Melissa, koja se na Jamajku obrušila kao oluja kategorije 5 s vjetrovima od 298 km/h, jenjala je u još uvijek opasnu kategoriju 3 kada je pogodila Kubu s vjetrovima od 190 km/h, priopćio je američki Nacionalni centar za uragane (NHC).

"Opasni po život olujni udari, bujične poplave i klizišta te razorni vjetrovi uzrokovani uraganima jutros se nastavljaju", priopćio je NHC.

Povijesna oluja pogodila je zapadnu Jamajku, rušeći kuće, drveće i odnoseći ceste. Vlasti još nisu objavile detalje o žrtvama, ali su rekle da očekuju da ima poginulih.

Očekivalo se da će oluja oslabjeti dok prelazi Kubu, ali će i dalje ostati opasan uragan kada stigne do Bahama.

Na istoku Kube, s približavanjem oluje se evakuiralo oko 735.000 ljudi. Do sredine jutra, predsjednik Miguel Diaz-Canel rekao je da je Kuba već pretrpjela veliku štetu i upozorio je stanovnike da ostanu oprezni, pozivajući ih da ostanu skloništima.

Sve se više otkriva pravi razmjer posljedica uragana Melisse. Preko noći je 75 posto Jamajke ostalo bez električne energije, a broj onih koji su ostali bez skloništa, ozlijeđenih - ili možda poginulih - još se nije ni počeo brojati.

Bez struje i telefonskog signala, velik dio zemlje ostao je izoliran, i tehnološki i fizički, dok dodatne kiše uzrokuju nova poplavljivanja i klizišta.

Premijer zemlje Andrew Holness proglasio je otok područjem katastrofe. Sredstva iz karipske police osiguranja, stvorene upravo za ovakve nacionalne izvanredne situacije, pomoći će pokriti dio neposrednih troškova, a pomoć već pristiže iz cijelog svijeta.

"Izvješća koja smo do sada primili uključuju štetu na bolnicama, značajnu štetu na stambenim objektima, stambenim i poslovnim nekretninama te štetu na našoj cestovnoj infrastrukturi", rekao je Holness za CNN nakon što je oluja prošla.

Očekuje se da će se zračna luka u Kingstonu uskoro ponovno otvoriti za letove humanitarne pomoći.

Pripadnici policije čiste ceste i uklanjaju srušena stabla.

Meteorolozi u AccuWeatheru su rekli da je Melissa treći najsnažniji uragan zabilježen na Karibima, nakon Wilme 2005. i Gilberta 1988., posljednje velike oluje koja je pogodila Jamajku.

Znanstvenici kažu da uragani sve brže dobivaju na snazi i da su sve češći kao rezultat zagrijavanja oceanskih voda uzrokovanog emisijama stakleničkih plinova.

Mnogi karipski čelnici pozvali su bogate zemlje koje su najveći zagađivači da pruže odštetu u obliku pomoći ili otpisa duga tropskim otočnim zemljama.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da je spreman pomoći Jamajci u obnovi.

State Department rekao je da će poslati timove za potragu i spašavanje.

Na Bahamima, sljedećim na redu nakon Kube na putu Melisse prema sjeveroistoku, vlada je naredila evakuaciju stanovnika u južnim dijelovima tog arhipelaga.

Dalje na istoku, otok koji dijele Haiti i Dominikanska Republika suočio se s višednevnim jakim, bujičnim pljuskovima.

Uragan je na Haitiju ostavio najmanje 20 mrtvih od čega 10 djece, a još 10 se vodi kao nestalo nakon što je izavao poplave u gradu na jugu Haitija.

Glavni ravnatelj civilne zaštite te zemlje, Emmanuel Pierre rekao je za Afp da se rijeka La Digue izlila iz korita i odnijela kuće u obalnom gradu Petit-Goâveu.

Središte oluje, s jakim udarima vjetra većim od 200 km/h i obilnom kišom, rano u srijedu se obrušilo na Guamu, ruralno, planinsko područje 40 kilometara zapadno od Santiaga de Cube, drugog najmnogoljudnijeg grada na otoku.

Oluja se kretala sjeveroistočno preko istočne Kube.

Vlasti su isključile struju u gotovo cijeloj istočnoj Kubi, evakuirale ranjiva područja i zamolile stanovnike da se sklone u glavnom gradu pokrajine Santiagu, gradu s 400.000 stanovnika.

U ruralnijim područjima na zapadu, snimke prikazuju smeđe bujice kako se slijevaju niz ceste kroz mračne gradove u podnožju kubanskih planina Sierra Maestra. Kako je oluja prolazila, vjetrovi su do sredine jutra i dalje ostali prejaki da bi se stanovnici usudili izaći na ulice.

Vlasti su rano u srijedu izvijestile o raširenim poplavama nizinskih područja od Santiaga do Guantanama, gdje je evakuirano više od 35% stanovništva.

Vrijeme teško da bi moglo biti gore za taj karipski otok pod komunističkom vlašću koji već pati od nestašice hrane, goriva, struje i lijekova koje su zakomplicirala život, uzrokujući rekordno iseljavanje stanovništva od 2021. godine.

Ne očekuje se da će uragan direktno pogoditi Havanu.