Toplinski valovi tijekom ljeta obično znače i veću potražnju za električnom energijom zbog rashlađivanja. Hoće li sve veći broj klima-uređaja izazvati prekid u opskrbi i kako se nadoknađuje smanjena proizvodnja u hidrocentralama? Iz HEP-a kažu da nema razloga za zabrinutost
Toplinski val već je zahvatio Hrvatsku. Prema meteorološkim prognozama, izrazito toplo, pa čak i vruće vrijeme trebalo bi potrajati i sljedećeg tjedna. Poneka upozorenja govore da bi temperature mogle skočiti i na 45 stupnjeva, a zabrinjavajuće su i vrlo tople noći.
Stoga ne čudi to da se ljudi pokušavaju rashladiti na najrazličitije načine. Kako se u takvim uvjetima preporučuje ostanak kod kuće između 10 i 17 sati, odlazak na plažu i kupanje u moru nije opcija. Preostaje jedino paljenje klima-uređaja na neku ugodnu temperaturu.
No u jeku smo turističke sezone, što znači da su stotine tisuća ljudi više u potrazi za rashlađenjem. Osim klime, puno električne energije troše smještajni i ugostiteljski kapaciteti.
Stoga je pitanje može li naš elektroenergetski sustav to izdržati. Još je u pamćenju svjež prekid opskrbe električnom energijom sredinom lipnja 2024. godine, kad su bez struje ostali cijela Dalmacija, veći dio BiH te Crna Gora i Albanija. Tada se u istragu potencijalnih uzroka uključila čak i SOA.
vezane vijesti
Struja se troši i zimi
Upitali smo HEP prijeti li nam sličan scenarij pogonjen klimatskim promjenama i toplinskim valovima te sve češćom i neizbježnom potrebom da palimo klima-uređaje.
'Vršna opterećenja i toplinski valovi sami po sebi ne uzrokuju prekide napajanja u distribucijskom sustavu. Međutim dugotrajna razdoblja visokih temperatura mogu dodatno opteretiti pojedine elemente mreže, zbog čega se stanje sustava kontinuirano prati, a pravovremenim pogonskim djelovanjem potencijalni rizici svode se na najmanju moguću mjeru', poručili su nam iz HEP-a.
Ističu da se podjednaka maksimalna potrošnja bilježi tijekom toplinskih, ali i hladnih valova zimi. Podastrli su i nam podatke prema kojima maksimalna potrošnja u ekstremno toplim i ekstremno hladnim danima u proteklih nekoliko godina redovito prelazi 60.000 MWh dnevno.
Najveća ukupna dnevna potrošnja električne energije u Hrvatskoj je zabilježena 19. srpnja 2024. godine i iznosila je 68.004 MWh, a najveća zimska dnevna potrošnja ostvarena je 21. siječnja 2026. godine sa 67.391 MWh. Maksimalna satna potrošnja električne energije dosegnuta je tijekom toplinskog vala u lipnju ove godine te je iznosila 3371 MW, iščitava se iz podataka HEP-a.
Nije toplina problem
Dakle distribucijski sustav može podnijeti toliki napor. Iz HEP-a napominju da se on projektira i razvija tako da može sigurno prihvatiti očekivana opterećenja te osigurati pouzdanu opskrbu krajnjih korisnika. Pritom uvjeravaju da stalno ulažu u razvoj, modernizaciju i automatizaciju mreže kako bi osigurali pouzdanost sustava i tijekom dana, kad je potrošnja nešto veća.
No koliki su kapaciteti tog sustava, nije poznato jer oni ovise o karakteristikama pojedinog područja, konfiguraciji mreže i pogonskim uvjetima. Struje uvijek može nestati zbog nepredviđenih okolnosti, no iz HEP-a jamče da toplinski valovi nisu razlog tome, već su to neke druge, uglavnom ljetne pojave.
'Prekidi napajanja najčešće su posljedica različitih poremećaja, poput kvarova opreme, olujnih nevremena, udara munje, požara ili drugih izvanrednih okolnosti, a ne samih vršnih opterećenja sustava', ističu.
Dravske hidrocentrale na minimumu
Ne treba zaboraviti ni to da je sustav tijekom ljeta dvojako opterećen. Osim povećane potrošnje s jedne strane, bilježi se smanjena proizvodnja struje u hidrocentralama. Hrvatsku proteklih dana obilaze fotografije isušene Drave i Dunava, koji otkrivaju tajne svoga dna, ali i potencijalne probleme u opskrbi električnom energijom.
'Činjenica je da tijekom sušnih razdoblja dolazi do smanjenja proizvodnje iz hidroelektrana. Trenutačno se na hidroelektranama na slivu rijeke Drave bilježi niska proizvodnja električne energije. Međutim ovogodišnje smanjenje proizvodnje nije posljedica 'isušivanja' rijeke Drave, već prirodnih promjena u dotocima', objašnjavaju iz HEP-a.
Takvi manjkovi obično se nadoknađuju uvozom ili povećanom proizvodnjom iz drugih obnovljivih izvora energije te Hrvatska prati europski trend i pojačano ulaže i širi mrežu elektrana koje pogone sunce i vjetar. No, kao i kod vode, proizvodnja je promjenjiva i ovisi o vremenskim prilikama.
'Za sigurnu i pouzdanu opskrbu električnom energijom potrebno je osigurati odgovarajuću baznu proizvodnju te fleksibilne proizvodne kapacitete koji omogućuju održavanje potrebnih regulacijskih rezervi elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske', poručuje naš najveći distributer električne energije.
'Prešaltavanje' na nuklearnu energiju
Stoga ne čudi nakana ministra gospodarstva Ante Šušnjara da poradi na uvođenju nuklearne energije. Prvi, formalno-pravni koraci već su učinjeni, a hoće li se Hrvatska u budućnosti snabdijevati iz malih nuklearnih reaktora ili drugog reaktora NE Krško, ostaje nam vidjeti.
Ako ništa drugo, takva bi proizvodnja energije mogla premostiti jaz tijekom faza maksimalne potrošnje, pa bi se time spriječila potreba za uvozom, a otvorila za izvozom. Dakle bez brige bismo mogli odvrtati klime 'na najjače'.
