OKRUGLI STOL O OBEŠTEĆENJU

'Mirenje je jeftinije, brže i efikasnije, ali ne rabi se dovoljno'

  • Autor: tportal.hr/hina
  • Zadnja izmjena 16.04.2012 19:26
  • Objavljeno 16.04.2012 u 19:21
Čekić, presuda sud

Čekić, presuda sud

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Comstock

Na okruglom stolu o mirenju u sporovima naknade štete, održanom danas u organizaciji Centra za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO), istaknuta je važnost mirenja kao jednog od načina obeštećenja oštećenih osoba

Pomoćnik ministra pravosuđa Vanja Bilić istaknuo je da se gotovo svi sporovi mogu riješiti postupkom mirenja prije no što dođu do suda. Osim što je to rješenje jeftinije nudi i neke 'manje tvrde kategorije', adaptabilnije i primjerenije spornom slučaju, pojasnio je.

Kampanja koju provodi Centar za mirenje pri HUO doprinosi ne samo rasterećenju sudova, nego nosi i i kvalitetu više i procjena je da bi se kroz postupke mirenja sudovima moglo 'uštedjeti' više tisuća sporova godišnje, smatra Bilić.

Podsjetio je da je prvi potpredsjednik vlade Radimir Čačić najavio kampanju poticanja izvansudskog načina rješavanja sporova, pri čemu se ne radi samo o arbitraži nego i o mirenju, pregovaranju, evaluaciji i svim varijantama izvansudskog rješavanja sporova. Država svojim primjerom pokazuje što bi trebalo raditi, ustvrdio je Bilić.

U postupku mirenja stranke mogu same, puno aktivnije, pokušati riješiti svoj spor što je sigurno puno povoljnije nego čekati dugotrajni sudski spor, naglasio je predsjednik Županijskog suda u Velikoj Gorici Vitomir Boić


Prednosti mirenja je što je taj postupak brži, učinkovitiji i manje formalan, no nažalost, ne rabi se dovoljno, ali to nije samo hrvatski problem, nego i u Europi, jer je to anglosaksonski institut, koji se polagano uvodi, a i Europska unija ga pokušava uvesti direktivama o obvezatnosti u određenim postupcima. Mora se mijenjati kultura vođenja sporova, rekao je Boić.

Potpredsjednica i sutkinja slovenskog Vrhovnog suda Nina Betetto kazala je i kako za postupak mirenja nije potrebno formalno podnošenje tužbe te da on omogućava viši stupanj autonomije stranaka. S druge strane, sporovi u kojima postoji prevelika neravnoteža snaga, nespremnost za pregovaranje i eskalirani konflikt, nisu podobni za postupak mirenja, kazala je.

Sutkinja i izmiriteljica sa zagrebačkog Općinskog građanskog suda Tanja Hučera podsjetila je da se postupci mirenja provode od 1. srpnja 2006. i da je od tada do kraja prošle godine bilo 1884 postupka mirenja i da je postignuto 497 sudskih nagodbi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi