Otvorite li ovih dana Shein ili Temu, popularne internetske trgovine koje mame povoljnim cijenama odjeće i raznih svaštarija, u kutu će stajati napomena da se naplaćuje dodatna carina na pakete iz zemalja izvan Europske unije. Bez obzira na to, mogla bi vas privući cijena majice, slušalica ili opreme za kampiranje za manje od 30 eura, ali uz novost.

Prema novim pravilima, potrošač plaća tri eura po vrsti robe u paketima ispod 150 eura vrijednosti. To znači da ćete, naručite li majice sa Sheina, carinu od 1. srpnja platiti tri eura, no ako su u paketu različite vrste proizvoda, ona se penje ovisno o tome koliko različite vrste robe imate u njemu.

Majica, slušalice i sklopivi šator stajali bi tako dodatnih devet eura, a taj trošak bio bi uračunat u trenutku kupnje ili pri preuzimanju paketa.

Cijenu plaća kupac

'Jedan način može biti taj da platforma, kada prodaje tu robu, ujedno naplaćuje fiksnu carinu, ali u tom se slučaju te platforme moraju pojaviti kao deklaranti u carinskom postupku puštanja robe u slobodan promet. Ako se platforme ne pojave kao deklaranti, odnosno ne naplate tu fiksnu carinu, taj će se iznos naplatiti u trenutku puštanja robe', objašnjava za tportal Melita Buljan, savjetnica u Sektoru za carinski sustav Carinske uprave. U tom drugom slučaju, tri ili više eura platit ćete poštanskom ili kurirskom operateru.

Buljan ističe da je to trošak koji nažalost plaća kupac te da Carinska uprava ne može prisiliti platforme da se pojave u Hrvatskoj kao deklaranti.

'Ako se budu htjeli pojaviti, naravno da ćemo im omogućiti takvu situaciju i u tom slučaju nećemo obračunavati fiksnu carinu primateljima, odnosno nama će carinski dužnici biti isključivo platforme, ali naglašavam, oni će taj iznos naplatiti od kupca robe', predviđa.

Kako je otprije poznato, dogovor o uvođenju naknade od 1. srpnja postigli su ministri financija država članica EU-a jer, među ostalim, europske vlasti tvrde da postojeći sustav stavlja domaće trgovce u nepovoljan položaj, osobito jer kineska roba dospijeva u Europu bez carina, a dugo se govori i o zdravstvenim te sigurnosnim rizicima pojedinih jeftinih artikala. Ipak, Buljan tumači da je fiksna carina uvedena kao privremena mjera. Zašto?

Milijarde pošiljaka, brza kontrola

'Zato što se radi o velikom broju pošiljaka koje se unose na područje Europske unije, a mislim da je bilo oko pet do šest milijardi takvih pošiljaka prošle godine, i morao se naći način na koji bi se jednostavno naplatila carina. Zamislite, oko 100 milijuna takvih pošiljaka dnevno je na području Europske unije. To nijedna carinska služba ne može provjeravati i kontrolirati. Zato je uveden taj pojednostavljeni način obračuna carine', tumači Buljan.

Paralelno, platforme mogu koristiti institut carinskog skladišta. Imaju li odobreno carinsko skladište u članici EU-a, neće se naplaćivati fiksna carina od tri eura, ali će plaćati propisanu stopu carine za konkretan proizvod, a ona može biti niža ili viša, ovisno o vrsti robe. Naravno, roba tada podliježe mjerama trgovinske politike i propisima EU-a.

U razgovoru za tportal Buljan skreće pozornost na to da se roba kupljena na Sheinu ili Temuu ne carini u Hrvatskoj te ne može s preciznošću reći koliko se toga uvozi s kineskih platformi ni kakvi će biti trendovi nakon ove promjene.

Kako roba uopće stiže do nas?

'Kad kupimo nešto, roba će biti puštena u slobodan promet u nekoj od zemalja članica Europske unije. Tamo gdje se nalaze veliki hubovi tih velikih platformi, oni puštaju takve pošiljke u slobodan promet, nakon čega se uručuju primateljima na području Republike Hrvatske', sažima.

Buljan pitamo ima li uvođenje fiksne carine nekih pozitivnih strana.

'Ima za carinsku službu, ali nema za primatelja pošiljaka. Jako je teško pratiti, odnosno vršiti kontrolu zbog količine takvih pošiljaka. Kad povremeno obavljamo kontrolu ili kada to čine druge nadležne službe, nažalost je vidljivo da te pošiljke ne ispunjavaju uvjete za puštanje u slobodan promet na području Europske unije jer ili nisu u skladu s našim propisima ili ne zadovoljavaju naše propise. U takvim se kontrolama one, naravno, zaustavljaju', objašnjava.

Ističe da uvoz iz trećih zemalja ne bi trebao biti u interesu Europske unije, a što je jedan od argumenata zašto se išlo prema ukidanju carinskog oslobođenja. Ipak, pitanje je kako će se stavke deklarirati. To, ponavlja, ne čini carinska služba nego poštanski ili kurirski operater ili platforma.

'Ne bojimo se da će oni dvije iste haljine deklarirati kao dvije stavke, ne vjerujem da će se to ikad dogoditi. Više se bojimo toga da će majicu i maskicu za mobitel deklarirati kao jednu stavku jer je praksa pokazala da je više situacija u kojima se izbjegava plaćanje davanja', navodi Buljan primjer.

Plaćamo i PDV

Podsjeća da ova carina nije jedino što se računa u konačnu cijenu jer je od 1. srpnja 2021. godine obvezna naplata PDV-a na sve pošiljke iz trećih zemalja. Iako to nije posebno naznačeno, uz cijenu nekog proizvoda s Temua plaćate PDV prema stopi od 25 posto.

'Znači da će nama Temu naplatiti 25 posto tog iznosa, a drugoj osobi, odnosno osobi u Njemačkoj, naplatit će manji iznos jer je njima PDV manji', govori.

No ovo nije kraj nametima na narudžbe iz trećih zemalja.

'Pored ove fiksne carine, očekuje se uvođenje naknade za rukovanje, a ona se definira kao dodatni trošak koji imaju carinske službe u kontroli takvih pošiljaka i bit će određena baš u odnosu na, recimo, prosječni trošak koji carinska služba ima radi provedbe kontrole takvih pošiljaka', kazala je Buljan za tportal, dodajući da se čeka donošenje jedinstvenog propisa za članice EU-a te da će se naplaćivati isti iznos u svim zemljama. Ipak, koliko će to biti, još nije potvrđeno.

Ove novosti koje na kraju snose kupci događaju se jer Europska komisija želi potaknuti platforme na otvaranje carinskih skladišta na području Europske unije, što bi rezultiralo boljom kontrolom robe.

'Nama je u interesu da ta roba bude u carinskom skladištu, da carinske službe imaju vremena za kontrolu takvih pošiljaka i da se ona može provoditi na najbolji način', zaključuje Buljan.

S time na umu, ne zaboravite pripremiti minimalno tri eura više. Je li jeftina trgovina zbilja tako jeftina – i kvalitetna?