'Kadroviranje nije bila glavna tema našeg sastanka', rekla je Merkel na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka sa švedskim, nizozemskim i britanskim premijerom u Harpsundu. Neformalni sastanak četvero premijera održan je usred Cameronove otvorene kampanje protiv Junckerova imenovanja.

'Ali... Rekla sam da je za mene Jean-Claude Juncker kandidat za predsjednika Komisije i da ga želim za predsjednika Komisije. To sam rekla u Njemačkoj, to sam rekla ovdje. Iako, ponavljam, to nije bila središnja tema našeg sastanka', naglasila je Merkel.

Iako ga nije izravno spomenuo imenom, Cameron je jasno dao do znanja da nije promijenio svoje protivljenje imenovanju Junckera, kandidatu europskih pučana za predsjednika EK-a.

Cameron je poručio da želi ostaviti Britaniju u reformiranoj EU, u kojoj će Bruxelles imati manje ovlasti, i da su potrebni pravi ljudi na čelnim mjestima kako bi proveli stvarne reforme, što je izravna aluzija na Junckera kojeg Britanci smatraju 'političarem iz 80-ih', staromodnim federalistom koji je jamac zadržavanja postojećeg stanja.

'Želim da Britanija ostane u reformiranoj EU. To je moj cilj, jer mislim da je to dobro i za Britaniju i za EU', naglasio je Cameron, koji je u slučaju pobjede na općim izborima sljedeće godine Britancima obećao održavanje referenduma o ostanku u EU-u za 2017. godinu.

'Pristup koji EU zauzme od sada do tada bit će vrlo važan. Europa mora biti otvorenija i trebaju joj lideri koji je mogu odvesti u tom smjeru', rekao je. Kupujući vrijeme, švedski premijer Frank Reinfeldt i nizozemski Mark Rutte nisu zauzeli jasno stajalište za ili protiv Junckera, rekavši da se prvo mora usuglasiti politička agenda sljedeće Komisije.

Juncker ima podršku Europskog parlamenta jer je dogovoreno da će najveća grupacija u EP, a to su u ovom slučaju europski pučani, dati svog kandidata za predsjednika Komisije. Cameron je jedan od onih čelnika koji smatra da predsjednika Komisije treba izabrati Europsko vijeće, odnosno šefovi država ili vlada EU-a, tijela s najvećim ovlastima i najvećom odgovornosti u EU.

Europski parlament je, po mišljenju mnogih, krivo i u svoju korist intepretirao članak Lisabonskog ugovora, koji kaže da Europsko vijeće predlaže predsjednika Komisije uzimajući u obzir izbore za Europski parlament. U tom članku se čak ni ne kaže 'uzimajući u obzir rezultate izbora', nego samo 'uzimajući u obzir izbore za Europski parlament'.

Pozivajući se na taj članak, političke skupine u Europskom parlamentu istaknule su svoje kandidate za predsjednika Europske komisije i međusobno se dogovorile da će kandidat one skupina koja osvoji većinu dobiti priliku da prvi pokuša oformiti parlamentarnu većinu.

Sada je na redu Europsko vijeće, koje bi na svom summitu 26. i 27. lipnja trebalo istaknuti jednog kandidata i poslati ga na potvrđivanje u Europski parlament, a koji bi o tom prijedlogu trebao glasovati sredinom srpnja.

U Europskom vijeću, tijelu koje čine šefovi država ili vlada, nema konsenzusa. Britanski premijer David Cameron ne želi ni čuti za Junckera, a iz njegovih ranijih razgovora s Merkel procurile su informacije da je spreman i ranije organizirati referendum o ostanku Britanije u EU bude li Juncker izabran. Protiv Luksemburžanina su navodno i Švedska, Nizozemska i Mađarska. To Cameronu, međutim, nije dovoljno da blokira Junckera dođe li do glasovanja u Europskom vijeću. Za kvalificiranu većinu potrebna mu je podrška još jedne velike zemlje. U tom se kontekstu najčešće spominje Italija, čiji je premijer Matteo Renzi izjavio da Juncker nema automatsko pravo na izbor.

Cameron je nakon sastanka u Harpsundu objavio da je postigao dogovor s Merkel, Reinfeldtom i Rutteom da će se zajednički 'boriti protiv zloupotrebe slobode kretanja' unutar EU-a. 'Točno je da moramo imati slobodu kretanja i rada unutar EU-a, ali nije točno da moramo imati slobodu iskorištavanja sustava socijalne zaštite', rekao je Cameron.

Kampanjom za europske izbore u Velikoj Britaniji dominirala su pitanja socijalnih prava za radnike iz siromašnih europskih zemalja, poput Rumunjske i Bugarske. 'Da bi sačuvali slobodu kretanja potrebna nam je ravnopravnost na tržištu rada. To znači da treba riješiti zloupotrebe koje joj prijete', rekao je Rutte.