PO UZORU NA ZAPADNU EUROPU

Mesić predlaže Crkvi da uvede 'katolički' porez

Josip Friščić i Stjepan Mesić

Josip Friščić i Stjepan Mesić

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Dragan Matić

Crkva ima odgovore na sva pitanja, miješa se u sve, pa onda neka uvedu crkveni porez koji bi plaćali vjernici katolici, kako ih država više ne bi financirala. Taj porez ne bi plaćali protestanti, Židovi, pravoslavci te agnostici i ateisti, rekao je Jutarnjem listu predsjednik Mesić

ZAGREB - Nastavak je to otvorenog sukoba između predsjednika Republike i crkvenog vrha koji traje već nekoliko mjeseci. Crkva i predsjednik ne ljube se praktički od kada je Mesić došao na Pantovčak, no s približavanjem predsjedničkih izbora, sukob doživljava kulminaciju, piše Jutarnji list.

Crkveni vrh očito koristi sukob kako bi spriječio dolazak još jednog lijevog političara na Pantovčak, a Mesić želi onemogućiti crkveni vrh da moderira predstojeće izbore. Pritom, Mesić naglašava da nije u sukobu s Crkvom 'već samo s pojedincima u njoj'.

Štambuk prijavljen Cassariju

Predsjednik Mesić pisao je o istupu biskupa Štambuka u Udbini apostolskom nunciju u Zagrebu Mariju Robertu Cassariju, doznaje Jutarnji. Prisjetimo se, prije nekoliko godinaMesić je na isti način reagirao optuživši biskupe za antieuropejstvo, au kolovozu 2008. napao je miješanje Crkve u politiku, posebnoistaknuvši postupke vojnog ordinarija biskupa Jurja Jezerinca. Mesićje tada priprijetio da će Jezerinca prijaviti Papi. Sveta Stolica, smatra Mesić, trebala je reagirati na Jezerinca jer 'čita pjesmupunu mržnje koja završava Za dom spremni'.

Prije nekoliko dana na propovijedi u Udbini hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk rekao je zar ne bi bilo normalno i poželjno da u katoličkoj Hrvatskoj njezin predsjednik bude katolik, ali ne samo po svjedočanstvu krsnoga lista, nego po svjedočanstvu života po vjeri.

Nije se čekalo dugo te je Mesić po običaju odgovorio da je to još jedno crkveno kršenje Ustava i diskriminacija hrvatskih građana po vjerskoj osnovi. Naime, rekao je Mesić - svi su građani, bez obzira na nacionalnost i vjersku pripadnost, ravnopravni.

Kako se, zapravo, Crkva financira u nekim drugim europskim zemljama?

Sve vjerske zajednice u Njemačkoj financiraju se iz crkvenog poreza kojeg plaćaju njezini članovi. Iznos poreza varira od 8 (u Bavarskoj i Baden-Württembergu) do 9 (ostatak zemlje) posto prihoda. Ako član vjerske zajednice želi prestati plaćati porez, potpisuje izjavu kojom potvrđuje kako napušta svoju vjersku zajednicu.

Konkordatom između Svete stolice i španjolskih vlasti  Katolička crkva se financira djelomično iz državnog proračuna. Porezni obveznici prikom prijave poreznog prihoda mogu se izjasniti za odvajanje 0,5 posto prihoda za Katoličku crkvu.

Katolička se crkva u Italiji financira na dva načina: 0,8 izdavanja iz ukupnih prihoda, te prilozima za svećenike. Porezni obveznik se za izdvajanje svojih 0,8 posto Katoličkoj crkvi odlučuje potpisom na poreznoj prijavi, a prema nekim podacima, više od 85 posto Talijana odlučuje se za izdvajanja crkvi. Prilozi za svećenike nisu tako rašireni.

Katolička crkva u Poljskoj državna sredstva dobiva, među ostalim, iz crkvenog fonda kojim se financiraju vjerske zajednice. Sredstva iz fonda (lani je iznosio 98 milijuna zlota = 196 milijuna kuna) raspodijeljuju se prema broju vjernika. Država izdvaja i sredstva za rad katoličkih te protestantskih visokih učilišta, kao i za vjeronauk u školama.

Katolička crkva od Francuske dobiva novac samo za financiranje privatnih škola i karitativne djelatnosti. Sve aktivnosti crkve financiraju se isključivo prilozima vjernika koje crkva pokušava stimulirati izravnim marketinškim metodama.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi