dugotrajna veza

Milanović s Pahorom otkrio spomenik Ljudevitu Gaju: Bio bih sretan kad bismo i s ostalim susjedima imali takve odnose kao sa Slovenijom

  • Autor: I. Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 18.10.2021 13:05
  • Objavljeno 18.10.2021 u 13:03
Borut Pahor i Zoran Milanović na otkrivanju spomenika Ljudevitu Gaju u Ljubljani

Borut Pahor i Zoran Milanović na otkrivanju spomenika Ljudevitu Gaju u Ljubljani

Izvor: Društvene mreže / Autor: Borut Pahor/Twitter

Predsjednici Slovenije i Hrvatske Borut Pahor i Zoran Milanović svečano su jutros u Ljubljani otkrili spomen bistu hrvatskom preporoditelju Ljudevitu Gaju

Inicijativu za postavljanje spomenika povijesnoj ličnosti koja simbolizira dugotrajne veze dvaju naroda stigla je od hrvatskih društava u Sloveniji, a podržale su je gradske vlasti Ljubljane

Bista, rad akademskog kipara Marjana Mirta, postavljena je u ljubljanskim Sjevernom parku, među drugim svjetskim književnicima.

Ovo je divna gesta kojom slavimo suradnju, suživot i dobrosusjedstvo, kazao je Pahor.

Hrvatska nema boljeg prijatelja

Predsjednik Milanović kazao je da Hrvatska nema boljeg susjeda od Slovenije.

"Bio bih sretan kad bismo i s ostalim susjedima imali takve odnose kao sa Slovenijom", kazao je.

Dodao je da su dvije države manje-više riješili sva pitanja, a za Gaja je kazao da simbolizira sve ono europsko u Hrvatskoj.

Milanović i Pahor popodne će u Zagrebu svečano otkriti spomenik Francu Prešernu, pjesniku i Gajevom suvremenike, što je slična gesta čiji su inicijatori pripadnici slovenske manjine u Hrvatskoj.

Bohorčica i gajica

Gajeva "Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja", objavljena u Budimu 1830. godine, označava početak narodnog preporodnog pokreta u Hrvatskoj u prvoj polovici 19. stoljeća.

Istaknuti hrvatski jezikoslovac, književnik i političar usvojio je načelo da svaki glas mora biti bilježen jednim znakom, a pravopisna osnova koju je predložio trebala je hrvatsku književnost objediniti i približiti je ostalim slavenskim narodima, osobito onima koji pišu latinicom.

Premda ilirski pokret u Hrvatskoj među Slovencima nije imao mnogo poklonika, Gajeva pravopisna reforma s upotrebom slova opremljenih dijakritičkim znakovima u slovenskim je zemljama već sredinom 19. stoljeća prevladala u upotrebi u tisku i u književnosti.

U svojim kasnijim radovima prihvatio ju je i najveći slovenski pjesnik France Prešern, autor pjesme "Zdravica" koja je uglazbljena kao današnja himna Republike Slovenije, premda je sam bio protivnik političkih ideja hrvatskih iliraca.

Slovenci tako i danas pišu svojom verzijom "gajice", abecedom koja za razliku od hrvatske nema 30 nego 25 slova.

Prve knjige na svom jeziku Slovenci su dobili u 16. stoljeću, a tiskao ih je najprije njemačkim gotičkim slovima Primož Trubar.

No, nakon toga i do konačne afirmacije "gajice" u slovenskoj književnosti uglavnom je dominirala "bohoričica", nazvana prema protestantskom piscu, jezikoslovcu i gramatičaru Adamu Bohoriču, kojom su pravila za označavanje pojedinih glasova u slovenskom jeziku uglavnom slijedila njemačku ortografiju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!