Deset godina nakon postavljanja žilet-žice i ograde uz hrvatsko-mađarsku granicu ljudi je više ne primjećuju, divljač još trpi njezine posljedice, a svakodnevni život se promijenio u skladu s globalnim i europskim trendom ograđivanja država zbog straha od migranata i terorizma.
Prema izvještaju koji je 2022. sastavljen za europarlamentarce, mađarska žilet-žica i ograda na granici s Hrvatskom postavljeni su uglavnom uz mostove, prijelaze i kopnene dijelove granice.
Dokument navodi da su Mađari na granici razvukli 131 kilometar žice i ograde, a kao razlog naveli su migrantsku krizu, odnosno ilegalan prelazak izbjeglica i borbu proziv terorizma.
Žicom su djelomično omeđene Međimurska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska županija. Danas, 10 godina kasnije, stanovnici pograničnih krajeva navikli su se na to, dok je neprirodna prepreka više utjecala na životinjski svijet.
Životinje se prilagodile
Krešimir Krapinec, profesor na zagrebačkom Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije čija je uža specijalnost lovstvo, podsjeća da je u prvim godinama nakon postavljanja žice, posebno na području Repaša u Koprivničko-križevačkoj županiji, zabilježen velik broj stradavanja životinja koje su se pokušale provući kroz žicu.
Danas su takve ružne slike rijetkost, jer su životinje naučile lekciju i prilagodile se, kaže Krapinec no, uočio je drugi problem koji se javio odmah nakon što je podignuta ograda.
Jeleni su dotad migrirali iz Mađarske u Hrvatsku zbog nižeg terena i boljih rikališta, a kada je ograda postavljena mnogi su ostali na našem prostoru i nisu se mogli vratiti. Prekid migracije doveo je do eksplozije njihove populacije u sjevernoj Hrvatskoj, posebno u Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj i Varaždinskoj županiji.
Ipak, kod Ferdinandovca uz Dravu je granica ostala neograđena, što je omogućilo životinjama kakav-takav prijelaz. Općenito, na mjestima gdje rijeka meandrira uspostavljeni su novi migracijski koridori za vrijeme niskog vodostaja.
Dado Cvetko, stanovnik Gole gdje se do ulaska Hrvatske u šengenski režim nalazio službeni carinski prijelaz, kaže kako se podizanjem ograde povećao broj jelena u Koprivničko-križevačkoj županiji, ali se istovremeno povećao i broj krivolovaca.
„Kad se zaželim jelenje rike, stanem pred ogradu i gledam velika krda koja se nalaze u Mađarskoj“, kaže Cvetko dodajući da su Mađari obnovili svoj jelenji fond i štite ga.
Ograda uklonjena zbog špeceraja
Načelnik Općine Gola Stjepan Milinković tvrdi da mještani danas uopće ne primjećuju ogradu, odnosno žicu. Kad su je prije 10 godina postavili, bila je tema svakodnevnih razgovora, a sada uz nju prolaze kao pored prirodne barijere.
No, na jednom poljskom putu Mađari su je uklonili kako bi si skratili put do naših trgovina. „Mađari zbog visokog PDV-a dolaze k nama u nabavku špeceraja, a pritom napune i rezervoare jer je tu gorivo jeftinije“, kaže Milinković.
Načelnik Općine Petlovac u Osječko-baranjskoj županiji Milan Knežević potvrđuje da se i u njihovim trgovinama često čuje mađarski jezik.
Barijera koja je sagrađena prije desetljeća proteže se od Miholjca do Luča no, otkako je Hrvatska ušla u Schengen, otvorena su "vrata" duž ograde koja omogućavaju prelazak pograničnog stanovištva.
Njima se više koriste mađarski kupci, koji svakodnevno do naših trgovina dolaze i biciklima, dok Hrvati idu u Mađarsku isključivo po piće koje je tamo znatno jeftinije.
“Susjedi su prije otvaranja autoputa između naše dvije zemlje najavili uklanjanje ograde, ali izgleda da su odustali”, čini se Kneževiću. Kaže da je obrasla korovom pa ju je bilo lakše postaviti nego sada ukloniti.
Nakon što se Mađarska "razgraničila" s Hrvatskom zbog straha od migranata i terorizma, uskoro je njezin primjer slijedila Slovenija, koja je od 2015. do 2020. godine s izgrađenih 199 kilometara ograde nadmašila Mađare.
Globalni trend podizanja ograda i zidova među državama
U posljednjih deset godina uočen je globalni trend podizanja graničnih ograda i zidova kako bi države spriječile ilegalne migracije, borile se protiv terorizma i krijumčarenja robe.
U 2022. godini diljem svijeta evidentirana su 74 granična zida, u odnosu na samo šest u 1989. godine. Njihova duljina varira od nekoliko stotina metara do tisuća kilometara.
U skladu s time do 2022. godine i 12 zemalja Europske unije postavilo je fizičke barijere na granicama, što je ubrzano nakon izbjegličke krize kada je više od milijun migranata ušlo na prostor Unije.
U posljednja dva desetljeća, po podacima iz 2022., broj graničnih ograda na prostoru Europske unije porastao je s nula na 19. Nakon agresije Rusije na Ukrajinu Latvija, Estonija i Litva podigle su više od tisuću kilometara ograde prema Bjelorusiji i Rusiji, kao zaštitu od vojne agresije.
