VELIKI INTERVJU

Ministrica Divjak najavljuje drukčije ocjenjivanje, rast plaća učiteljima, a otkriva i što misli o vjeronauku

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 09.10.2017 11:25
  • Objavljeno 09.10.2017 u 11:00
tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

U svega četiri mjeseca ministarskog mandata Blaženka Divjak uspjela je oživjeti kurikularnu reformu i pokrenuti cijeli niz okoštalih struktura koje omogućuju uvođenje pilot-projekta reforme u učionice od školske godine 2018./2019. Usput, osigurala je digitalno opismenjavanje učenika, ubrizgala golemu financijsku injekciju u centre izvrsnosti te najavila povećanje plaća učiteljima, nastavnicima i profesorima. U intervjuu za tportal ministrica znanosti i obrazovanja objašnjava, između ostalog, kako se snašla u politici

S ministricom Blaženkom Divjak razgovarali smo poslije sjednice Vlade u četvrtak 5. listopada i nakon što je kumovala potpisivanju ugovora o financiranju projekata znanstvenih centara izvrsnosti iz sredstava EU-a, što je čak 101 mladog znanstvenika, s njihovim obiteljima, do daljnjega vezalo za Hrvatsku. Uz još nekoliko sastanaka, predvečer je jurila na HRT te je najavila i povlačenje oko tri milijarde kuna iz fondova EU-a za široku lepezu potreba u njezinu resoru - do kraja 2018. godine.

Na kraju dana Blaženku Divjak od obitelji je dijelilo još sat vremena u automobilu. Najmanje pet dana u tjednu ona putuje na posao na relaciji Varaždin - Zagreb, s tim da subotama u rodnom gradu povremeno drži zaostale ispite iz matematike na Fakultetu organizacije i informatike. Kao profesorica u trajnom zvanju, ondje je predavala sve do pred kraj školske godine, kada ju je iznenadio poziv da se kao nestranačka stručnjakinja priključi Vladi u tzv. kvoti HNS-a.

Upravo ste se vratili iz Rumunjske, u kojoj ste boravili s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović. Jeste li išli na njezin poziv, što ste ondje radili i kakav je vaš odnos s predsjednicom, koja je bezrezervno podržala vaš pilot-projekt kurikularne reforme? 

Predsjednica me pozvala na taj put, a postojao je vrlo konkretan razlog: potpisivanje Memoranduma o suglasnosti o uspostavljanju lektorata hrvatskog jezika i književnosti na Sveučilištu Zapad u Temišvaru. Bila je to prava svečanost za tamošnju hrvatsku zajednicu jer u okolici Temišvara živi pet i pol tisuća Hrvata, koji su ondje kao autohtona manjinska zajednica već 700 godina. Što se tiče odnosa s predsjednicom, imamo zajedničke, vrlo prepoznatljive ciljeve vezane uz obrazovnu reformu i zahvaljujem joj na podršci i svakom budućem doprinosu. Prepoznajemo to da naše škole konačno moraju ući u 21. stoljeće i da moraju biti škole za život, a ne za ocjenu. Naravno, važne su nacionalne, kulturne i povijesne teme, ali one ne konkuriraju razvoju digitalnih vještina i kompetencija koje će biti važne za 90 posto svih zanimanja u budućnosti. O važnosti digitalne ekonomije govorio je i sam premijer na početku sjednice Vlade, u kontekstu svog posjeta Estoniji koja je napravila ogroman iskorak u digitalnoj ekonomiji.

Uspjeli ste okupiti voditelje stručnih radnih skupina iz mandata Borisa Jokića na čelu Ekspertne radne skupine (ERS) za kurikularnu reformu i oni nastavljaju rad iako još nije imenovano ni Posebno stručno povjerenstvo (PSP), koje potom tek treba predložiti novi sastav ERS-a. Gdje je zapelo? 

PSP je tijelo koje koordinira provedbu cijele Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i njegov sastav u ingerenciji je predsjednika Vlade, dok reformu u skladu sa zakonom provodi Ministarstvo.

Kurikularna reforma u punom pogonu

Hoćete li ipak, kao ministrica, imati nekog utjecaja na izbor članova PSP-a? 

Naravno da kao ministrica imenovana na prijedlog HNS-a imam utjecaja, jer je upravo HNS otvorio politički okvir za obrazovnu reformu, na čemu im posebno zahvaljujem. Svoje stavove jasno sam i javno već rekla, iako su konkretna rješenja u politici stvar političkih dogovora. Od početka zagovarala sam to da u PSP-u budu zastupljene čelne osobe institucija i tijela koji se navode u Strategiji, jer su onda vrlo jasni kriteriji i linija odgovornosti. Pilot-projekt, tj. eksperimentalno izvođenje treba institucionalizirati u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju. Izmjene tog zakona će uskoro ići u javnu raspravu. Naravno da ćemo u izvođenje pilot-projekta uključiti samo prethodno usuglašene i pripremljene kurikulume, a na većinu predmetnih kurikuluma zapravo i nema puno primjedbi. Nismo odustali ni od devetogodišnje osnovne škole, ali to se priprema na nešto dulji rok, kao što je i predviđeno Strategijom. Donosimo i Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje, a to nam je prioritet za ovu godinu, u skladu s reformskim mjerama Vlade.

Kako će u praksi izgledati provođenje pilot-projekta i koji će biti kriterij za odabir škola? 

U javnom pozivu za škole bit će navedeni i kriteriji, a mi moramo osigurati provedbu u tri do pet posto osnovnih i srednjih škola, ovisno o dogovoru. Naravno da treba napraviti disperziju po svim županijama te uzeti u obzir veličinu i opremljenost škola. Pretpostavljam da će poziv školama ići krajem ove godine. Procedura mora ići sukcesivno, pa će tako pilot-projektom vjerojatno biti obuhvaćeni prvi i peti razredi osnovne škole, STEM predmeti u sedmom i osmom razredu, kao i prvi razredi srednje škole. Paralelno s odabirom škola radit će se, a nešto je već i pripremljeno, na izradi priručnika iz metodike i nastavnih materijala za nastavnike i učenike. Ključan je rad s nastavnicima kako bi se osigurala drukčija nastavna praksa, prelazak s bubanja činjenica na problemski pristup, različite interdisciplinarne pristupe koji pobuđuju interes učenika i potiču njihovu aktivnost – to je ta škola za život. Ovakve pristupe dosta nastavnika već i upotrebljava u svojoj nastavnoj praksi. Edukacija nastavnika kreće od proljeća i trajat će do kraja srpnja, nakon čega slijedi tehničko opremanje škola ondje gdje će to biti potrebno, kako bi sve bilo spremno do rujna.

  • +16
  • +13

Blaženka Divjak

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Često se čuju kritike na račun ocjenjivanja učenika, inflacije petica i činjenice da petica u jednoj školi nema istu težinu kao petica u drugoj školi, zbog čega se problem prenosi i u srednje škole. Istovremeno, učitelji i nastavnici žale se da ne postoje jednoznačni kriteriji ocjenjivanja, kao ni standardizirani testovi. Imate li u pripremi drukčiji način vrednovanja znanja učenika?

To je odlično pitanje. Već je pripremljena dokumentacija koja će unaprijediti način vrednovanja i ocjenjivanja, a to će biti sastavni dio edukacije nastavnika. Cilja se na unapređenje nastavnih metoda, ali i metoda vrednovanja znanja ili vještina, pri čemu ćemo se svi morati priviknuti na drugačiji način vrednovanja rada učenika. Jedno je, primjerice, vrednovanje učenikovog rješavanja nastavnog problema u učionici, a drugo je vanjsko vrednovanje, koje se odnosi na nacionalne ispite, mature i standardizirane testove. Tu postoje različiti pristupi, a u Hrvatskoj to uglavnom razvija Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Treba naći dobru mjeru između vrednovanja u samom razredu, jer vrednovanje ujedno usmjerava učenje: ako učeniku kažete kako će se njegovo znanje vrednovati, on će se spremati na taj način. S druge strane, vidimo koliki je problem sa učenjem za standardizirane ispite s npr. maturom, jer imate učenje da bi se postigao rezultat, a ne učenje radi toga da bi se stekle kompetencije i pripremilo za život.

Dodatno je zbunjujuće to što je školama ostavljeno na izbor hoće li se učenici u nekom razredu ocjenjivati po blažim ili strožim kriterijima... 

Zato je važno vrednovanje prema ishodima učenja, gdje unaprijed kažemo koje ishode očekujemo od učenika i onda se provode metode vrednovanja tako da se procjenjuje je li učenik postigao planirane ishode. Ali ti ishodi nisu samo na razini činjenica, nego uzimaju u obzir je li učenik u stanju analizirati problem, primijeniti različite postupke i metode, primjerice temeljem onoga što je učio u matematici i fizici, utvrditi stvarnu udaljenost mjerenjem na zemljopisnoj karti i sl. U novim dokumentima to je dio važan dio promjena i podrazumijeva promjenu načina vrednovanja. Slažem se da su nastavnici najnesigurniji baš u proceduri vrednovanja i ocjenjivanja. O tome bi trebalo puno više govoriti na nastavničkim i učiteljskim fakultetima, ne na dogmatski, nego na suštinski način: kako, primjerice, vrednovati sudjelovanje učenika u grupnom rješavanju problemskog zadatka? Tu će biti veliki iskoraci.

Opstrukcije sa suprotnih strana spektra 

Računate li na Borisa Jokića u cijeloj proceduri ili smatrate da bi vam on u ERS-u bio uteg zbog ultrakonzervativnih protivnika kurikularne reforme?

Kada PSP odredi kriterije, bit će važno da se jave stručnjaci, a izabrat će se najbolji u skladu s kriterijima. Inače, kad se spominju ultralijevi i ultradesni, mislim da je najbolji komentar na to dao prof. Vjeran Strahonja u jednom intervjuu kad je rekao da se oni čvrsto drže za ruke negdje na mračnoj strani Mjeseca. Imamo opstrukcije i s jedne i s druge strane, a u toj situaciji važno je da umjetno ne proizvodimo kontroverze, nego da se pitamo kako ćemo naše učenike učiniti konkurentnijima da ne bi i dalje zaostajali za svojim vršnjacima u drugim europskim zemljama.

  • +59
  • +56

Prosvjedna akcija 'Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma'

Izvor: Pixsell / Autor: Miranda Cikotic/PIXSELL

Uz kurikularnu reformu, na koje ste goruće probleme fokusirani? 

Svakako na reformu strukovnog obrazovanja, kojemu pripada više od 70 posto učenika srednjih škola. Unatoč potražnji industrije, među nezaposlenima najviše je upravo onih koji su završili strukovno obrazovanje. Tu imamo velik nesrazmjer, a u pitanju je iznimno kompleksna problematika. Vlada je na moj prijedlog imenovala profesora Vladu Prskala pomoćnikom za strukovno obrazovanje i vjerujem da ćemo kao plod njegove intenzivne suradnje sa svim relevantnim dionicima u pilot-projektu već iduće godine imati prvu poveznicu između našeg sustava te aktualnih i projiciranih potreba tržišta. Treća važna tema je izvrsnost u znanosti i visokom obrazovanju. Znanstvenim centrima izvrsnosti upravo smo dodijelili više od 373 milijuna kuna, što znači zapošljavanje stotinjak mladih znanstvenika u Hrvatskoj. Očekujemo da će ti centri izvrsnosti, a i drugi koje ćemo, nadam se, osnovati u bližoj budućnosti, kao i općenito visoko obrazovanje i znanost, biti pokretači gospodarstva i društva u cjelini. Iz letargije Hrvatsku može probuditi samo izvrsnost!

Onda bi se moglo s vremenom očekivati i uvrštenje Sveučilišta u Zagrebu među 500 najboljih sveučilišta po Šangajskoj listi? 

Misija sveučilišta mora biti vrlo jasno izražena i mora se njegovati kako autonomija, tako i izvrsnost. Nema razloga da ovoliko zaostajemo. Naravno, treba se boriti za što veće financiranje iz državnog proračuna, ali to sigurno nije jedini izvor. Njegovanje izvrsnosti ne svodi se samo na to da Ministarstvo propisuje nešto, nego je to prije svega autonomija u kojoj će svaki znanstvenik i profesor krenuti od sebe, a fakultet i sveučilište gledat će kako nagraditi one koji su izvrsni i potaknuti ostale da postanu barem vrlo dobri. One koji ne zadovolje kriterije trebalo bi usmjeravati da nađu neko drugo svoje mjesto pod suncem gdje će se moći afirmirati.

Nije me zvao Štromar 

Jeste li se osobno izborili za 400 milijuna kuna više u proračunu za iduću godinu za povećanje plaća nastavnika, učitelja i profesora? Čini se da ni oni sami još ne vjeruju da će se to ostvariti. 

Zalagala sam se za to, ali radi se o odlukama Vlade u planiranju proračuna. Iako je 400 milijuna jako puno i ovo jesu namjenska sredstva za plaće, ne treba ni zaboraviti da je naš sektor jako velik. No naš tim u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO) zalaže se za još nešto - bit će promjena zakonske regulative koja će omogućiti nagrađivanje najboljih u sustavu ili onih koji povlače najviše sredstava iz fondova EU-a. Za to se zalažemo i vrlo brzo ćemo reći nešto više o tome. Tražimo načine na koje izaći iz uravnilovke i nagrađivati najbolje.

U kakvim ste odnosima s premijerom Plenkovićem? U početku je bilo trzavica, je li se sve smirilo?

Odnos je profesionalan. Premijer ima ogromnu odgovornost, ne samo za Vladu, nego za razvoj cijele države, i to treba razumjeti. Jako je važno to da usklađujemo aktivnosti, tako što se, primjerice, na poticanju izvrsnosti neće raditi samo zato što to želi ministrica, nego zato što je to tema koja pomaže i gospodarstvu, dakle to je reformski potez. I reforma strukovnog obrazovanja tipičan je reformski potez koji ćete, kao veliku stavku, naći u programu rada Vlade. Važna je, naravno, koordinacija s ostalim ministarstvima, a premijer inzistira na tome i to je važno. Imamo redovite sastanke s drugim ministarstvima o zajedničkim temama i dobro surađujemo sa svima.

'Ne planiram ući ni u jednu stranku'

'Ne planiram ući ni u jednu stranku'

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Što mislite o Plenkoviću kao premijeru?

Mislim da je on staložena osoba koja je u hrvatski politički prostor unijela drugačiji, smireniji politički govor i nadam se da će nastaviti u tom tonu. U programu rada Vlade vrlo su jasne smjernice reformi i mislim da je plan izvrstan, a sada puno ovisi o tome kako ćemo se koordinirati ne samo na razini Vlade, nego da kao društvo shvatimo da svatko treba preuzeti svoj dio odgovornosti da bismo uspjeli. Uvijek ima puno onih kojima promjene ne odgovaraju.

Na čiji poziv ste ušli u politiku?

Na poziv HNS-a. Za mene je to bilo veliko iznenađenje i praktički sam imala tjedan dana za odluku, a odlučila sam ovako zato što sam osjetila veliku odgovornost za to da se stvari mijenjaju. Istina je to da politika osigurava okvir da se dođe do promjena i tu je HNS odigrao veliku ulogu, osigurao je ulazak vrhunskog tima u Ministarstvo, koji uz postojeće stručnjake može ostvariti izvrsne rezultate.

Kako su došli do vas - jeste li prethodno bili u kontaktu s nekim iz HNS-a? 

Ne, ali mislim da nisam baš bila nepoznata u stručnim krugovima: radila sam na nizu europskih projekata u različitim tijelima, u Nacionalnom vijeću za razvoj ljudskih potencijala, bila sam prorektorica… Nikoga iz vrha HNS-a nisam posebno poznavala u smislu da mi je netko bio bliski ili kućni prijatelj.

Je li vas nazvao g. Štromar?

Nije me nazvao g. Štromar, ne. (smijeh)

Nego g. Vrdoljak?

Dakle kontaktirana sam iz HNS-a (smijeh)... Mislim da nije važno tko me nazvao jer to nije bilo na osobnoj, nego na službenoj razini.

To je pitanje zanimljivo u kontekstu budućnosti HNS-a i eventualnog povratka Ivana Vrdoljaka na čelo stranke. Bili ste na stranačkom team buildingu u Tuhelju - razmišljate li možda o uključenju u HNS?

Nisam bila do kraja na team buildingu. Došla sam ondje u petak navečer da bih upoznala ljude, prezentirala planove Ministarstva i porazgovarala s njima, što se pokazalo veoma ugodnim i konstruktivnim. Team building je trajao nekoliko dana, a ja sam se zadržala jednu večer i nisam sudjelovala u kasnijim stranačkim razgovorima. Ne planiram ući ni u koju stranku.

Zašto ne?

Kao prvo, mislim da je važno to što sam ušla u Vladu kao nestranačka ministrica jer mi to osigurava legitimitet da stvarno mogu biti izvan stranačkih politika. Osim toga, imam 50 godina, a kad čovjek dođe u određene godine, onda ima i vlastiti sustav koji se teško 'prilagođava'. Na koncu, dolazim iz akademske zajednice, a mi smo malo specifični jer smo po tom stručnom kapacitetu, pogotovo kada smo u zreloj akademskoj fazi, već izgrađeni. Iako, i mi učimo svaki dan. Recimo, ja o politici učim svaki dan. (smijeh)

'ŽIVIMO RELATIVNO SKROMNO'

Po imovinskoj kartici, uštedjeli ste više od milijun kuna, a nemate nijedan kredit. Kako ste uspjeli toliko uštedjeti?

Imam 28 godina radnog staža i, pored rada na sveučilištu, radila sam na mnogobrojnim projektima, međunarodnim evaluacijama i visokostručnim poslovima. Na sve prihode uredno sam platila poreze, a živimo relativno skromno. Vozim 10 godina star automobil i nemam skupe hobije niti kuću na moru. Moj najdraži hobi je čitanje u hladu.

Domoljublje se očituje u građenju škole za život

Imate li još neke ambicije u politici, kad već imate kapaciteta?

Mislite da ovo nije dovoljno? (smijeh) Pa ministarska dužnost je iznad svih mojih ambicija što se politike tiče. Svaka podrška mi dobro dođe, ali nemam nikakvih drugih ambicija osim da uspijem u ova tri navedena goruća pitanja koja sam navela.

Bili ste na prosvjedima za kurikularnu reformu, pa vas se povezuje uz lijevu opciju. Kakav je vaš svjetonazor? 

Ne svrstavam se ni lijevo ni desno, pokušavam držati um otvoren, biti koliko kritična, toliko i uključiva u odnosu na obje opcije, jer i jedni i drugi imaju puno dobrih tema i elemenata. Hrvatskoj je jako važan stabilan pristup i politika centra te je važno prepoznati trenutak za iskorak. Važno je uvažavati tradicionalne vrijednosti, ali i biti u stanju ostaviti prošlost na način da se njome bave povjesničari i da iz nje učimo te da stvarno budemo usmjereni na ono što našoj djeci treba u budućnosti. Napisala sam učiteljima da se domoljublje očituje u tome koliko smo u stanju graditi školu za budućnost, za život. Tu bih rekla da je moja temeljna pozicija - pozicija centra.

  • +97
  • +94

Prosvjed podrške Cjelovitoj kurikularnoj reformi

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

A kako komentirate formulaciju iz povučenog nacrta prijedloga Obiteljskog zakona da roditelji imaju dužnost odgajati dijete kao domoljubnu osobu?

Mislim da se djeca trebaju odgajati u sigurnoj okolini i domoljubnom duhu. Svi bi trebali imati osjećaj pripadnosti, ali istovremeno trebamo biti građani svijeta. S druge strane, važno je za kontekst što zapravo smatramo domoljubljem...

Ipak, je li domoljublje kategorija koju treba zakonom propisivati? 

Gledajte, jasno je da se domoljublje očituje na različite načine, primjerice tako što plaćate porez, dajete priliku djeci da razviju svoju osobnost i stječu potrebne kompetencije, brinete se o najranjivijim skupinama društva - po tome se vidi koliko smo razvijeni kao društvo. Domoljublje ne treba preusko shvaćati, jer ono se živi, umjesto da ga se propisuje. Inače, nisam stigla pročitati taj nacrt prijedloga Obiteljskog zakona pa ne mogu komentirati detalje.

O obitelji i vjeronauku

Što je za vas obitelj, možete li je definirati?

Definicije su dobre u matematici i ja ih jako volim, ali kad god imamo definicije u društvenom kontekstu, treba biti jako oprezan da nekoga ne povrijedimo i ne isključimo. Mislim da obitelj, prije svega, treba biti zajednica u kojoj se ljudi dobro osjećaju i podupiru jedni druge. Iz pozicije obrazovnog resora, važno je da dijete ima podršku i odgoj u obitelji, koja će mu omogućiti dobar start u životu. Inače, obitelj su nekad više baka i djeda nego mama ili tata, a mislim da smo termin 'biološka obitelj' davno proširili.

Pripremate li možda uvođenje alternativnog izbornog predmeta u odnosu na vjeronauk u osnovnim školama? To se najavljivalo još u mandatu ministra Željka Jovanovića (SDP), no do danas od toga nema ništa.

Mislim da je vjeronauk u školama kao izborni predmet primjereno rješenje s obzirom na hrvatski kontekst i određenje većine stanovnika te ne planiram nikakve promjene po tom pitanju. Što se tiče alternativnog fakultativnog predmeta, takvih već ima po školama, samo je pitanje organizacije nastave i školske satnice. To je više organizacijsko, nego suštinsko pitanje. Znate, škola mora imati određenu vrstu autonomije u organizaciji nastave i školskog kurikuluma, kao i fakultativnog programa. To je u ingerenciji škola, a mi moramo pomoći i osnažiti škole da u dobroj mjeri budu autonomne. Osim toga, škole su vrlo različite, pa tako imate one s nastavom u jednoj smjeni, one s dvije smjene, a ima ih i nekoliko u tri smjene - takve imaju dodatna ograničenja. Ali tu dolazi do izražaja i odgovornost ravnatelja i nastavnika da organiziraju nastavu na najbolji mogući način, imajući u vidu interese djece. U Strategiji je inače propisan segment osnaživanja kapaciteta škola za autonomno odlučivanje, iako se o tome ne govori puno, nego se često čeka da se sve propiše 'odozgo'.

Alternativni predmet vjeronauku u školama? To je više organizacijsko nego suštinsko pitanje

Alternativni predmet vjeronauku u školama? To je više organizacijsko nego suštinsko pitanje

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Znači, vi ne možete propisati ili poticati sve škole da budu jednosmjenske?

Vrlo rado bih to učinila, ali za to nam treba zaista puno sredstava. Neke škole nemaju prostornih kapaciteta da budu jednosmjenske. Namjera je da se izmjenom određenih operativnih programa ide prema europskim sredstvima i da se vidi što se može napraviti. Neke su nam škole, nažalost, poluprazne, pa tako u istom gradu imate tri ili četiri poluprazne škole u centru grada i školu na periferiji koja mora raditi u tri smjene. Ipak treba uzeti u obzir to da veliku ulogu u tome imaju osnivači škola, gradovi ili županije koji bi trebali koristiti svoje kapacitete i preuzeti odgovornost za organizaciju rada škola. Ponekad se zaboravlja to da Ministarstvo nije osnivač škola, kao kad mi kažu da prokišnjava krov u nekoj školi. Treba znati da osnivači škola imaju decentralizirana, ali i vlastita sredstva za održavanje. Naravno da mi preuzimamo odgovornost za suštinske promjene na nacionalnoj razini.

Vaše inicijative prati velik entuzijazam, poput projekta ProMikro s podjelom tisuća mikroračunala školama i provedbom digitalnog opismenjavanja. Hoćete li na tim krilima nastojati izboriti i financijsko opismenjavanje, koje je također nasušno potrebno imajući u vidu lekcije iz kredita u 'švicarcima' i propuste na svim razinama u slučaju Agrokor? 

To je također dio interdisciplinarnih pristupa, kao što je i procjena izvora i informacija, vrlo slično financijskom opismenjavanju. Djeca na internetu upijaju informacije, a trebaju znati procijeniti što je od toga i vjerodostojno. Nadalje, umjesto da znaju samo nabubanu definiciju aritmetičke sredine, trebaju znati pročitati podatke i donijeti zaključke temeljem grafičkih prikaza - to su kompetencije koje nam već danas trebaju i one moraju biti dio nastave. Najvažnije je to da je sjajna povratna informacija s terena na projekt programiranja mikroračunala!

Nakladnici školskih udžbenika strahuju da će morati staviti ključ u bravu jer neće moći pokriti troškove svog rada na digitalnim udžbenicima. Imate li poruku za njih?  

Nema mjesta strahu. Održali smo sastanak s nakladnicima i bit će ih još, ali jedno ne možemo izbjeći: digitalnu ekonomiju i digitalne knjige koje će rasteretiti učeničke torbe. Priču iz Tallinna donio nam je na početku sjednice Vlade premijer Plenković, o maloj Estoniji koja je po digitalnoj ekonomiji uspjela biti br. 1 u Europi. U svakom slučaju, slijedi nam digitalna transformacija, što znači da se moraju transformirati i škole i svi subjekti koji ih prate u nekim segmentima. Naravno, moramo prepoznati digitalne obrazovne sadržaje, u tome nakladnici imaju svoju ulogu, ali se moraju dobro i na vrijeme pripremiti da bi uspješno promijenili svoj poslovni model. Postoje primjeri takvih uspješnih transformacija u Europi i svijetu, a ja nisam tu da bih propisivala kako će se nakladnici prilagoditi jer su mnogi već spremni na to. Sigurna sam da to shvaćaju kao priliku, nikako prijetnju. Naravno da će Ministarstvo gledati javni interes, kako da zaštiti interes škola i djece, dok nakladnici imaju, uz javni, i razumljiv poslovni interes. Ali sigurno postoji način da se nađemo - to rade cijela Europa i cijeli svijet - a o poslovnim modelima još ćemo razgovarati.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 29

Prikaži sve
  • ptica rugalica

    09.10.2017 11:30 1 odgovora

    Žena koja i sada "drži zaostale ispite iz matematike na Fakultetu organizacije i informatike" može biti samo izvrsna. . Važno je da nije završila pravo, ekonomiju, promentni .. Tek je krenula raditi a već ju osjećamo.

  • mali hrvat

    09.10.2017 14:20

    Ovaj su članak vjerojatno platili iz JANAF-a (HNS)! Možda ova simpatična profesorica konačno nešto napravi u obrazovanju, jer ono što imamo sada je garancija da ćemo uskoro svi propasti! Neka samo glupavi ostaci Savkine i Mikine stranke ne računaju da im gospođa Divjak automatski donosi popularn...

  • ptica rugalica

    09.10.2017 13:06

    Ona je svoj milion kuna ipak zaradila. Za sada je prva i jedina takva osoba u politici.

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi