Cilj je jasan, ali iznimno zahtjevan: osnažiti Europu kao globalnog aktera u sve surovijem međunarodnom okruženju. To uključuje jačanje gospodarske konkurentnosti EU-a, smanjenje ovisnosti o SAD-u te nastavak potpore Ukrajini u obrani od ruske invazije, koja ulazi u četvrtu godinu.

'Nadolazeći dani pokazat će može li se Europa preokrenuti i postati uistinu ujedinjena, zrela i neovisna', rekao je za Politico bivši talijanski premijer Enrico Letta. Usporedio je aktualni trenutak s potpisivanjem Ugovora iz Maastrichta 1992. godine, koji je, kako kaže, oblikovao Europu kakvu poznajemo posljednjih 35 godina. 'Sada to moramo učiniti ponovno', upozorio je.

Tjedan krizne diplomacije vodit će europske čelnike od Bruxellesa, preko dvorca u belgijskom selu, pa sve do Münchena, gdje se održava najvažnija svjetska sigurnosna konferencija. U isto vrijeme europarlamentarci će se sastati u Strasbourgu dok će veleposlanici država članica voditi razgovore u Bruxellesu.

Ministri obrane EU-a raspravljaju o pomoći Ukrajini

Jedina točka dnevnog reda sastanka ministara obrane EU-a u srijedu u Bruxellesu bit će – Ukrajina. Na sastanku Vijeća za vanjske poslove sudjelovat će i ukrajinski ministar obrane Mihajlo Fedorov te će europskim kolegama predstaviti 'najhitnije potrebe' svoje zemlje, uoči četvrte godišnjice ruske invazije.

Prema izvorima upoznatima sa sastankom, Fedorov će ponovno zatražiti dodatne sustave protuzračne obrane, uključujući Patriote i NASAMS, koji se već dugo nalaze na vrhu ukrajinske liste prioriteta. Razgovarat će se i o 'suradnji u obrambenim inovacijama', što u diplomatskom jeziku znači – dronove i nove vojne tehnologije.

'Europa hitno mora razmišljati o stvarnom planu B za vlastitu sigurnost', rekao je Fabrice Pothier, direktor konzultantske kuće Rasmussen Global, upozorivši da se SAD sve više povlači iz transatlantskog sigurnosnog okvira. Sastanak će završiti neformalnom večerom i konferencijom za novinare visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku Kaje Kallas.

Europski čelnici traže izlaz iz gospodarskih problema

Ukrajina će u četvrtak pasti u drugi plan jer će se čelnici svih 27 država članica okupiti u belgijskom selu Rijkhovenu da bi raspravljali o europskom gospodarstvu. Sastanak će se održati iza zatvorenih vrata u dvorcu Alden Biesen iz 16. stoljeća.

Teme uključuju pojednostavljenje zakonodavstva, jačanje jedinstvenog tržišta i smanjenje ovisnosti o ključnim sirovinama iz drugih dijelova svijeta. Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola kratko će se obratiti čelnicima i izvijestiti ih o procesu odmrzavanja trgovinskog sporazuma između EU-a i SAD-a, o kojem bi se moglo glasati već u ožujku.

Svoja viđenja europske konkurentnosti izložit će i bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi te Enrico Letta, autori utjecajnih izvješća o budućnosti europskog gospodarstva. U pozivnom pismu predsjednik Europskog vijeća António Costa upozorio je da se EU nalazi u svijetu 'pojačane, i ne uvijek poštene, gospodarske konkurencije'.

Kako je nedavno u Davosu poručila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen: 'Svijet se trajno promijenio – i mi se moramo promijeniti s njim.'

Minhenska sigurnosna konferencija

Tjedan završava povratkom sigurnosnih tema na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, na kojoj će sudjelovati brojni svjetski i europski lideri, a među njima bit će Ursula von der Leyen, njemački kancelar Friedrich Merz, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, američki državni tajnik Marco Rubio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Službeno će se raspravljati o europskoj sigurnosti i budućnosti transatlantskih odnosa. Neslužbeno će pak ključno pitanje biti može li Europa uopće stajati na vlastitim nogama bez pomoći Washingtona. Rutte je po tom pitanju skeptičan, poručivši europskim zastupnicima da 'nastave sanjati' ako misle da je to moguće bez SAD-a.

'Ne možete', rekao je izravno. Pothier pak upozorava da europske obavještajne službe procjenjuju kako bi Rusija mogla biti spremna napasti neku članicu Europe još dok je američki predsjednik Donald Trump na dužnosti.

Iako se do kraja tjedna vjerojatno neće dobiti jasni odgovori, europski čelnici nadaju se barem jednom – postaviti smjer kojim će Europa krenuti u godinama što dolaze.