Trebala bi se uvesti 'najbolja praksa', a koja po ovom zakonu zapravo predviđa centralizirano upravljanje tvrtkama preko Ministarstva financija, zatim javne natječaje za članove uprava i nadzornih odbora, najmanje 33 posto neovisnih članova u nadzornim odborima te na koncu definiranje i praćenje poslovnih ciljeva u državnim tvrtkama i njihovo nagrađivanje varijabilnim dijelom plaće članovima uprava.

Stupanje na snagu ovog zakona jedan je od posljednjih uvjeta za članstvo Hrvatske u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), ali i za isplatu više stotina milijuna eura iz jedne od tranši Mehanizma za oporavak i otpornost EU-a. Zasad, međutim, nitko ne može predvidjeti kada će se Zakon o pravnim osobama u vlasništvu RH u stvarnosti početi provoditi, niti itko ima pojma kako će to zapravo izgledati.

Podzakonski akti na čekanju

Najprije se čeka donošenje čak deset dodatnih propisa – četiri uredbe, četiri odluke Vlade i dva pravilnika – za što je postavljen rok od 180 dana, premda iz Ministarstva financija tvrde da će kriteriji za izbor članova nadzornih odbora i uprava biti gotovo već za 60 dana i da su nacrti svih podzakonskih akata već pripremljeni.

Potom bi sustav trebao započeti funkcionirati na način da Vlada imenuje povjerenstvo koje će provoditi postupak izbora i raspisati natječaj za članove nadzornih odbora po jasnim kriterijima prema spolu, dobi, obrazovanju i profesionalnom iskustvu. Najmanje 33 posto članova nadzornih odbora moraju biti neovisne osobe, a nitko od njih ne bi trebao biti dužnosnik, politički eksponirana osoba i slično.

Takvi nadzorni odbori potom raspisuju natječaje za izbor uprava, a kriteriji su 'stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno vođenje društva' i slično. Nije izrijekom navedeno da oni ne smiju biti politički aktivne osobe.

Dolazi se, dakle, do situacije slične trenutnoj: vodstva javnih i državnih tvrtki također se formalno odabiru putem javnih natječaja, premda je jasno da se radi o političkim odlukama, a često i o rezultatima koalicijskih dogovora. U budućnosti, pod uvjetom da 'najbolja praksa' ostane samo fraza, sve će biti isto, osim što će u proceduri odlučivanja postojati još jedna razina: povjerenstvo koje imenuje - Vlada.

I osim što će mandati menadžera trajati pet umjesto četiri godine.

'Trenutno je sve na čekanju. Realno je očekivati da će se menadžeri u državnim tvrtkama još najmanje pola godine imenovati na određeno vrijeme od šest mjeseci, bilo da se radi o onima kojima je istekao mandat, bilo o onima koji su friško na tim pozicijama', objašnjava za tportal sugovornik iz vrha vladajuće stranke.

Princip 'šest po šest'

Nekoliko je karakterističnih slučajeva: tu su, primjerice, Hrvatske ceste, u kojima je nakon ostavke uhićenog Josipa Škorića za predsjednika uprave imenovan potpredsjednik splitskog HDZ-a Ivica Budimir na rok od šest mjeseci, a kako natječaj nije proveden do kraja, ovog ljeta dobio je još šest mjeseci.

'Dvije su opcije: moguće je da mu se mandat produljuje po šest mjeseci dok se ne stvore pretpostavke za novi natječaj po novoj proceduri, a moguće je da Vlada naprosto odluči dovesti do kraja već provedeni natječaj i imenuje Budimira na puni mandat. Ipak, time će vjerojatno otvoriti prostor za kritike da izvrgava ruglu zakone koje sama donosi', dodaje isti sugovornik.

S Budimirom je u Upravu HC-a privremeno imenovan i Nenad Matić, koji se nalazi u istoj situaciji, dok mandat preostalih dvoje članova, Alena Leverića i Željane Šikić, istječe dogodine.

Domovinski pokret 'stavio šapu' na Hrvatske šume

U Hrvatskim šumama (HŠ) situacija je još neurednija: u stvarnosti ih još uvijek vodi stara uprava na čelu s utjecajnim šibenskim HDZ-ovcem Nediljkom Dujićem, razriješena još ovog proljeća zbog niza skandala. Kada je prije nekoliko tjedana izbila još jedna afera koja je rezultirala novim hapšenjima u HŠ-u, javio se koalicijski partner HDZ-a Domovinski pokret i podsjetio da tvrtka po koalicijskom dogovoru zapravo pripada njima.

'Prijedlozi za članove uprave su na stolu i očekujemo vrlo brzo odluku o imenovanju te kanimo tako zatvoriti ovu priču. Dajemo za to vrlo kratak rok, a ako već pitate, sve se malo razdužilo i mogli smo ta imenovanja imati i prije ljetne stanke. Sada je problematika s Europskom komisijom raščišćena i želimo kvalitetne kandidate koji će onda raspisati natječaj. Hrvatska nema vremena čekati jer to je odgovorno upravljanje imovinom i važno je imati provjeren i kvalitetan kadar koji nema repova', javio se nedavno predsjednik DP-a Ivan Penava.

HDZ je ovdje u komotnoj poziciji jer uvijek može odugovlačiti i držati Dujića na poziciji uz objašnjenje da se čeka primjena Zakona o pravnim osobama u vlasništvu RH, a može i pronaći vršitelje dužnosti – moguće uz kompromis s DP-om – koje će potom šestomjesečnim mandatom efektno držati na ledu.

Simptomatično je, međutim, to da se i u doslovno posljednjim danima uoči primjene zakona, onog koji bi navodno trebao omogućiti efikasnije i znatno apolitičnije upravljanje tvrtkama, i dalje javno govori o 'prijedlozima koji su na stolu' i 'tvrtkama koje po koalicijskom dogovoru pripadaju određenim strankama'.

Splitska zračna luka zadovoljna nasljednikom Lukše Novaka

Zračna luka Split nije jedna od takvih premda je u vlasništvu države, županije i triju okolnih gradova, vjerojatno zato što je u njoj desetljećima postojao kontinuitet vrlo kompetentnog upravljanja. Na čelu tvrtke još od 1998. godine nalazio se direktor Lukša Novak te je sa suradnicima uspješno odolijevao svim političkim promjenama u državi i doveo splitski aerodrom do pozicije najbolje organiziranog i financijski najuspješnijeg u državi, premda za razliku od ostalih od iste te države zapravo nije imao gotovo nikakvu pomoć – dapače, redovito bi mu oduzimala velik dio dobiti.

Novak je nažalost preminuo sredinom lipnja ove godine, a u Zračnoj luci Split zadovoljni su imenom njegova nasljednika barem na šest mjeseci: radi se o Trogiraninu Josipu Čoriću, dugogodišnjem zaposleniku aerodroma koji je prešao sve stepenice i donedavno bio jedan od dvojice Novakovih pomoćnika.

'Radi se o internom rješenju iz zračne luke, ozbiljnom i pristojnom menadžeru koji je kao direktor bez greške odradio turističku sezonu, što je izuzetno zahtjevan posao jer je splitski aerodrom jedan od najsezonalnijih u Europi, barem ako uzimamo u obzir konkurenciju slične veličine', kaže jedan od sugovornika tportala iz ove tvrtke.

Provedbu novog zakona ondje ne čekaju sa zebnjom, ali bogme nisu ni oduševljeni novošću da će umjesto jednog direktora ubuduće morati imati tri člana uprave. Zračna luka Split jedan je od dokaza da se državna tvrtka doista može voditi kompetentno i uspješno, ali samo ako se 'najbolje prakse' doista provode.

I ako se država, a osobito politika, što više drži postrani.

Neki ostaju u fotelji 'šest plus šest mjeseci' već osam godina

Brojni su 'vršitelji dužnosti' kojima se mandati u državnim tvrtkama produljuju za šest mjeseci, nekima gotovo unedogled – poput Borisa Huzjana iz Hrvatskih autocesta, a on je u tom statusu još od daleke 2017. godine.

U privremenom statusu su i direktor Jadrolinije Robert Blažinović, Uprava Fine na čelu s Draženom Čovićem, kompletno vodstvo HEP-a na čelu s Vicom Oršulićem, kao i hrvatski predstavnici u Upravi Ine Hrvoje Šimović, Marin Zovko i Hrvoje Milić.

Po trenutnim tumačenjima, menadžeri u javnim tvrtkama koji imaju 'pune' mandate moći će ih odraditi do kraja bez obzira na novi zakon i nova pravila, no za golemu većinu njih oni ionako istječu 2026. godine.

Koja će, kako se stoga čini, u javnom sektoru biti 'megaizborna'.