odnosima s Bruxellesom kad su otamo dolazile 'packe'. Veliki gospodarski projekti još nisu pokrenuti, energetska politika rješava se pred kamerama, a nisu rijetki bili ni neodlučnost i kalkulacije u provedbi teških odluka.

No dogodili su se i brojni 'gafovi' za koje će oštriji kritičari reći da su 'proizvod lošeg upravljanja, bez vizije, strategije i liderstva'. Na prvom su mjestu kadrovska rješenja kojima se hrvatska javnost primorana baviti još otkako je Zoran Milanović krenuo s Iblerova na Markov trg.

Dugo se kalkuliralo koja će stranačka uzdanica sjesti na koju fotelju, pa koje će stranke preuzeti koje resore, a koje će dobiti na upravljanje javna i državna poduzeća. Iza svega ostale su priče o odlascima ministara Zlatka Komadine i Mirele Holy, slučajevi Ferdelji i Ferenčak, potom Kalambura i, na kraju, Jambrač

'Kukuriku koalicija je postojala otprilike dvije godine prije pobjede na izborima, pa su mogli dogovoriti i ta famozna kadroviranja. Tek kad su došli na vlast, krenuli su o tome ozbiljno razmišljati i zato su jako kasnili. Sad pojedini članovi Vlade žele što prije neke stvari napraviti i ubrzati, pa čine stvari koje nisu korektne', smatra politolog Višeslav Raos

Ukazujući da je nužno 'postaviti jasnu granicu do koje razine odgovornosti dužnosnika i službenika u državnoj upravi bi trebali biti stranački, odnosno nestranački ljudi', napominje da ni Milanovićeva vlada 'nije napravila nužan odmak'. Prevedeno: odmak od prethodnih garnitura vlasti, jer su glasno najavljivali da će biti drugačiji, što znači i da partijska knjižica neće biti jedina ulaznica za dobru fotelju

'Milanović govori kao Bakarić'

Kad je riječ o (ne)pojavljivanju premijera u javnosti, politički analitičari postavili se se u ulogu PR-stručnjaka, pa su Zoranu Milanoviću zamjerili to što se ne pojavljuje u 'klasičnim' medijima, nego na društvenim mrežama koje ne koristi većina ljudi.

'Dodatni je paradoks što se u novim medijima premijer obraća mladim ljudima terminologijom koja odgovara starim ljudima. Javlja se formulacijama koje odgovaraju Vladimiru Bakariću, a ne demokratskom premijeru. Daje ocjene situacije, a ne zastupa stajališta Vlade', ocjenjuje Žarko Puhovski.

I Jaroslav Pecnik ne smatra dovoljnim slanje poruka preko društvenih mreža, pa podsjeća premijera da je 'tu da komunicira s građanima, jer nije izabran da se pokazuje poput čuda ili Isusa Krista tek povremeno'.

'Mora biti dnevno prisutan sa svojim porukama, no njegove su poruke vrlo šture i nedorečene. I onda, nakon svega, ode kod Tedeschija, pa kaže da su samo prijatelji iz djetinjstva. Upravo zato što su prijatelji iz djetinjstva, zato tamo i ne ide jer će ga Tedeschi razumjeti kad mu kaže da ne može doći dok je na vlasti jer to može biti krivo protumačeno', dodaje Pecnik.

Višeslav Raos također upozorava da je koalicijska vlada 'zanemarila veliki dio populacije koji ne koristi društvene mreže'. 'Kad gledamo famozne bolne rezove, uštede, dizanja cijene plina i struje, najave poreza na imovinu, takve stvari će najteže pasti onom dijelu stanovništva koje je slabije obrazovano i slabijeg ekonomskog statusa, koje, naravno, ne sjedi na 'Fejsu' i ne razumije to', kaže Raos.

Na tom tragu, politički analitičar Jaroslav Pecnik ukazuje na to da je i premijer 'svjestan da nema kvalitetan kadar i dobar tim'. 'Oko sebe ima slinavce, kako je to rekao Komadina, a svi vole slinavce. Svaka vlast i svaki lider ih voli i malo je takvih koji tome mogu odoljeti', slikovit je Pecnik.

Na vidjelo sve više, po Pecnikovim riječima, izlazi 'stranački i poslovni klijentelizam'. 'Najveći je grijeh Vlade pogodovanje stranačkim ljudima i određenim strukturama u društvu, neformalnoj vlasti i neformalnim centrima moći koji trebaju graditi Plomin ili Omblu. Sve se čini da se tim ljudima pomogne, jer su u igri ogromni milijuni', kaže Pecnik.

Njegovu konstataciju da je Radimir Čačić, a na sličan način i Slavko Linić, potreban Zoranu Milanoviću 'kao čovjek koji za njega radi posao', podržava i analitičar Žarko Puhovski

'Konstruirali su ponašanje Vlade tako da će isturiti u prvi plan javnosti nesimpatične ljude kao što su Linić i Čačić, a Milanović će ugodno prebivati u pozadini. To je temeljna koncepcija zbog koje oni prihvaćaju svaku grešku koju Čačić može napraviti. Ako ga maknu, neće doći u pitanje ekonomska politika Vlade, nego njezin PR', napominje Puhovski.

Za ministarski dvojac kaže da 'Milanoviću služe kao gromobrani da bi u pozadini mogao igrati suvereno'. 'Ako budemo imali sreću, Čačić će biti najveći problem Vlade. Ako ne budemo imali sreću, pojavit će se neki ozbiljniji i pravi ekonomski i socijalni problemi, pa će Čačić i sav negativni PR pasti u drugi plan', prognozira Puhovski.

Ukazuje i da 'popularnost Vlade pada puno brže nego popularnost Zorana Milanovića', što je po njemu 'jedino važno PR-ovcima'. 'Može se pričati da je moje mišljenje krivo, ali tako dugo dok Milanoviću rejting pada polaganije nego Vladi, a zbog ekonomskih i drugih razloga je normalno da popularnost pada, on je zapravo uspješan komunikator', ukazuje Puhovski.

Kad je izgradnja odnosa i komunikacija u pitanju, direktorica tvrtke Hauska&Partner i stručnjakinja za odnose s javnošću Daria Mateljak ukazuje na nekoliko procesnih nedostataka. 'Teško je dijagnosticirati nedostaje li dobrog sadržaja ili je Vlada potpuno komunikacijski neuka, nemoćna i nespretna', počinje svoju analizu Mateljak.

Uz 'ozbiljne minuse' u komunikaciji i izgradnji odnosa s poslovnim i civilnim sektorom te medijima, upozorava i da 'postoji vrlo kaotična, nekvalitetna, pa ponešto i propagandistička komunikacija u društvenim mrežama'. Istodobno smatra da 'nema prave sadržajne i stalne komunikacije s medijima u kojoj bi se predstavljali aktualni projekti'.

Po njoj, Vlada nema komunikacijsku strategiju, pa je 'komunikacija Vlade često situacijska i reaktivna, nepripremljena, slabo promišljena i obrambena'. 'Razočaranje je tim veće što smo očekivali vrlo otvorenu, a dobili vrlo zatvorenu Vladu, koja po svom karakteru ne bi smjela biti takva', podsjeća Daria Mateljak.

Ide i korak dalje, pa procjenjuje da se 'zbog nedostatka sadržaja, reaktivnosti i neprikladne komunikacije u javnosti stvara ozbiljan dojam da Vlada upada u političku i moralnu krizu'.

Analitičari za neke ministre kažu da su neprimjetni, pa tako Višeslav Raos za dvoje potpredsjednika Vlade – Branka Grčića i Milanku Opačić - kaže da im je 'rad nevidljiv'. No jasno navodi i ministre za koje smatra da uspješno i kvalitetno rade svoj posao. Po njemu su to 'financijaš' Slavko Linić, koji 'uspješno puni proračun i pokušava srezati nelikvidnost', te 'poduzetnik i obrtnik' Gordan Maras koji je 'niz mjera pripremio, a dio pustio u proceduru'.

Slično razmišlja i Daria Mateljak, pa tom dvojcu dodaje još nekoliko imena – poput Rajka Ostojića, Predraga Matića, Vesne Pusić i Ivana Vrdoljaka

'Premda su mu teme vrlo teške, ističe se ministar zdravlja Rajko Ostojić, čiji su nastupi uvijek odmjereni i s jasnom svrhom. Smisleno, tematski jasno, jednostavno, iskreno i simpatično komuniciraju ministri Gordan Maras i Predrag Matić', kaže Mateljak.

Po njoj ministrica Pusić 'vrlo jasno iznosi stavove i politike', a ministar Vrdoljak 'djeluje opušteno, prirodno i često se dobro snalazi u razgovorima iz svog resora'. 'Ministar Linić je, u odnosu na prvi mandat, znatno popravio komunikacijski stil', navodi Daria Mateljak.

Ekonomist Guste Santini kao ključni propust Milanovićeve vlade vidi 'grijeh propusta', odnosno da se 'nije učinilo ono što se trebalo učiniti'. Na prvom mjestu je, po njemu, pitanje investicija koje su, uz pomoć države, u privatnom sektoru trebale 'stvoriti ozračje veće investicijske aktivnosti'.

'Nepristojna komunikacija je nepoštovanje građana'

Komunikacijska stručnjakinja Daria Mateljak upozorava i da 'neprilične izjave dane u arogantnom, potcjenjivačkom ili bezobraznom tonu koje sugovornika (prvo novinara, a preko medija i sve građane) stavljaju u niži položaj, nikome nisu potrebne'.

'Nisu spremni nakon kritika mijenjati svoje ponašanje, što ukazuje na potpuni nedostatak želje da se ostvare dobri odnosi i šalje se vrlo štetna poruka: 'Ja sam u pravu, reći ću to na koji god način želim i baš me briga što vi o tome mislite.' Nepristojna komunikacija izražava nepoštovanje prema svim građanima, a posebno vrijeđa one koji su za ovu vladu glasali', kaže Mateljak.

Iako ne želi generalizirati, pa priznaje da 'ima i ministara koji se dobro snalaze u komunikaciji', navodi premijera i prvog potpredsjednika kao one koji 'ne pokazuju dobar primjer'. 'Pozivanje na osobnost, karakter i stil nisu dobri izgovori za neprikladnu komunikaciju. O simetričnoj i dvosmjernoj komunikaciji očito možemo samo sanjati', zaključuje Daria Mateljak.

'Iako se odmah trebalo pristupiti poreznoj reformi, svakim danom dobivamo zabrinjavajuće ideje, među ostalim i oporezivanje imovine. Predlagao sam povećanje PDV-a, pa su me poslušali, ali nisu u povećanju neoporezivog dijela dohotka na 5000 kuna', navodi Santini.

Među stvarima koje svrstava u red onih koje nisu napravljene, Santini podsjeća na obećano restrukturiranje države, ali i 'redefiniranje dizajna lokalne uprave i samouprave'. Po njemu, 'pitanje restrukturiranja države ne može se dogoditi sve dok birokracija sama sebe hrani donošenjem zakona koji su sve kompliciraniji i sve teže shvatljivi, pa je zato potrebna sve veća birokracija da ih tumači i da ih provodi'.

'Svijet ima svoje probleme i ako Europa kihne, u Hrvatskoj imamo upalu pluća. To je jasno, no to ne može biti alibi da se ništa ne događa u Hrvatskoj. Dugo smo bili ovisnici o dvama izborima – u SDP-u i HDZ-u - pa se nismo bavili pravim problemima. Zato se više može govoriti o grijehu propusta, nego o nekim krivim potezima', smatra Santini.

Na kraju, vrlo je kritičan prema aktualnoj vlasti: 'Da su imali dobre ideje i jasan cilj, da su znali i htjeli, mogli su se pripremiti. Znali su da će osvojiti vlast i mogli su imati moguća rješenja. Neka gospoda, na žalost, misle da položaj određuje razinu znanja.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi