Umjesto uleta uživo, mladi mogu partnere tražiti iz topline doma, na dejting aplikacijama i društvenim mrežama. Dio ondje traži usputnu zabavu, a mnogobrojni se nadaju da će ih match dovesti do uspješnih spojeva i veze. No nije to tako lako jer se dejting svijet promijenio, kažu kad ih pitate kako ljubav.

A seks? I njega je, čini se, sve manje. Broj seksualnih partnera mladića između 18. i 25. godine pao je unazad desetak godina s pet na tri, kod djevojaka s tri na dva dok ih je seksualno aktivnih u toj dobi nešto više od 70 posto.

To su neki od rezultata trećeg vala istraživačke studije SERZAM2020 koju je proveo istraživački tim na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na uzorku od 1200 ispitanika i ispitanica. Ranija istraživanja u sklopu projekta provedena su 2005. te 2010. godine, pa se iz toga uočavaju razlike. Recimo, to da se u seksualne odnose sada u prosjeku stupa nešto kasnije, bliže punoljetnosti.

'Zapravo, onaj tobožnji mit o hiperseksualiziranosti mladih, koji često propagiraju u javnoj sferi, primjerice neokonzervativne struje, građanske inicijative i tako dalje, prema našim podacima i sličnim istraživanjima u zapadnom svijetu evidentno ne stoji. Zapravo se događa nešto suprotno', kaže za tportal dr. sc. Goran Koletić, docent na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i član istraživačkog tima.

Posrijedi nije, tumači, jedan monumentalni razlog. Promjene se tek trebaju pratiti, istražiti i razaznati, no jasno je da je u igri više čimbenika. Na temelju literature sociolozi ipak mogu izdvojiti moguće razloge slabije seksualne aktivnosti mladih, među kojima je i sve veća uronjenost u internetski posredovanu komunikaciju, odnosno ekrane.

'S jedne strane takav vid komunikacije otvara mogućnosti za nove oblike seksualne ekspresije, poput recimo sextinga, no kad je riječ o negativnim stranama, može dovesti do problema s body imageom, znači s nekom internalizacijom ideala ljepote, ideala seksualnih performansi. Zbog toga bi mladi mogli osjećati da nisu dovoljno zgodni ili dovoljno seksualno performativni jer se uspoređuju s onim što vide na društvenim mrežama', kaže Koletić.

Manje flerta, manje privatnosti

Osim toga, čini se da danas imaju manje prilika za interakciju licem u lice, odnosno da je manje flerta uživo. Način života također se promijenio: čak i dvadesetogodišnjaci često žive ubrzano, pa i u roditeljskom domu. Kutak privatnosti? I nema ga baš.

'Postmaterijalističke vrijednosti više su usmjerene na osobni rast i razvoj, znači što brže izgraditi karijeru da bi se realizirala sredstva za putovanja, nova iskustva i slično. Time se partnerske veze i zasnivanje obitelji nekako odgađaju. Paralelno se odgađa odlazak iz roditeljskog doma za one kojima cijela ta priča ne pođe za rukom', nabraja tportalov sugovornik. Osim toga, narušeno im je mentalno zdravlje, što također potencijalno utječe na teži ulazak u odnose.

'Sada se čak i u literaturi spominje pokret #MeToo, a on je imao neintendiranu posljedicu u tome da je neke mlade dodatno zbunio po pitanju toga što zapravo jest pristanak. Dolazi do nesigurnosti i zbunjenosti o tome gdje su granice u intimnim i seksualnim odnosima', ističe.

Sociologe je, kaže docent Koletić, zanimalo i kakvu ulogu religija ima po pitanju shvaćanja spolnosti. Znači li porast religioznosti kod mladih i smanjenje seksualne aktivnosti? Odgovor je – ne.

'Efekt se vidi možda samo kod onih najreligioznijih i to eventualno u vidu kasnijeg stupanja u seksualni odnos. Svi drugi indikatori vezani za seksualnost, bilo broj partnera, bilo dosljedno korištenje kondoma, zapravo su vrlo slabo povezani s religioznošću ili uopće nisu', tvrdi.

Iako je uvijek aktualna, ova se tema vezuje i uz Svjetski dan spolnog zdravlja koji je 4. rujna obilježen u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Uz savjetovalište, u Rockefellerovoj ulici u Zagrebu nude testiranje na spolno prenosive infekcije (klamidija, gonoreja, trihomonijaza, ureaplazma, mikoplazma, sifilis, kao i na HIV te hepatitis B), premda se anonimna i besplatna testiranja mogu obaviti na lokacijama diljem Hrvatske.

Ništa bez kondoma

Voditeljica Odjela za HIV, spolno i krvlju prenosive bolesti, prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., za tportal ističe da se među mladima vidi porast uporabe kondoma, čime se štite od neželjene trudnoće i spolno prenosivih infekcija. Prema istraživanju iz 2005. godine, pri prvom spolnom odnosu koristilo ga je 63 posto mladića i 58 posto djevojaka, a sada je to poraslo na osamdesetak posto. A upotrijebi li se kondom prilikom prvog spolnog iskustva, veća je vjerojatnost da će se navika usaditi.

Mladi kasnije nisu toliko vjerni prezervativu jer je tek njih 40 posto izjavilo da ga dosljedno koriste. Nemeth Blažić ističe da ima pozitivnih pomaka te da u radu s mladima primjećuje da su bolje informirani, no da treba i dalje raditi. Recimo, od šest pitanja o klamidijskoj infekciji oko dvadeset posto njih nije imalo nijedan točan odgovor.

'Nisu znali da se klamidijska infekcija može dobiti više puta u životu. Znači, ona ne ostavlja imunitet kao neke druge bolesti, primjerice vodene kozice ili slično, pa da ne mogu više oboljeti. Takva je priroda te infekcije da nakon liječenja osoba može opet oboljeti', kaže.

Brojke su stabilne, ali...

Što se tiče spolno prenosivih infekcija u Hrvatskoj, brojke su trenutačno stabilne, no iz HZJZ-a motiviraju liječnike da im prijavljuju klamidiju, sifilis i gonoreju. U posljednjih četiri, pet godina za gonoreju je tako bilo 35 prijava godišnje, za sifilis 36, za klamidiju 146, a za HIV njih 99.

'Znamo da to nije ukupan broj u cijeloj zemlji i da sigurno ima više detektiranih, ali to nam služi kao trend', dodaje Nemeth Blažić i podsjeća da velika većina infekcija nema nikakve simptome te da se važno testirati. HPV je pritom najčešća spolno prenosiva infekcija, a istraživanja pokazuju da bi čak 70 do 80 posto spolno aktivnih osoba u jednom trenutku moglo biti u kontaktu s njime.

'Četrdesetak tipova HPV-a može uzrokovati infekciju, ali dobro je to da ona uglavnom za osamdeset posto zaraženih prođe sama od sebe. Imunološki sustav se izbori i bez liječenja, a samo mali dio prijeđe u kroničnu infekciju', tumači, podsjećajući na mogućnost cijepljenja protiv HPV-a i važnost redovitih pregleda.

Uviđaju ipak u HZJZ-u da im više ljudi dolazi te da se ni mladi ne boje pitati, a posebno im je drago, kaže, kad parovi u friškoj vezi dođu na testiranje jer samo jedan odnos bez zaštite nosi rizik od infekcija.

Iako se mladi očito manje maze, cijela se ova priča svodi na jedno: ništa bez zaštite i provjerenih informacija. Nekoliko minuta uživanja nije vrijedno posljedica – odoka se ipak ne može dobro procijeniti.