39.566, 37.503, 37.537, 36.566, 36.945, 36.135, 35.845, 36.508, 33.883, 32.047. Brojke koje ste pročitali predstavljaju broj živorođene djece u Hrvatskoj od 2014. godine sa zaključno 2023. godinom, u kojoj je rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja u našoj zemlji. Više od 40 tisuća djece u Hrvatskoj posljednji put je rođeno daleke 2012. godine. Svih tih godina paralelno je umiralo znatno više ljudi nego što se rađalo djece, pa ne čudi to da danas imamo manje od četiri milijuna stanovnika, da nedostaje radne snage...

No taj trend traje puno duže, pa se tako od Popisa stanovništva 1991. do Popisa 2021. broj stanovnika smanjio za više od 900.000, spustivši se na 3,87 milijuna. Hrvatska se suočila s gubitkom od oko 23 posto populacije, što je svrstava na peto mjesto po veličini demografskog pada među zemljama Europske unije, nakon Latvije, Litve, Bugarske i Rumunjske.

'Nećemo odustajati od ideje da se formira ministarstvo iseljeništva, obitelji i demografske obnove. Zbivanja u društvu nam govore da to moramo napraviti (...) Demografska situacija nam je alarmantna i ona zahtijeva hitne mjere na najvišoj državnoj razini, posebno kad smo suočeni s tako velikim odlaskom mladih ljudi iz države', zapisao je na Facebooku u siječnju 2016. godine Tomislav Karamarko, tadašnji šef HDZ-a, no ta vlada nije dugo trajala.

Pad ispod 36 tisuća živorođene djece

Prva vlada Andreja Plenkovića (HDZ) u listopadu 2016. oformila je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a preuzela ga je Nada Murganić. Premijer ju je smijenio niti nakon tri godine, a posljednju godinu mandata umjesto nje odradila je Vesna Bedeković.

Pokušalo se napraviti nešto, ali to je izgledalo kao gašenje šumskog požara kantom vode. Brojke su na kraju bile neumoljive – broj živorođene djece pao je ispod 36 tisuća, a Murganić je ostala upamćena po nizu skandaloznih izjava, kojima bi našla mjesto i u legendarnim rubrikama Feral Tribunea. Primjerice, kada je komentirala povlačenje optužbi Mare Tomašević za obiteljsko nasilje protiv supruga Alojza Tomaševića, HDZ-ovog župana požeško-slavonskog, kasnije izbačenog iz stranke.

'To vam je tako u braku. U tim bračnim, osobnim i obiteljskim odnosima, to je dinamika u koju ne mogu ulaziti. Žena vjerojatno ima svoje razloge. To je obitelj.'

No ono što se urezalo u sjećanje iz njenog mandata je konferencija za medije na kojoj je predstavljala nove mjere za demografiju s državnim tajnikom Marinom Strmotom, da bi on usred presice dao ostavku nazvavši cijelu priču folklorom jer su iste mjere predstavljene i tri mjeseca ranije.

Spuštanje na najnižu granicu u povijesti statističkih mjerenja

Iako su brojke jasno pokazivale da stvari idu nizbrdo, u drugoj vladi Andreja Plenkovića demografija je spuštena na još nižu razinu. Nije više bilo ministarstva, a o pronatalitetnoj politici brinuo se Središnji državni ured za demografiju i mlade. Nakon četiri godine njegova rada s 35.845 u 2020. došli smo do 32.047 živorođene djece na kraju 2023. godine.

Mjere koje su se donosile ili nisu bile dobre ili nisu bile dovoljne. Nikakva stambena politika s APN-om, koji je kumovao rastu cijena kvadrata, činjenica da 50 posto zaposlenih ima plaću manju od medijalne, odnosno 1059 eura, ugovori o radu na određeno, rad preko agencija, činjenica da je rast plaće u privatnim kompanijama misaona imenica, za razliku od javne i državne službe, tek su neki od razloga koje će ljudi navesti kad ih pitaju zašto ne žele imati djecu.

Na kraju te godine spomenuti ured predstavio je na dvjestotinjak stranica Strategiju demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine. U njoj je definirano osam strateških ciljeva, odnosno ključnih područja u kojima treba intervenirati. No slovo na papiru je jedno, a život nešto drugo.

Kako je novu Vladu HDZ morao oformiti s Domovinskim pokretom, kojem je demografija jedan od prioriteta, tako je treća Plenkovićeva vlada ponovno dobila ministarstvo nadležno za demografiju. Na njegovu čelu bit će teolog Ivan Šipić (DP), prijašnji gradonačelnik Trilja i zastupnik u Saboru od 2016. do 2020. u redovima HDZ-a. U svojim predizbornim najavama govorio je o gradnji budućnosti 'u kojoj naša djeca neće biti 'ono'', državi u kojoj 'nema mjesta za rodne ideologije' te o 'pronatalitetnoj i povratničkoj politici' koja će biti u fokusu djelovanja DP-a, a bio je izričito protiv potpisivanja Istanbulske konvencije.

U programu koji je tek oformljena Vlada objavila za period do 2028. godine među pet prioriteta demografija se smjestila u Vitalnu Hrvatsku. Tako je najavljeno da će se udvostručiti jednokratne novčane potpore za svako novorođeno dijete. Također, majke bi za svako rođeno dijete trebale dobiti godinu dana mirovinskog staža za snižavanje dobne granice i izračun mirovine. Istaknuto je da će se povećati novčane naknade i za korištenje prava na roditeljski dopust zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Trajanje očinskog dopusta trebalo bi se povećati s 20 na 30 radnih dana, a najavljeno je i povećanje doplatka za djecu za sve skupine korisnika. U poglavlju Pravedna Hrvatska stoji da će se donijeti nacionalni plan stambene politike, kojim će se osigurati priuštivo stanovanje svim građanima. Sve to, s povratkom hrvatskih građana iz dijaspore, trebalo bi poboljšati demografsku sliku. A njima je, odnosno svima koji su u inozemstvu boravili duže od dvije godine, u poglavlju Suverena Hrvatska obećano oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak u trajanju od pet godina.

U svom programu DP je najavio da bi najmanje četiri posto BDP-a trebalo na razini države usmjeriti za potrebe pronatalitetnih mjera. To je, ako u računicu uzmemo hrvatski BDP u 2023. godini od 75,8 milijardi eura, više od tri milijarde eura godišnje, odnosno oko 12 u četiri godine.

Navedeno je i da će se financijski poticati sklapanje braka poreznim olakšicama za novosklopljene brakove u razdoblju od barem jedne godine.

U pronatalitetnim politikama naveli su i da povećanjem broja djece u obitelji raste udio subvencija za priuštivo stanovanje bilo u formi dugoročnog najma, bilo u formi udjela za otplatu nekretnine. Dodali bi i financijsku potporu obitelji za svako novorođeno dijete do njegova polaska u školu, s linearnim povećanjem, a u iznosu koji bi majkama koje tako žele omogućio ostanak doma do polaska u školu najmlađeg djeteta. Također, na listi obećanja je puna isplata naknade za trajanja cijelog jednogodišnjeg porodiljnog dopusta za jednog roditelja.

Marin Strmota, demograf i bivši državni tajnik u Ministarstvu demografije, smatra da će sve ostati samo na obećanjima ako se ne ispune tri ključna preduvjeta: politička volja, koordinacija resornih ministarstava i njihovih politika te na kraju novac.

'Bez toga nema uspjeha i sve će ostati samo na papiru', smatra Strmota i dodaje da će, što se tiče fertiliteta, trebati godine da ljudi osjete neke dobrobiti, prije svega ekonomsku i društvenu sigurnost, te da je obitelj zapravo poželjna, da je poželjno imati djecu i da je to nešto što te ne stavlja u podređeni položaj.

'Ako se mama na tržištu rada ne osjeća sigurno i biva diskriminirana, ako nema financijskih sredstava, onda nema ni demografske obnove. Fertilitet je dugoročno pitanje. Hrvatska je dugo godina po svim demografskim parametrima na europskom dnu', naveo je Strmota.

Upitan da prokomentira mjeru koja je na inzistiranje DP-a uvrštena u program Vlade, prema kojoj je obećano uvođenje oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak u trajanju od pet godina svim iseljenicima koji su u inozemstvu boravili duže od dvije godine, i stavljaju li se na taj način svi oni koji sada rade u Hrvatskoj u nepovoljan položaj, Strmota je kazao da ne treba svim iseljenicima pristupiti na isti način.

Ne treba na identičan način pristupiti nekom tko se odselio prije nekoliko godina ili onome tko je treća ili četvrta generacija u Južnoj Americi.

'Puno je manje potrebno pružiti onima koji su otišli prije nekoliko godina i ovdje imaju nekretninu i obitelj, nego nekom tko ovdje nikad nije živio i ne zna ni jezik. Možda bi njima trebao nekakav povoljniji porezni tretman, ali koji ne bi diskriminirao postojeću radnu snagu niti ljude koji žive ovdje', zaključio je Strmota.