KLJUČNI IGRAČI

Kome ispričnica za izostanak iz škole dulje od mjesec dana, kako do nje, što kad su problem ukućani: Na pitanja koja muče roditelje za tportal odgovara šefica školskih liječnika

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 02.09.2020 18:09
  • Objavljeno 02.09.2020 u 18:09
Marija Posavec

Marija Posavec

Izvor: Pixsell / Autor: Petar Glebov/PIXSELL

Pet dana uoči početka nove školske godine mnogi roditelji još uvijek čekaju da škole objave detaljne upute o organizaciji nastave u epidemiološkim uvjetima. Mogućnost izbora o slanju djece u školu, čini se, više nemaju. Nastava je obavezna za sve učenike, osim ako liječnik ne odluči drugačije temeljem povećanih zdravstvenih rizika po djecu ili ukućane. Ispričnice za akutne bolesti, kao i do sada, izdavat će obiteljski liječnici, no odluke o dužim izostancima s nastave i školovanju na daljinu donosit će liječnici školske medicine. A kako se oni pripremaju za jesen?

Obiteljski liječnici već sada su zatrpani pitanjima roditelja o mogućnostima oslobođenja njihove djece od nastave, pa su tražili od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva da definiraju pojam 'izrazito vulnerabilne osobe' - naveden u uputama za rad vrtića i škola - koja bi mogla opravdano izostati s nastave.

Na izjavu ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa da se 'djeca trebaju javiti svojim obiteljskim liječnicima koji će potom odlučiti o tome koje bolesti predstavljaju pojačan rizik, odnosno koje mogu predstavljati rizik' reagirali su liječnici obiteljske medicine, poručujući da oni nisu u mogućnosti dugotrajno osloboditi učenike nastave, već je ta odluka u nadležnosti specijalista školske medicine. Ni Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, na današnjoj presici Stožera nije bio sasvim precizan. Govoreći o teško oboljelim učenicima, napomenuo je da odluku u njihovu slučaju donosi liječnik 'primarne zdravstvene zaštite', pa će neki roditelji pogrešno zaključiti da je tu opet riječ o liječnicima obiteljske medicine.

U uputama HZJZ-a međutim precizirano je da odluku u slučaju izostanaka duljih od mjesec dana donose liječnici školske medicine.

'Za svaku izrazito vulnerabilnu osobu (djelatnik i dijete/učenik) ili osobu koja dijeli kućanstvo s izrazito vulnerabilnom osobom potrebno je pojedinačno razmotriti situaciju, uzimajući u obzir aktualnu epidemiološku situaciju. Odluku o tome donosi liječnik primarne zdravstvene zaštite, kao i o eventualnim drugim posebnim mjerama zaštite, poput nošenja maske i sl. (pedijatar, liječnik obiteljske medicine te za učenike u slučaju izostanaka duljih od mjesec dana liječnik školske medicine)', stoji u ranijim uputama HZJZ-a.

Danas je pak objavljen i detaljan popis vulnerabilnih skupina, pa će liječnici crno na bijelo moći pokazati roditeljima zašto njihovo dijete (ne) može biti izuzeto od pohađanja nastave.

Školski liječnici uskoro će dobiti i posebne smjernice u procesu utvrđivanja potrebe djece pod povećanim rizikom za razvoj težih oblika Covida-19 za opravdanim praćenjem nastave na daljinu. Upravo to bila je i tema današnjeg sastanka Upravnog odbora Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, otkrila je za tportal prim. Marija Posavec, dr.med., spec. školske medine i predsjednica Društva.

Marija Posavec

Marija Posavec

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Pojasnila je da se školski liječnici uključuju u proces odlučivanja kada je riječ o djeci s kroničnim oboljenjima koja izostaju s nastave duže od mjesec dana, kao što je to bilo i do sada. Školski će liječnik u suradnji s roditeljima i školom utvrditi potrebu za školovanjem djeteta na daljinu i izdati potvrdu o opravdanosti zahtjeva roditelja, precizirala je Posavec, navodeći i nekoliko primjera u kojima djeca ne bi trebala ići u školu.

'Djeca i mladi s težim oboljenjima koja bi mogla razviti teži oblik bolesti COVID-19, osobe s transplantiranim organima, malignim bolestima pod terapijom, bolestima dišnog sustava poput cistične fibroze, srčanim bolestima u kojima prijeti zatajenje srčane funkcije te djeca s teškim oblicima imunodeficijencije. Važno je napraviti procjenu i za djecu s istovremeno prisutnih više kroničnih bolesti, kao i za onu s novootkrivenim i još terapijski nedovoljno kontroliranim oblicima bolesti', nabraja dr. Posavec.

Upitana hoće li školski liječnici temeljem potvrde obiteljskih liječnika odlučivati o nepohađanju nastave i u slučaju teških kroničnih bolesti ukućana školaraca, odgovara da je taj dio preporuka za sada nejasan.

'Školski će liječnik svakako sudjelovati u procesu odluke, no na temelju čije i kakve potvrde, očekujemo uputu HZJZ-a i Ministarstva zdravstva o tome', navodi liječnica.

  • +11
  • +8

Konferencija za medije Stožera civilne zaštite RH

Izvor: Cropix / Autor: Ronald Goršić

Osim pitanja oko vulnerabilnih ukućana, školski liječnici ostalo smatraju dobro definiranim.

'Između dokumenta MZO-a i uputa HZJZ-a postoje terminološke razlike koje mogu stvarati nedoumice kod roditelja. Konkretno, u dokumentu MZO-a piše da odluku o nepohađanju nastave donosi 'nadležni liječnik'. Radi se o nadležnom školskom liječniku, a ne o izabranom obiteljskom ili pedijatru. Taj posao i u redovitim, normalnim okolnostima, pa tako i u uvjetima epidemije, radi školski liječnik', ponavlja dr. Posavec.

Roditeljima nije jasno ni zašto im je sada uskraćena mogućnost da djecu ostave doma temeljem straha od zaraze, na što su imali pravo proljetos, kada je zaraženih u Hrvatskoj bilo daleko manje nego danas. Iz Stožera civilne zaštite nisu odgovorili na pitanje tportala postoje li neka nova znanstvena saznanja o djeci kao prijenosnicima koronavirusa, a dr. Posavec kaže da je s obzirom na kratko vrijeme otkad poznajemo ovaj virus teško utemeljeno tvrditi da ga djeca prenose jednako kao i odrasle osobe. Jasno je međutim to da djeca u usporedbi s odraslima razvijaju blaže kliničke oblike bolesti.

  • +6
  • +3

Objavljene upute za početak rada vrtića i škola

Izvor: Cropix / Autor: Zeljko Puhovski / CROPIX

A što škole mogu učiniti kako bi se dodatno zaštitili vulnerabilni učenici?

'Uz dosljedno i pravilno praćenje uputa HZJZ-a i MZO-a, škole mogu značajno smanjiti rizik. Važna je dobra komunikacija škole, roditelja i školskih liječnika kako bi se prema potrebi poduzimale dodatne mjere opreza u cilju zaštite djece koja su zbog osnovnog zdravstvenog stanja ugroženija od ostalih. Važni su fleksibilnost, kreativnost i individualizirani pristup za svaki razred, ovisno o djeci koja ga pohađaju', upućuje dr. Posavec.

Diplomatski odgovara na pitanje očekuju li školski liječnici (pre)velik obim posla u predstojećem razdoblju i ima li dovoljno liječnika školske medicine u Hrvatskoj.

'Teško je to predvidjeti. Školski liječnici su od proljeća dodatno angažirani u epidemiološkim službama u gotovo svim zavodima za javno zdravstvo. Sada će koristiti prikupljena iskustva, kada krene nastava u punom obimu. Očekujemo povećan opseg posla, ali i drugačiji sadržaj primjeren okolnostima. U Hrvatskoj je i prije epidemije nedostajalo 30-ak liječnika školske medicine. Manjak liječnika kompenziran je entuzijazmom kolega i prekovremenim radom, imajući u fokusu prava učenika i studenata na specifičnu i preventivnu zdravstvenu zaštitu.'

Suradnju školskih i obiteljskih liječnika ocjenjuje odličnom: 'Suradnja oko pojedinog zajedničkog pacijenta uvijek ide na korist djeteta. Nemamo loših iskustava.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!