Prema riječima stručnjaka, iranski nuklearni program ostaje funkcionalan - unatoč masovnim bombardiranjima. Teheran sada odbija inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju, a Washington prijeti novim napadima.
28. lipnja direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi izjavio je da bi Iranci mogli „za nekoliko mjeseci“, ili čak i brže, ponovno početi s obogaćivanjem urana uz pomoć više kaskada centrifuga. Time je opovrgnuo tvrdnju američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je ranije izjavio da su napadi na iranske nuklearne objekte „vratili njihov nuklearni program desetljećima unazad“.
U sklopu operacije „Midnight Hammer“ Sjedinjene Američke Države su 22. lipnja upotrijebile ukupno 14 bunker-buster bombi GBU-57, teških po 13.600 kilograma, kao i 30 krstarećih raketa tipa Tomahawk. Mete su bila tri ključna nuklearna postrojenja u Fordu, Isfahanu i Natanzu. Upotrijebljene bombe dizajnirane su za duboko prodiranje u zemlju pomoću velike količine eksploziva, s ciljem uništavanja čak i vrlo otpornih podzemnih struktura i objekata.
vezane vijesti
Ponešto je oštećeno, ponešto nije
Prema riječima Jeffreyja Lewisa, stručnjaka za kontrolu naoružanja s Middlebury instituta za međunarodne studije, napadnuti objekti su teško oštećeni. Međutim, on dodaje i da su mnogi objekti ostali netaknuti. „Velik dio kontroverzi, po mom mišljenju, proizlazi iz toga što mnogi objekti nisu pogođeni“, rekao je Lewis za Deutsche Welle.
Posebno je značajno pitanje gdje se trenutno nalazi 400 kilograma urana obogaćenog do 60 posto: „Većina tog urana nije se nalazila u kompleksu Fordo“, objasnio je. Prema njegovim riječima, mnogi ne razumiju točno kako je organiziran iranski nuklearni program. „U Fordu se uran obogaćuje i skladišti, ali se većina kasnije transportira na drugu lokaciju u blizini Isfahana.“
Na pitanje o procjeni štete u Fordu i o tome kako se, bez sudjelovanja inspektora za iranski nuklearni program, može ocijeniti uspješnost napada, Lewis je bio suzdržan. „Američka vojska koristi model postrojenja koji omogućuje predviđanja. No taj model može biti točan ili netočan. Bit će vrlo teško saznati što se točno dogodilo u kompleksu Fordo dok netko zaista ne uđe unutra.“
Nadzor postaje teži
Američki predsjednik Donald Trump, s druge strane, izjavio je kako ne vjeruje da je Iran uspio ukloniti zalihe iz objekata prije napada. „To je vrlo teško, a mi nismo dali gotovo nikakvo upozorenje“, rekao je predsjednik u intervjuu za Fox News proteklog vikenda.
Ministar vanjskih poslova Marco Rubio zatražio je posjet inspektora Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), kako bi se stekla jasna slika o situaciji. Šef IAEA-e Rafael Grossi zatražio je od Teherana pristup oštećenim objektima nakon napada, kako bi mogao provjeriti zalihe obogaćenog urana. Iranska vlada to zasad odbija. Parlament u Teheranu također je glasovao za obustavu suradnje s IAEA-om, nakon što ta agencija nije službeno osudila izraelske i američke napade.
„Iranska organizacija za atomsku energiju obustavit će suradnju s IAEA-om dok se ne osigura sigurnost naših nuklearnih postrojenja“, najavio je predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf 26. lipnja na državnoj televiziji.
Time je, prema riječima političkog analitičara Hamida Reze Azizija iz Zaklade za znanost i politiku (SWP) u Berlinu, nadzor nad iranskim nuklearnim programom postao znatno teži za Međunarodnu agenciju za atomsku energiju. Azizi podsjeća da je Iran još nakon povlačenja SAD-a iz nuklearnog sporazuma 2018. godine počeo „postupno smanjivati svoje obveze“.
Na temelju nuklearnog sporazuma (JCPOA), Iran je bio obvezan sve svoje nuklearne aktivnosti transparentno prijavljivati IAEA-i. Od 2019. godine, prema riječima stručnjaka, slika koju Međunarodna agencija za atomsku energiju ima o iranskim aktivnostima u tom području postajala je sve nejasnija. „Vojnim napadom pretrpjeli su veliku štetu, ali su također shvatili da mogu preživjeti takav napad“, upozorava Lewis.
Trump prijeti novim napadima
Vrhovni iranski vođa, ajatolah Ali Hamnei, osudio je američke napade na nuklearna postrojenja i nazvao ih uglavnom neučinkovitima: „Nisu uspjeli postići ništa značajno.“ Iranski državni mediji i političari s jedne strane priznaju da je pričinjena šteta, ali naglašavaju da nije došlo do katastrofalnih posljedica.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u petak na konferenciji za novinare u Bijeloj kući da bi „bez sumnje“ ponovno napao Iran, ako obavještajne službe zaključe da ta zemlja i dalje obogaćuje uran do zabrinjavajuće razine.
