Ako se zdravo hranite, pazite što unosite u sebe kako biste se općenito dobro osjećali te spriječili potencijalni razvoj opasnih bolesti, možda vam nije bilo ugodno čitati tekst o tome kako mladi nepušači koji se zdravo hrane češće obolijevaju od raka pluća.

Podsjetimo, taj smo članak objavili 15. srpnja, pišući o istraživanju američkog Sveučilišta Južne Kalifornije (USC). Na predstavljanju rezultata na godišnjem skupu Američkog udruženja za istraživanje raka (AACR) autori studije naveli su da bi pesticidi u zdravoj hrani možda mogli biti okidač opasne bolesti u osoba mlađih od 50 godina.

'Naše istraživanje pokazuje da mlađi nepušači koji jedu više zdrave hrane od opće populacije češće razvijaju rak pluća. Ti naizgled paradoksalni nalazi otvaraju važna pitanja o mogućem okolišnom čimbeniku rizika povezanom s hranom koja je inače korisna za zdravlje', rekao je voditelj studije Jorge Nieva, ali uz napomenu da su posrijedi 'preliminarni rezultati te da se iz njih još ne mogu izvlačiti konačni zaključci'.

Onkologinja: Ne vadite rečenicu iz konteksta, analizirajte cijelu priču

Oko ove studije javili smo se Tihani Pavić, specijalistici radioterapije i onkologije u KBC-u Zagreb. U proteklih 10 godina njezino uže područje bavljenja upravo je zračenje karcinoma pluća te smo je zamolili da pogleda studiju o odnosu pesticida i raka pluća među mladima u SAD-u.

Tijekom razgovora za tportal naglasila je da ne barata statističkim podacima, ali nam je iz svojeg iskustva i medicinskog rada dala osvrt na to kako je ova studija daleko od toga da može definitivno potvrditi taj odnos.

'Ta studija nije dizajnirana da bi odgovorila na pitanje jesu li pesticidi ti koji uzrokuju rak pluća. Sami autori pritom upozoravaju da je riječ o preliminarnim rezultatima te da se iz njih još ne mogu izvlačiti konačni zaključci. Polaze od nekih pretpostavki koje su kroz to istraživanje dobili i sve je u ovom trenutku na razini hipoteze. Da bi se donijeli bilo kakvi značajni zaključci, potrebna su bolje dizajnirana klinička istraživanja, odnosno populacijske studije koje bi na to pitanje mogle odgovoriti', istaknula je.

Dok takva istraživanja, pogotovo kada se prenose iz novinarskog pera, mogu djelovati zastrašujuće, mladim nepušačima koji su ih pročitali ističe da nije potrebna nikakva panika te je sjajno ako se zdravo hrane i ne konzumiraju duhanske proizvode. Savjetuje da se informacije moraju uzeti cjelovito, ne samo u slučaju ovog istraživanja već svega s čime se susretnemo.

'Nemojte vaditi rečenicu iz konteksta, u životu je uvijek potrebno analizirati cijelu priču. Ne bi bilo dobro kada bi sada netko zbog toga što je pročitao ovaj članak prestao jesti voće i povrće zato što su tretirani pesticidima, iz straha da će dobiti karcinom pluća. To nije dobar stav prema životu', istaknula je.

Misteriji raka: Faktori su poznati, ali pitanje je njihova međudjelovanja

U svakom slučaju - kako biste smanjili rizik od raka pluća, nemojte pušiti. I sam Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) ističe da je ta štetna navika odgovorna za 90 posto slučajeva oboljenja od ove bolesti. S druge strane, činjenica je da karcinom pluća dobiju i osobe koje u životu nisu konzumirale cigarete. Naša sugovornica ističe da je nepušenje i dalje glavni savjet za prevenciju ove bolesti, no sami onkolozi, kada se bave liječenjem, istražuju bolest na puno dublji način od pitanja 'koliko ste cigareta popušili'. Kako ističe: 'svaki karcinom, tako i karcinom pluća, ima svoje ime i prezime', što određuju kroz definiranje njegova molekularnog profila.

'Taj molekularni profil nam je prediktivan za određivanje terapije i eventualno nekad i za prognozu kako će bolest ići. Međutim, nijedan od tih molekularnih profila koji se danas određuju ne može direktno uprijeti prstom i reći: 'Vi ste ovaj karcinom dobili zato što pušite cigarete'. Dakle, u kliničkoj praksi nemamo direktnu uzročno-posljedičnu vezu između cigareta i karcinoma koja je na molekularnoj razini, a to je današnja medicina temeljena na znanstvenim dokazima', objasnila je Pavić važnost ove ključne stavke u liječenju pacijenata.

Unatoč indirektnosti, naglasila je da je veza karcinoma i pušenja vrlo jasna, no moderna znanost još mora istražiti i utvrditi kako dolazi do oboljenja i kada su osobe nepušači. Modernoj onkologiji poznat je utjecaj okolišnih faktora s jedne i genetske predispozicije s druge strane, no posrijedi je 'složena međuigra' za sve karcinome, a ne samo rak pluća.

'Karcinom nastaje kao međudjelovanje genetike svakog pojedinca i okolišnih čimbenika koji utječu na tu genetiku. Tko će ga dobiti i tko ga neće dobiti, to je nešto što mi još uvijek ne znamo. Pesticidi su etiološki čimbenik koji dolazi iz okoliša, a individualni čimbenik svakog pojedinca jest ona genetika koju taj pojedinac nosi. Međuutjecaj tih dviju stvari dovodi ili ne dovodi do nastanka karcinoma', objasnila je Pavić misterije tumorskih oboljenja i kako su mnogi uzroci dobro poznati, ali znanosti su još ostala mnoga pitanja oko njihova međuodnosa.

Stručnjakinja za pesticide: 'Treba biti oprezan u tumačenju'

Javili smo se i Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH), gdje je istraživanje provjerila i doktorica Iva Pavlinić Prokurica s preko 20 godina rada u HAPIH-u na području sigurnosti hrane, ostataka pesticida u hrani i procjeni rizika za zdravlje potrošača. Također je i koordinatorica RASFF sustava (Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje), kojim se EU članice međusobno upozoravaju na sumnjivu hranu.

U razgovoru za tportal navela je da s ovim istraživanjem nije bila upoznata do trenutka upita, a upravo i kao onkologinja Pavić upozorila je kako treba biti 'vrlo oprezan pri tumačenju'.

'Naime, nisu mjerene niti navedene stvarne koncentracije pesticida u organizmu niti u hrani, pa nije moguće zaključiti uzročnu vezu. S obzirom na vrlo strogo zakonodavstvo iz područja sigurnosti hrane, pa tako i ostataka pesticida u hrani u EU, pesticidi prolaze vrlo stroge i periodične kontrole te se, ukoliko se tijekom novih znanstvenih spoznaja utvrdi neprihvatljiv rizik, pesticidima odobrenje može ograničiti ili potpuno ukinuti, kao primjerice s (insekticid koji se pokazao vrlo štetnim za ljudsko zdravlje op. a.)', navela je Pavlinić Prokurica.

Dodala je i da Nacionalni i referentni laboratorij Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Andrija Štampar', kao i ostali ovlašteni laboratoriji, provode analize na ostatke pesticida u hrani, a pri utvrđivanju maksimalnih dopuštenih razina HAPIH provodi procjenu i odlučuje što će biti sa spomenutom hranom. Naša sugovornica ističe da je ovdje potrebno 'jasno razlikovati prisutnost ostataka pesticida od stvarnog rizika za zdravlje potrošača' jer ne znači odmah da su ljudi ugroženi.

'Prekoračenje maksimalno dopuštenih razina ne znači nužno i zdravstveni rizik, osobito ako toksikološke referentne vrijednosti nisu premašene. U slučaju konzumacije proizvoda s utvrđenim rizikom, više faktora utječe na eventualno moguće posljedice. Bitno je utvrditi o kojem se pesticidu radi, koja je količina proizvoda i koja dobna skupina je konzumirala predmetni proizvod', pojasnila je HAPIH-ova stručnjakinja.

Rizični uzorci u Hrvatskoj većinom iz inozemstva

Upitana o stanju u Hrvatskoj i Europskoj uniji, Pavlinić Prokurica ističe da je u regulatornom smislu EU sigurna za potrošače prema godišnjem izvješću o ostacima pesticida u hrani Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).

'Prema objavljenim podacima za posljednjih nekoliko godina, udio nesukladnih uzoraka u okviru koordiniranog europskog programa monitoringa iznosio je oko 1 – 2 posto svih analiziranih uzoraka. Kada je riječ o Republici Hrvatskoj, dostupni podaci ne upućuju na značajnija odstupanja od europskog prosjeka', sažela je Pavlinić Prokurica rezultate izvješća.

Za 2025. godinu, nastavila je, još nisu dostupni cjeloviti europski podaci jer se godišnja izvješća objavljuju s vremenskim odmakom od približno godinu dana. Međutim, prema brojci službenih kontrola, lani su provedene analize na ostatke pesticida za 575 uzoraka.

'Temeljem provedenih procjena rizika za nesukladne uzorke, utvrđeno je da je dio uzoraka predstavljao rizik, njih 11, većinom iz uvoza; najviše zastupljena kultura bila je paprika i aktivna tvar flonikamid ili se rizik za zdravlje potrošača nije mogao isključiti u osam uzoraka iz uvoza, a tu je najviše bilo klorpirifosa', pobrojala je neke od prošlogodišnjih analiza.

'Ako se pesticidi koriste pravilno...'

U svim navedenim slučajevima, istaknula je Pavlinić Prokurica, HAPIH i nadležna tijela obavijestili su potrošače, a državni inspektorat proveo je odgovarajuće mjere. Za sve one koji se boje pesticida u hrani, naša sugovornica ima jasnu poruku:

'Ukoliko se pesticidi koriste na pravilan način i u skladu s odobrenom etiketom, rizika od prekoračenja, a time i akutnih referentnih vrijednosti, neće biti. Nepravilna uporaba (uglavnom korištenje zabranjenih pesticida) najčešći je uzrok nesukladnosti. Velik broj analiziranih uzoraka u okviru EU koordiniranog monitoringa sadrži mjerljive ostatke pesticida, no većina ih ostaje unutar zakonski dopuštenih granica propisanih 'Uredbom (EZ) br. 396/2005'. Zaključno, uzimajući u obzir rezultate procjena rizika i izloženosti ostacima pesticida koje države članice EU, uključujući Republiku Hrvatsku, dostavljaju EFSA-i za potrebe izrade godišnjih izvješća, može se zaključiti da je ukupni akutni rizik od ostataka pesticida za potrošače nizak', poručila je Pavlinić Prokurica.

Pomaci u medicini: 'Da ne vjerujem u izliječenje, ne bih bila onkolog'

U međuvremenu, rak pluća je, nažalost, realnost za brojne ljude u Hrvatskoj. HZJZ navodi da je u Hrvatskoj 2016. godine zabilježeno 3068 oboljelih od te bolesti te da je 2018. godine umrlo 2957 osoba. Podataka za 2025. godinu još nema, no prema trenutačnim informacijama HZJZ navodi kako 'incidencija raka pluća iznosi 73,5 oboljelih na 100.000 stanovnika, dok je mortalitet 72,3 na 100.000 stanovnika, a petogodišnje preživljenje u Hrvatskoj je oko 10 posto, nažalost među najnižim stopama u Europi'.

Ti podaci djeluju zastrašujuće, ali Pavić navodi kako stvari idu nabolje.

'Ulažu se veliki napori i baš na području karcinoma pluća u zadnjem desetljeću došlo je do golemih napredaka, a nadam se da će se to u budućnosti preliti i na statistiku smrtnosti, odnosno da će smrtnost pasti. Ono što je u našoj zemlji karakteristično u odnosu na neke druge dijelove Europe jest to što mi još uvijek osjećamo teret pušenja više nego u drugim zemljama koje su se s tim problemom počele nositi ranije', navela je iz svojeg iskustva rada s pacijentima.

Svaki napredak je dobrodošao, dok HZJZ ističe da je rak pluća najčešći maligni tumor kod muškaraca i treći po učestalosti kod žena te vodeći uzrok smrti od raka u svijetu i u Hrvatskoj. No izliječenje je moguće, a sama Pavić kroz svoj rad upravo to nastoji prenijeti pacijentima, pogotovo kada prvi put dobiju dijagnozu, i ističe da je bitno ne odustati. Na kraju dana, zato se i osobno bavi poslom kojim se bavi.

'Da ne vjerujem u to da možemo pobijediti rak, ne bih bila onkolog. U svojem svakodnevnom radu viđam pacijente koji se i potpuno izliječe od raka i to je misao vodilja koju slijedim. Istovremeno, za ljude koji imaju rak, a koje ne možemo izliječiti, ulažemo sve napore kako bi njihov život bio što dulji i što kvalitetniji', zaključila je Pavić u razgovoru za tportal.