Poljoprivreda je ključna grana za svaku zajednicu koja želi osigurati svoju prehrambenu samoodrživost, a ni Europska unija nije iznimka u tome. Zdrava i kvalitetna hrana važan je interes, no zbog klimatskih promjena poljoprivrednici imaju sve više izazova u nastojanju da očuvaju usjeve, a kamoli ih povećaju.

Stoga se u moru tema kojima se bavi Europski parlament (EP) nalaze i nove genomske tehnike (NGT), o kojima je Vijeće Europske unije 21. travnja donijelo nova pravila s ciljem 'uspostavljanja okvira za potporu konkurentnijem i održivijem poljoprivredno-prehrambenom sektoru EU-a'.

Kako navode iz Vijeća, riječ je o novim tehnikama u uzgoju biljaka koje ih čine otpornijima na probleme poput suše ili poplave, a neki od primjera ovakvih biljaka uključuju krumpir otporan na patogene ili pšenicu s manje glutena. Spomenute tehnike nisu postojale 2001. godine, kada je EU donio zakon o genetski modificiranim organizmima.

'Uredba je osmišljena kako bi se poboljšala sigurnost opskrbe hranom, smanjila ovisnost o vanjskim čimbenicima i osigurali jednaki uvjeti za europske gospodarske subjekte, uz istodobno održavanje visokih standarda za zdravlje ljudi i životinja te zaštitu okoliša. Njome se podupiru i ciljevi održivosti EU-a jer se omogućuje razvoj otpornijih usjeva koji osiguravaju učinkovitu upotrebu resursa (...) Novim okvirom uredba se usklađuje sa znanstvenim napretkom, čime se osigurava da NGT biljke koje se stavljaju na tržište EU-a budu jednako sigurne kao konvencionalno uzgojene sorte, a postojeće zakonodavstvo o GMO-ima ostaje nepromijenjeno', objasnili su iz Vijeća EU-a.

Borzan: Takva hrana mora biti jasno označena

Kada smo se pripremali za naš posjet plenarnoj sjednici EP-a, koja se u Strasbourgu održavala od 18. do 21. svibnja, neslužbeno smo dobili informaciju da će upravo na njoj EP donijeti svoju odluku o NGT-u. No Strasbourg je opravdao svoj nadimak 'Stressbourg', koji kola među novinarima i političarima. Stvari se naime brzo mijenjaju pa ta tema ipak nije došla na dnevni red, a na kraju će stići na agendu plenarne sjednice u lipnju, točnije u srijedu 17. lipnja.

Ipak, gledajući tko se od domaćih eurozastupnika nalazi u nadležnom Odboru za okoliš, klimu i sigurnost hrane (ENVI), koji se bavi NGT-om, sastali smo u svibnju s Biljanom Borzan (SDP/S&D), zamjenskom članicom ENVI-ja (inače najvećeg od 22 odbora, koliko ih broji ova institucija). U razgovoru za tportal ona nam je navela da nije protiv inovacija jer je svaka od njih u povijesti unapređivala društvo, ali ipak nije sigurna koliko su nam potrebne ove tehnike.

'Imamo dosta dobre prinose, živimo u dijelu svijeta koji nije gladan. Dakle nemamo milijune gladnih, kao što ih ima u Africi, u dijelovima Indije, nije nam to nužno. U tim dijelovima svijeta u kojima vladaju glad i teški uvjeti, klimatski i oni što se tiče kvalitete tla, zaista može biti dobro imati biljku otporniju na te specifične uvjete. Ali Europa nije takav dio svijeta i u tom smislu smatram da hrana koja se proizvede na bilo koji način osim prirodnog puta treba biti označena. Ako je to GMO, kupac treba odlučiti želi li tu hranu ili ne', rekla je Borzan.

Upitana znači li to da ne bi glasala za NGT da je ta tema bila na svibanjskoj plenarnoj sjednici, naša sugovornica rekla je da bi za to pitanje ipak trebalo pričekati konačni prijedlog izvješća. S druge strane, brige koje muče nju i njezine kolege u grupaciji socijaldemokrata nisu nikakva tajna, a tiču se zaštite proizvođača, napose onih koji se bave ekološkom proizvodnjom.

'Postavlja se pitanje kako će ekološki proizvođači uopće istaknuti svoj proizvod na tržištu i mogu li biti sigurni da će GMO proizvod zaista biti prema propisanim ekološkim standardima. Također, ako se to dogodi, ispada da će proizvođači morati sami snositi troškove, dakle ta je proizvodnja već sama po sebi skuplja i postavlja se pitanje tko će uopće biti zainteresiran proizvoditi ekološki. Što se tiče poljoprivrednika, tu je i problem patenata jer postoji mogućnost da se patentira neka tehnika koja onda neće biti dostupna malom poljoprivredniku. To znači da će veliki igrači moći brže proizvoditi hranu, što dovodi do opasnosti od monopola. Dakle to bi moglo biti nešto što veliki igrači imaju, a mali nemaju, što vodi do neravnopravnog položaja na tržištu', pobrojala je Borzan pitanja koja se moraju razriješiti da bi na tržištu vladali pravedni uvjeti.

Iz redova HDZ-a/EPP-a članica odbora ENVI je Sunčana Glavak, s kojom se nismo stigli susresti u Strasbourgu, ali smo joj naknadno poslali nekoliko pitanja o NGT-u. Ipak, do zaključenja članka nismo dobili odgovore na ovu temu, a koliko su Borzan i socijaldemokrati zadovoljni konačnim izvješćem, vidjet ćemo na osnovi glasanja na EP-ovoj sjednici.

Hrvatska poljoprivredna komora o NGT-u: Europski poljoprivrednici za, a mi smo protiv

Osim u briselskim i strasburškim hodnicima, situaciju s NGT-om prate poljoprivrednici diljem EU-a, pa tako i Hrvatska poljoprivredna komora (HPK).

Ususret našem odlasku u Strasbourg, Mladen Jakopović, potpredsjednik HPK-a, naveo je da su u redovnom kontaktu s drugim komorama i poljoprivrednim organizacijama zemalja članica kao dio europskog udruženja Copa Cogeca, za koje nam ističe da raspravlja o svim pitanjima u poljoprivredi EU-a i da se preko njega usuglašavaju stajališta. Ipak, ovog puta HPK ima izdvojeno mišljenje.

'Za razliku od Copa Cogece, koja je bila za pravila za nove genomske tehnike, mi u HPK-u smo bili protiv zato što smo smatrali da je previše nejasnoća i da nam na mala vrata ulazi GMO. Također smo za to da se ta odluka, ako već ne ide drugačije, donosi na razini svake države članice. Svjesni smo da razvoj tehnologija i nove metode donose poboljšanja proizvodnje, međutim postavlja se pitanje kontrole i do koje granice dolazi do modificiranja organizama', rekao nam je Jakopović.

Dvije kategorije

Istaknuo je da se NGT-om može poboljšati nutritivni sastav biljaka, učiniti usjeve otpornijima, pa čak i životinje koje ih jedu mogu postati otpornije na bolesti. S druge strane, pravila EU-a, ističe potpredsjednik HPK-a, 'zahtijevaju da se procijene rizici koji mogu potjecati od biljaka, životinja ili mikroorganizama proizvedenih korištenjem genetske tehnologije prije stavljanja na tržište'.

Podsjetio je da je Europska komisija 2023. godine predložila pravila kojima bi neke od NGT biljaka bile tretirane slično kao i 'konvencionalne biljke', s obzirom na to da bi se mutacije na njima ograničavale na granice koje se mogu pojaviti ili prirodnim putem ili dosadašnjim načinima uzgoja. Na tom tragu navodi da se u sklopu NGT-a raspravlja o dvije skupine biljaka.

'Biljke NGT kategorije 1 su one usporedive s prirodnim ili konvencionalno uzgojenim sortama te zahtijevaju prijavu sukladno određenim kriterijima, ali ne podliježu zakonodavstvu o GMO-ima i njihovo sjeme morat će biti označeno kao kategorija 1. Biljke NGT kategorije 2 su one sa složenijim modifikacijama i ostaju podložne zakonodavstvu o GMO-ima', objasnio je Jakopović.

Tržište EU-a trenutačno nema proizvoda nastalih NGT-om

Jakopović je potvrdio da trenutačno u Uniji ne postoje usjevi ili životinje dobiveni isključivo NGT-om, niti su odobreni za prodaju kao hrana za ljude ili životinje.

Nova pravila, nastavlja, uključuju i odredbe za usmjeravanje razvoja NGT biljaka u skladu s ciljevima održivosti, transparentnost svih NGT biljaka na tržištu Europske unije, praćenje ekonomskih, okolišnih i društvenih utjecaja NGT proizvoda, pravila o licenciranju, transparentnosti i smjernicama o patentima te procjeni njihova utjecaja na tržište Europske unije. Na tom tragu EU već ima tijelo koje istražuje NGT i njegov utjecaj na hranu.

'Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je, kao europsko tijelo nadležno za procjenu potencijalnih rizika za ljude, životinje i okoliš, s ciljem donošenja odluka o odobrenjima Europske komisije i država članica, izradila niz znanstvenih dokumenata iz područja NGT-a. Tako je, naprimjer, 2022. godine EFSA-in Odbor za genetski modificirane organizme usvojio i objavio dokument o kriterijima za procjenu rizika biljaka proizvedenih ciljanom mutagenezom, cisgenezom i intragenezom, a nakon njega niz pratećih znanstvenih dokumenata da bi se podržale inicijative Europske komisije za upotrebu NGT-a', kazao je Jakopović.

Borzan: NGT ne bi ojačao poljoprivredu u Hrvatskoj

Upitana o perspektivi HPK-a, Borzan se prisjetila da je bilo savjetovanja o GMO-u u svim županijama i da su se domaći proizvođači iznimno protivili takvim genetski modificiranim organizmima. Pripisuje to njihovu osjećaju da se domaći proizvođači oslanjaju na prirodan način proizvodnje, a s obzirom na veliko oslanjanje na uvoz, smatra da u Hrvatskoj imamo kapacitet za dovoljnu proizvodnju hrane, ali ga ne koristimo. Kao što smo već ranije pisali, Hrvatska koristi 30 do 40 posto svojega poljoprivrednog potencijala prema procjenama HPK-a, a SDP-ova eurozastupnica misli da nam NGT ne može poboljšati situaciju.

'Ne bavim se zapravo poljoprivredom, ali moj stav je da ne proizvodimo ne zato što nemamo mogućnosti, već je politika na ovaj način godinama tretirala poljoprivredu. Cvjetao je uvozni lobi, a imamo prekrasnu i plodnu zemlju koja se nije koristila te se poljoprivreda i stočarstvo sustavno uništavaju. Pogledajte koliko farmi krava imate danas, a koliko ih je bilo prije 20 godina. Znači, to nije stvar GMO-a ili novih genomskih tehnika. Da sad sve to uvedemo na naše tržište, ne bismo unaprijedili poljoprivredu jer ona ovisi o sustavnoj politici Vlade te ove političke dileme nemaju veze sa znanošću i mogućnostima koje pružaju ovakve tehnike', rekla je Borzan.

Od dvije kategorije NGT-a, kaže da se prvoj još može progledati kroz prste upravo zbog toga što se radi o mutacijama koje se prirodno događaju. No svi oni problemi koje je ranije navela stvaraju se upravo zbog druge kategorije.

'Prva će ljudima vjerojatno biti prihvatljivija, ali u drugoj kategoriji su veći, ozbiljniji zahvati. Bojim se da sustav neće biti pošten, pravedan, uključiv i da će donijeti dosta toga nepoznatoga za potrošača i za maloga proizvođača, a veliki će igrači profitirati', rekla je Borzan, ističući da se socijaldemokrati zalažu za jasne definicije stvari kako ne bi bilo nepoznanica oko NGT-a.

Održivost resursa: 'Moramo se ponašati odgovornije nego sada'

Dok je S&D u vrijeme razgovora s njome čekao jasniju definiciju pravila, pitamo Borzan je li ovo na neki način pokazatelj da smo odustali od ideje zaštite planeta i okoliša te da uvođenjem NGT-a prihvaćamo to da uvjeti postaju problematičniji i da trebamo novo bilje koje će opstati u svijetu s više nepogoda. Dok navodi da inovacije poput genomskih tehnika dobro dođu, smatra da one nisu dugoročno dovoljne.

'Stojim pri tome da je Zemlja Petrijeva zdjelica s hranjivom podlogom u laboratoriju, a takvih podloga imate koliko imate. E sad, hoćete li naći načina da je čuvate, da što duže traje za buduće generacije i da možda stvarate neki novi resurs koji će omogućiti daljnji život ili ćete bjesomučno trošiti ono što imate, ne razmišljajući što slijedi nakon vas', zapitala se.

Dodala je i da je zabrinuta time što u aktualnom sazivu EP-a primjećuje dosta populista koji vole plasirati lažne vijesti koje se lijepe za ljude. Konkretna imena nije spominjala, samo brigu da budućnost neće biti najsvjetlija ako takvi glasovi prevladaju.

'Smatram da smo kao ljudi intelektualno kapacitirani i da možemo shvatiti da se treba ponašati kudikamo odgovornije. Kad je krenula masovna industrijska proizvodnja 60-ih, 70-ih godina, uz bjesomučno kupovanje i bacanje, sve su to bili koncepti koji su se razvijali u onim desetljećima u kojima se živjelo relativno bezbrižno. Međutim došli smo do saznanja da takvo ponašanje nosi određene negativne posljedice, a i logika sama nalaže da je to tako. No u europskim institucijama prevladavaju glasovi koji guraju interes novca, a ne interes onoga što nosi budućnost – da živimo na nekakvom ljepšem, boljem, produktivnijem prostoru. Tako da ćemo vidjeti, a u krajnjoj liniji i kroz povijest se događalo da morate udariti glavom u zid da bi se promijenili neki načini razmišljanja', zaključila je Borzan.