'Pravda je spora, ali dostižna. Ministarstvo pravosuđa Hrvatske intenzivno radi na svim slučajevima koji su vezani za agresiju na našu zemlju, a do sutra kad se vratim u Zagreb, do početka sjednica Sabora, s ministrom Bošnjakovićem razgovarat ću oko zahtjeva za izručenje Vučurevića Hrvatskoj', komentirala je premijerka Kosor slučaj Božidara Vučurevića koji je jučer uhićen zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva dubrovačkog područja i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika između 1991. i 1995.
Božidaru Vučureviću, koji je jučer uhićen na temelju tjeralice koju je raspisala Hrvatska zbog bombardiranja Dubrovnika, sinoć je nakon saslušanja na Višem sudu u Šapcu određen jednomjesečni pritvor.
Glasnogovornik suda izjavio je da sada slijedi postupak utvrđivanja uvjeta za Vučurevićevo izručenje Hrvatskoj.
Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podignulo je u listopadu 2008. optužnicu protiv Vučurevića zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva dubrovačkog područja i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika između 1991. i 1995.
Tereti ga se da je u rujnu 1991. na području općine Trebinje naredio mobilizaciju teritorijalne obrane i formiranje jedinica specijalne policije kojima je popunjavao jedinice JNA, koje su 1. listopada 1991. s područja Hercegovine i Crne Gore napale Republiku Hrvatsku. Te su jedinice do 26. listopada 1991. privremeno okupirale područje od Prevlake do Stona, a grad Dubrovnik držale u potpunoj blokadi. U napadima su postupali protivno odredbama međunarodnih konvencija, odnosno namjerno i bezobzirno granatirali civilne objekte i spomenike kulture, pri čemu je poginuo 91 civil, a 200 civila je ranjeno. U okupiranim mjestima su uništavali, palili i pljačkali gospodarske objekte i imovinu civila, a ljude vodili u logore Morinje i Bileća.
Uz to, bezobzirno su granatirali povijesnu jezgru dubrovačkoga staroga grada, spomenik nulte kategorije pod zaštitom UNESCO-a, nanoseći golemu štetu spomenicima kulture unutar zidina.
Nakon 26. listopada 1992. odnosno povlačenja JNA s okupiranog područja, imajući potpunu kontrolu i vlast nad oružanim snagama tzv. SAO Istočna Hercegovina, okrivljeni B. V. je zajedno sa zapovjedništvom Hercegovačkog korpusa naredio da se nastavi granatiranje Dubrovnika, gospodarskih i civilnih objekata sve do 29. listopada 1995, pri čemu je ubijeno sedam civila, a jedanaest teško ranjeno te je nanesena velika materijalna šteta, priopćilo je Državno odvjetništvo 2008. u povodu podizanja optužnice.