Onečišćenje zraka i tla te prometni zastoji postali su svakodnevica mnogih hrvatskih gradova. Stručnjaci upozoravaju da će se, bez hitnih i dobro promišljenih poteza, kvaliteta života u urbanim sredinama još pogoršati
Zagrepčani već dobro znaju kako izgleda dan u gradu s lošom kvalitetom zraka, a takvi će se uvjeti, poručuju znanstvenici, sve češće javljati i drugdje. Klimatske promjene dodatno pogoršavaju stanje jer u kombinaciji s onečišćenjem povećavaju rizik od brojnih bolesti, navodi HRT.
„Onečišćenje i klimatske promjene šesti su uzrok smrti i oduzetih zdravih godina života, odmah nakon visokog tlaka, pretilosti, pušenja i povećanog kolesterola. O tome ne razmišljamo i ne poduzimamo dovoljno; sve je još na razini deklaracija i ljudi nisu do kraja osviješteni što bi morali raditi za sebe“, upozorava Bojan Jelaković iz KBC-a Zagreb.
Urbanizirana područja posebno su ranjiva na učinke klimatskih ekstrema, odnosno toplinskih valova, suša, poplava, oluja i podizanja razine mora. Gradovi su pritom i sami izvor problema: proizvode oko 70 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, najviše iz prometa i zgrada.
Umjetne površine mijenjaju klime gradova
Kako objašnjava Ivana Herceg Bulić s Geofizičkog odsjeka PMF-a, umjetne površine dodatno pretvaraju gradove u toplinske otoke: „Zbog svojih toplinskih svojstava mijenjaju klimu gradova i ona postaje bitno toplija nego u okolnim dijelovima gdje prevladavaju zelene površine.“
Unatoč očitoj potrebi za prilagodbama, današnji urbanistički planovi često ne prate realne izazove. Premalo je zelenila, a sustavi prometa i javnog prijevoza ne prate rast i navike stanovništva. Arhitekt Bojan Baletić kaže da dominira „točkasti“ ili „developer“ pristup: „Nagurano je jedno na drugo, prostor između služi kao parking, nema zelenila ni zajedničkog prostora. To je loša podloga za ono što bi danas trebalo raditi.“
Demografija otežava promjene u gradovima
Promjene u gradovima dodatno otežava demografija. Nekada je 80 posto svjetske populacije živjelo na selu, a danas se taj omjer potpuno preokrenuo. Europa pritom ima i poseban problem.
„Europa je jedini kontinent koji iz popisa u popis sve starija, svi drugi kontinenti postaju mlađi. Prema tome, izazovi življenja u gradskim sredinama bit će sve veći i veći“, naglašava Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta.
Znanstvenici se slažu oko jedne stvari: promjene se odvijaju brže nego što većina ljudi primjećuje.
