O HDZ-u I KORUPCIJI

Kraj jednog besmislenog projekta

  • Autor: Zoran Malenica
  • Zadnja izmjena 02.11.2011 08:58
  • Objavljeno 02.11.2011 u 08:17
Šeks Bebić Kosor Sanader

Šeks Bebić Kosor Sanader

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Odluka Državnog odvjetništva da otvori istragu protiv HDZ-a kao političke stranke zbog posjedovanja crnog fonda kojim se financirala politička djelatnost stranke uključujući i predizborne kampanje te nagrađivalo stranačke dužnosnike i članove, predstavlja kraj jednog nerealnog i besmislenog projekta predsjednice HDZ-a Jadranke Kosor odnosno njene stranke.

Projekt se sastojao u sljedećem: nakon naprasnog odlaska bivšeg šefa HDZ-a, njegovi nasljednici su odlučili da neće raspisati prijevremene parlamentarne izbore nego će dopustiti procesuiranje nekoliko slučajeva korupcije na tzv. visokom nivou i time povratiti političko povjerenje birača, te na redovitim parlamentarnim izborima zadržati vlast.

Korupcionaško leglo proteklih šest-sedam godina bilo 'usidreno' u vrhovima vlasti i HDZ-a

DORH ima dokaze protiv HDZ-a

HDZ-ovci su u medijski prostor plasirali tezu kako su se Državno odvjetništvo i Uskok pokretanjem istrage protiv njihove stranke četrdesetak dana prije izbora na nepošten način uključili u predizbornu kampanju i time narušili demokratsku ravnotežu. Državno odvjetništvo RH odbacilo je medijske tvrdnje ističući da svoje odluke, pa tako i o pokretanju istrage protiv HDZ-a kao pravne osobe, donosi isključivo temeljem zakona i svojih zakonskih obveza. 'Razlog za navedene tvrdnje kao i za tvrdnju da se Državno odvjetništvo donošenjem naloga o provođenju istrage protiv Hrvatske demokratske zajednice kao pravne osobe pokušava umiliti izglednoj budućoj vlasti je nepoznavanje odnosno nerazumijevanje odredbi Zakona o kaznenom postupku i Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela odgovornih osoba, koje odredbe određuju način postupanja Državnog odvjetništva', poručili su iz DORH-a.

Spomenuti projekt je od samog početka bio osuđen na neuspjeh i to iz više razloga. Ponajprije, on je zanemario elementarne principe demokracije. U skladu s tim principima bilo je logično i očekivano da nakon iznenadnog silaska Ive Sanadera s vlasti, nova predsjednica Vlade i HDZ-a Jadranka Kosor raspiše prijevremene parlamentarne izbore kao i prijevremene unutarstranačke izbore. Prvi izbori bi potvrdili ili osporili legitimitet Jadranke Kosor odnosno HDZ-a da i dalje upravljaju Hrvatskom, a drugi bi također potvrdili ili osporili legitimitet Jadranke Kosor da bude na čelu HDZ-a u idućem razdoblju.

Zanimljivo je da je u protekle dvije godine u nekoliko država (Australija, Republika Irska ...) došlo do identične (Australija) ili slične političke krize (Republika Irska) koja je razriješena prijevremenim izborima. Nasuprot tome, hrvatska Vlada na čelu s Jadrankom Kosor grčevito je željela zadržati vlast čak i u situaciji kada su sondaže javnog mnijenja bjelodano pokazivale da i Vlada u cjelini i njena predsjednica gube povjerenje građana (oko 75 do 80 posto građana je smatralo da zemlja ide u lošem pravcu). Čak ni izlazak dvadesetak tisuća građana na ulice u veljači i ožujku ove godine sa zahtjevom da aktualna Vlada treba odstupiti i raspisati prijevremene parlamentarne izbore, nije naišao na Vladin odziv.

Glavni argument pristaša opstanka Vlade i neraspisivanja prijevremenih izbora bio je da bi prijevremeni izbori i promjena Vlade usporili proces pregovora između Hrvatske i Europske unije. Pregovori su završeni u lipnju ove godine, ali je dvojbeno treba li to pripisati upravo činjenici što nisu održani prijevremeni izbori. Po mome mišljenju pregovori su završeni prije svega zbog toga što su vodeći europski političari ocijenili da bi produženje pregovora moglo proširiti antieuropsko raspoloženje među hrvatskim građanstvom (ne treba zaboraviti da je ta odluka koincidirala s presudom Haškog tribunala optuženim hrvatskim generalima Gotovini i Markaču te je produbila nepovjerenje hrvatskih građana spram Europe). Da je tome tako pokazuje činjenica da je niz zahtjeva koje je EU postavljala Hrvatskoj kao preduvjet za prijem u svoje redove do danas ostao neispunjen (primjerice privatizacija brodogradilišta, veličina deficita državnog proračuna, poboljšanje stanja u pravosuđu ...).

Kosor je umjesto izbora izabrala plebiscit

Otkrivanje niza slučajeva korupcije i protuzakonitog postupanja u koje su bili uključeni pretežno članovi HDZ-a i aktualne vlasti (Rončević, Polančec, Sanader, Barišić ...), te na kraju otkrivanje tzv. crnih fondova HDZ-a, pokazalo je da je korupcionaško i nelegalno ponašanje u proteklih šest-sedam godina bilo 'usidreno' u vrhovima vlasti i HDZ-a, a na čelu mu je bio Ivo Sanader. Činjenica da je stranka čiji su članovi postali predmet sudskih istraga istovremeno bila na vlasti stvarala je ružnu sliku o političkoj situaciji u našoj zemlji. Kada se postavlja pitanje zašto strani kapital sve manje dolazi u Hrvatsku, često se zaboravlja da je, pored niza čisto ekonomskih razloga, možda glavni razlog bio upravo negativna moralno-politička percepcija Hrvatske u međunarodnoj poslovnoj javnosti.

Jednom riječju iskazano, borba protiv korupcije bila je izravno 'upletena' u ukupna politička zbivanja i nastojanje HDZ-a da 'amortizira' negativne posljedice te borbe za vlastitu percepciju u javnosti. Ta upletenost je onemogućavala otvorene rasprave o bitnim društvenim i gospodarskim problemima, a HDZ nije bio spreman niti je imao dovoljnu političku podršku za poduzimanje značajnijih restriktivnih mjera koje bi smanjile deficit državnog proračuna (treba priznati da je Vlada u protekle dvije godine bila poduzela neke parcijalne restriktivne mjere, ali su one bile ograničenog dometa). Ta nespremnost proizlazila je i zbog toga što bi radikalne reforme ponajprije pogađale one građane i društvene skupine (branitelje, zaposlene u državnoj i lokalnoj upravi ...) koje su politički podržavale HDZ.

I na unutarstranačkom planu Jadranka Kosor nije imala političke snage ili hrabrosti da organiziranjem demokratskih unutarstranačkih izbora testira svoju podršku i podršku Predsjedništvu i ostalim izbornim tijelima HDZ-a od strane članstva. Najčešće se baratalo brojkom od 220.000 članova koji broj se uzimao kao dostatan za tvrdnju da je riječ o velikoj i snažnoj političkoj stranci. Vjerodostojnost podatka o broju članova je vrlo dvojbena, jer je poznato da je aktivnost osnovnih organizacija HDZ-a nakon ponovnog dolaska te stranke na vlast 2003.godine gotovo sasvim zamrla te da je nemali broj članstva prelazio u HSP i druge desne stranke ili su prestali biti članovi HDZ-a, a da to stranačka administracija nije registrirala.

HDZ je sam sebi napravio medvjeđu uslugu

I tako se dogodilo da je HDZ 17. rujna ove godine održao veliki skup članstva u sportskoj dvorani ARENA u Zagrebu, dakle na istom mjestu na kojem je početkom srpnja 2009.godine plebiscitarno prihvaćena ostavka Ive Sanadera, a Jadranka Kosor na isti način izabrana za novu predsjednicu (tom prilikom je izabrano i šest potpredsjednika i Andrija Hebrang prihvaćen kao HDZ-ov kandidat za predsjednika Republike). U međuvremenu, tj. u razdoblju od 28 mjeseci, u HDZ-u nije održan bilo kakav stranački skup na kojemu bi se razgovaralo o stanju u stranci i o eventualnom održavanju izvanrednog izbornog sabora.

U kakvoj se situaciji nalazi danas hrvatsko društvo zbog upornog nastojanja Jadranke Kosor i HDZ-a da ostvare projekt ili cilj koji smo naveli na početku ovog teksta?

Hrvatsko društvo se nalazi u dubokoj društvenoj i gospodarskoj krizi i prilično nepripremljeno za izlazak iz te krize, a HDZ u rasulu i moralno diskreditiran. Tvrdoglavo insistirajući na tome da ostane na vlasti nakon odlaska Ive Sanadera, HDZ je napravio medvjeđu uslugu ne samo hrvatskom društvu i državi nego i samom sebi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!