'sigurnosna prijetnja'

Lete još od Američkog građanskog rata, a nisu ih istisnuli ni najmoderniji sateliti. Kako djeluju špijunski baloni

03.02.2023 u 14:49

Bionic
Reading

Kineski špijunski balon već danima leti nad SAD-om, a Pentagon ga ne obara u strahu da bi njegove krhotine mogle predstavljati 'sigurnosnu prijetnju'. Sve dok krstari na trenutnoj visini, znatno iznad komercijalnog zračnog prometa, ne predstavlja vojnu ili fizičku prijetnju ljudima. Kakav je to objekt i zašto se uopće koristi uz današnju naprednu satelitsku komunikacijsku tehnologiju?

Borbeni zrakoplovi već su bili spremni, ali je predsjednik Joe Biden prihvatio savjet vojnih čelnika da se balon ne obara zbog straha od sigurnosne prijetnje, otkrili su iz Pentagona u četvrtak. Istog dana, nešto kasnije, Nacionalna obrana Kanade priopćila je da prati 'potencijalni drugi incident'.

Špijunski balon dio je opreme za špijuniranje, može imati kameru i radar, lebdi iznad određenog područja nošen strujama vjetra, a može ga pokretati i solarna energija. Obično se kreće na visini od 24.000 do 37.000 metara dok zrakoplovi gotovo nikada ne lete na više od 12.000 metara, piše Guardian.

Sigurnosni stručnjak John Blaxland, profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu i autor knjige 'Revealing Secrets', kaže da je interes za špijunske balone porastao nakon izuma lasera ili kinetičkih oružja za ciljanje satelita. Baloni ne nude istu razinu postojanog nadzora kao sateliti, ali ih je lakše dohvatiti i puno su jeftiniji, s obzirom na to da svemirski lanser košta stotine milijuna dolara. Također, baloni mogu skenirati više teritorija s niže visine i provesti više vremena iznad određenog područja jer se kreću sporije od satelita.

Špijunski baloni prvi su put korišteni davnih 1860-ih, tijekom Američkog građanskog rata, kada su unionisti balonima na vrući zrak pokušavali prikupiti informacije o aktivnostima Konfederacije. Slali su signale pomoću Morseove abecede ili 'papira zavezanog za kamen', kaže Blaxland.

Craig Singleton iz Zaklade za obranu demokracije rekao je za Reuters da su takve balone tijekom Hladnog rata naširoko koristili SAD i Sovjetski Savez kao jeftinu metodu prikupljanja obavještajnih podataka.

Izvor: Društvene mreže

Države koje danas koriste balone nad 'tuđom atmosferom' trebaju prethodno tražiti dopuštenje, u suprotnom - to neće biti dobro prihvaćeno. Pentagon je u petak izvijestio da su 'primjeri ovakve vrste aktivnosti balona primijećeni u proteklih nekoliko godina'. Blaxland smatra da su Kinezi vjerojatno računali na to da će balon biti uočen te da su u startu imali dva cilja: prikupiti podatke i osramotiti SAD. Željeli su da Amerikanci znaju da Kina drži korak i replicira obavještajnu tehnologiju, a ovo bi bio samo 'vrh ledenog brijega'.

Sigurnosni analitičar Alexander Neill, suradnik u havajskom think tanku Pacific Forum, rekao je za Reuters da će balon predstavljati 'iritaciju' u kinesko-američkim odnosima, kao i da je vjerojatno imao ograničenu obavještajnu vrijednost u usporedbi s drugim elementima kineske vojske.

'Kina ima konstelaciju špijunskih i vojnih satelita koji su daleko važniji i učinkovitiji u smislu promatranja SAD-a', dodaje Neill.

Blaxland pak ističe: 'Ne postoji ograničenje u pogledu tehnologije koju možete staviti na dno balona', dodajući:

'Stratezi govore o dominaciji u svemiru, no s obzirom na to da je svemir sada toliko zagušen i tako ranjiv, ta podsvemirska domena, gornja atmosferska domena, razvila je potpuno novu korisnost i važnost za međunarodni nadzor i špijunažu. Mislili smo da je to prevladano, ali očito se vratilo na pozornicu.'

sve osim nogometa

Učitavanje...