LINIĆ O POREZU NA NEKRETNINE

'Milanović je liberal koji štiti imovinu bogatih'

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 13.03.2015 10:32
  • Objavljeno 13.03.2015 u 10:31
Slavko Linić

Slavko Linić

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl

Odustajanjem od poreza na nekretnine, koji bi godišnje proračunu donosio oko 500 milijuna kuna, Vlada bi zaštitila interese najbogatijih građana bez da je našla rješenje kako nadoknaditi veliki godišnji deficit, koji samo u mirovinskom sustavu iznosi 17,5 milijardi kuna, ocijenio je u petak bivši ministar financija Slavko Linić

Linić, koji se kao ministar zalagao za oporezivanje nekretnina, kazao je u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži prvog' da je projekt poreza na nekretnine bio dobro pripremljen i da je bilo dovoljno vremena, konkretno tri godine, da se uvede.

'Zahtjev Vlade odnosno premijera nije bio mali, tražilo se da građanima koji žive u svojim nekretninama porez ne bude viši od iznosa aktualne komunalne naknade. I to smo ostvarili. Isto smo napravili i sa gospodarstvenicima. Porezi bi, s druge strane, rasli samo onima koji imaju tri, četiri, pet i više nekretnina, a koje nisu u funkciji, te gospodarstvenicima koji su zatvorili pogone, otpustili radnike, imaju ogromne hale, prostore i zemljišta, a ne stavljaju ih u funkciju. Njima bi porezi rasli i do deset puta u odnosu na sadašnje izdatke. Poruka je bila vrlo jasna – uzet će se bogatima, onima koji špekulativno drže nekretnine i ne stavljaju ih u funkciju', kazao je Linić.

Smatra da teret poreznog opterećenja treba prebaciti na bogatije građane, a da se uvođenjem poreza na nekretnine trebala smanjiti stopa zdravstvenog osiguranja, uz istovremeno povećanje stope mirovinskog osiguranja.

'Premijer Zoran Milanović je očito liberal koji štiti imovinu bogatih, a ne ono što je trebala bit poruka SDP-a', ističe Linić.

Prema njegovim riječima, porez na nekretnine bi u prve dvije godine provođenja, 2016. i 2017. državnom proračunu donio po pola milijarde kuna, jer se, navodi Linić, pazilo na građane i njihove prihode. Za njega je i dalje najveći problem države godišnji deficit mirovinskog sustava od 17,5 milijardi kuna, a to se barem jednim dijelom moglo pokriti iz poreza na nekretnine, kao što to rade u Europi.

'I dalje ćemo imat visoke bruto plaće i deficit u mirovinskom sustavu i zbog toga ćemo i dalje bit nekonkurentni na europskom tržištu', zaključio je Linić.

Goran Marić, saborski zastupnik HDZ-a, kazao je, pak, kako se izradi prijedloga poreza na nekretnine pristupilo površno i da taj porez nije pošten. Zalaže se za porez na imovinu jer, kako kaže, jedna umjetnička slika možda vrijedi više nego nekretnine stotinu obitelji.

'Nije pošteno da se razmišlja o porezu na nekretnine, dok se drže tajni skrbnički računi u milijardama i njih se uopće ne oporezuje. Želi se oporezivati nekretnine u trenutku kada su ljudi ostali bez posla, a nekretnine im vrijede 30 posto manje nego prije krize. Isto tako, zanemaruje se činjenica da bi se porez plaćao isključivo iz dohotka', navodi Marić.

Marić priželjuje pad Vlade, jer ona već tri godine nije u stanju osigurati gospodarski rast i stalno izmišlja nove poreze kako bi prikrila svoju nesposobnost.

'Govorimo o 500 milijuna kuna godišnje od poreza na nekretnine. Toliko godišnje država plaća za iznajmljivanje nekretnina od fizičkih osoba, a uz silne nekretnine u svojem vlasništvu. Toliko ima mogućnosti za povećanje prihoda i smanjenje rashoda da nema potrebe, niti se smije govoriti o novom poreznom opterećenju dok smo u krizi, pogotovo stoga jer je Hrvatska odavno prošla optimalnu točku fiskalnog opterećenja', rekao je Goran Marić.

Pojedini mediji su u četvrtak objavili, pozivajući se na izvore iz Banskih dvora, da do uvođenja poreza na imovinu iduće godine ipak neće doći, iako je to jedna od mjera iz predizbornog plana Kukuriku koalicije te u Programu konvergencije i drugim dokumentima koje je Vlada lani uputila Europskoj komisiji.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić izjavio je novinarima u četvrtak da će se eventualno odustajanje ili ne odustajanje od uvođenja poreza na nekretnine od 2016. godine razmotriti u sklopu predstojećih razgovora o reformama.

Do kraja travnja Vlada mora podastrijeti Europskoj komisiji paket mjera za ispravljanje makroekononomskih neravnoteža, koji će se potom razmatrati u Bruxellesu u svibnju. Komisija je, naime, krajem veljače utvrdila u Hrvatskoj, drugu godinu zaredom, postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, koje zahtijevaju odlučnu političku akciju i specifični monitoring.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!