MOŽE I GORE

Milijun Hrvata živi u siromaštvu

09.12.2009 u 11:02

Bionic
Reading

U Hrvatskoj je siromašna petina stanovnika. Više od 850 tisuća ljudi službeno je zavedeno u tu statistiku, od koje bi se svaki krojač državne politike po noći trebao prevrtati i preznojavati u krevetu bez minute mirnog sna, a pridodaju li se tome deseci tisuća ljudi koji žive s tek sto-dvjesto kuna više od granice siromaštva, broj najugroženijih doseže šest znamenki, piše Novi list

Svi su dužni svima, 'živog' novca ni za lijek, poduzetnicima prijeti propast, radnicima rintanje bez prebijene kune, čekanja ili na koncu otkazi. Svakoga dana u Hrvatskoj 500 ljudi ostaje bez posla. Ekonomski stručnjaci tupe već godinama jedno te isto, u državi u kojoj je broj radnika u gospodarstvu jednak broju umirovljenika i zaposlenih u državnim službama nema spasa bez promjene politike, poticanja gospodarstva i kresanja državnih rashoda.

Sever i Mudrinić
Vladina politika odnosi radna mjesta

Proračun za 2010. godinu po brojkama nije donio ništa novoga, kako je rečeno i na sjednici Gospodarskog vijeća, 'u trenutku kada se gube radna mjesta i pada izvoz predstavlja kontinuitet Vladine politike', te je Ivica Mudrinić, čelnik Hrvatske udruge poslodavaca, zaključio da će nastavak takve ekonomske politike dovesti do gubitka još 40-50 tisuća radnih mjesta. Prema predviđanjima ekonomskih stručnjaka, Hrvatska će tako dogodine probiti najcrnje statistike nezaposlenosti s kraja 90-ih godina, a država će nastaviti haračiti i slati ministra financija Ivana Šukera u svjetske zaduživačke turneje.

Dogodine će biti još gore

'Situacija će u 2010. godini biti gora nego ove godine, kada je kriza udarila, jer pomaka neće biti - neke firme koje su sada na izdisaju ugasit će se, zatvarat će se radna mjesta. Očekujemo pad proizvodnje i još težu situaciju. To je generalna katastrofa na državnoj razini, a ništa se nije napravilo da se pomogne gospodarstvu jer jedino proizvodnja može izvući državu iz krize. No dok se država zadužuje, proizvodnja je puštena da propada, a radnici svakoga dana strepe za plaće i posao', kazao je Svetislav Džale, sindikalni povjerenik SSSH u Šibensko-kninskoj županiji.

U toj je županiji, nakon Istarske županije, u posljednja dva mjeseca zabilježen najveći rast nezaposlenosti, mnoge firme skratile su radno vrijeme, šalju radnike na prisilne godišnje odmore, a s državnim prosjekom nije se ni prije mogla uspoređivati, jer su plaće manje za 1.000 kuna u odnosu na nacionalnu razinu, dok je sindikalna košarica jedna od najskupljih u Hrvatskoj.

Rast cijena i nezaposlenosti

Hrelja zabrinut za mirovine

Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, također smatra da će 2010. godina biti definitivno teža od 2009.

'Neće biti usklađivanja mirovina, rast će cijene, rast će nezaposlenost, bit će manji pritok doprinosa na mirovine i veći pritisak na proračun. Ne vidim nikakav zaokret u politici Vlade koji bi mogao dovesti do razvoja gospodarstva i zapošljavanja. Vlast koja nas je ovamo dovela ne može napraviti zaokret. Ovo je šišanje istih ovaca koje se uvijek šiša', veli Hrelja ističući još jednom da neće biti usklađivanja i rasta mirovina pa će penzioneri s istim primanjima morati plaćati veće cijene.

'Sadašnja stranka na vlasti, odnosno koalicija, čini štetu hrvatskim umirovljenicima, radnicima i gospodarstvu', zaključio je dodavši da uz sve te podatke nikako ne može biti optimist.

Ne vidi se svjetlo na kraju tunela

Što Hrvatsku, dakle, čeka u 2010. godini? Katastrofalne brojke govore dovoljno same za sebe. Svjetla na kraju tunela o kojemu blagoglagoljivo zbori premijerka Jadranka Kosor nigdje na vidiku. Siromaštvo će se povećavati, brojni radnici crnčiti bez plaća i ostajati bez posla, a najveći promet imat će burze i centri za socijalnu pomoć.

Građanima preostaje da se snalaze kako znaju i umiju pokušavajući krpati kraj s krajem, a za državu se ne treba brinuti – Sabor je uz proračun ionako već izglasao prateći zakon o njegovu izvršenju kojim je Vladu ovlastio da se u 2010. godini zaduži do ukupno 28,5 milijardi kuna za financiranje obaveza koje stižu na naplatu i deficita. Tko će platiti sva zaduženja?

Zna se. Građani.