Iako puni učinak onoga što Sjedinjene Američke Države nazivaju „Operacija Ponoćni čekić“ još nije potpuno jasan, vremenski slijed ove složene misije predstavljen je tijekom brifinga u Pentagonu u nedjelju ujutro, svega nekoliko sati nakon napada, piše BBC.

„Američki bombarderi ušli su, izvršili misiju i vratili se, a da svijet nije ni znao“, rekao je američki ministar obrane Pete Hegseth okupljenim novinarima.

Sve je započelo nešto poslije ponoći, kada se Hegseth pridružio tadašnjem predsjedniku Donaldu Trumpu, potpredsjedniku JD Vanceu, državnom tajniku Marcu Rubiu i elitnim članovima osoblja Pentagona u Situacijskoj sobi Bijele kuće, gdje su u realnom vremenu pratili polijetanje flote iz američke zračne baze u ruralnom Missouriju.

U mraku noći, nevidljivi bombarderi B-2 poletjeli su sa zračne baze Whiteman u 00:01 po istočnom vremenu (05:01 po britanskom ljetnom vremenu), prema podacima Pentagona.

Njihov krajnji cilj bile su najčuvanije iranske nuklearne lokacije.

Koristili 'razbijače bunkera'

Ovi podzvučni mlaznjaci, koji lete tik ispod brzine zvuka, nosili su snažne „bunker buster“ bombe, sposobne probiti više od 18 metara armiranog betona.

Takvo oružje bilo je neophodno za napad na iransko postrojenje za obogaćivanje urana u Fordou, koje se nalazi duboko ispod planine i smatra se ključnim središtem iranskog nuklearnog programa. SAD je jedina poznata država koja posjeduje ovakvu vrstu naoružanja.

No svijet još nije obraćao pažnju. U to vrijeme sve su oči bile uprte prema Tihom oceanu, zbog izvješća da su američki bombarderi poslani na Guam, američki teritorij. „Iako službeno nije povezano s američkim razmatranjem ulaska u izraelski rat protiv Irana, rijetko tko će vjerovati da to nije imalo veze“, napisao je tada BBC.

Prema Pentagonu, to je bila namjerna varka — taktički mamac osmišljen kako bi skrenuo pažnju s istinske operacije koja se istovremeno odvijala iznad Atlantika. General Caine izjavio je da je let zapadno preko Pacifika bio „pokušaj prijevare poznat samo iznimno uskom krugu planera i ključnih zapovjednika“.

„Glavna udarna skupina sastojala se od sedam bombardera B-2 Spirit, svaki s dvama članovima posade, koji su gotovo neprimjetno letjeli prema istoku, uz minimalnu komunikaciju“, dodao je.

Ovi zrakoplovi ne prikazuju se na javnim internetskim stranicama za praćenje letova, što BBC-u i drugim izvorima znatno otežava potvrdu detalja operacije. Satelitske snimke mogle bi pomoći u vizualizaciji posljedica udara, ali ne mogu precizno utvrditi trenutak kada su mete pogođene.

Oko 17:00 po istočnom vremenu (22:00 BST), kada je flota stigla do Bliskog istoka, priključio joj se zrakoplov za potporu, zadužen za čišćenje zračnog koridora od mogućih prijetnji — neprijateljskih lovaca i projektila zemlja-zrak. General Caine opisao je to kao „složeni manevar precizno tempiranog djelovanja“.

Prema američkim dužnosnicima, iransko ratno zrakoplovstvo nije reagiralo, niti je ispaljen ijedan projektil iz protuzračne obrane.

„Izraelska kontrola nad iranskim zračnim prostorom omogućila je američkim bombarderima da djeluju bez otpora“, rekla je Patrycja Bazylczyk, stručnjakinja za raketnu obranu iz Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, za BBC Verify.

General Caine je tijekom brifinga iznio iznenađujuće detaljan opis sljedećih sat i četrdeset minuta operacije — što je razina informacija rijetko dostupna javnosti.

Iako su u brifingu navedeni točni vremenski okviri, prikazane karte letova nisu bile ujednačene, a putanja bombardera razlikovala se između dvije verzije.

Trump: Potpuna pobjeda

Trumpova administracija opisala je operaciju kao „potpunu pobjedu“, tvrdeći da je američka vojska „izbrisala“ iranski nuklearni program. Međutim, stvarni razmjeri štete i njezin utjecaj tek trebaju biti potvrđeni. Iran je potvrdio napade, ali je umanjio njihovu štetu i nije pružio detaljan opis događaja.

Oko 17:00 EDT (22:00 BST), američka podmornica smještena u Arapskom moru ispalila je više od 24 krstareće rakete tipa Tomahawk prema nuklearnoj lokaciji blizu Isfahana, grada s oko dva milijuna stanovnika. Premda se nuklearno postrojenje nalazi stotinama kilometara unutar iranskog teritorija, domet podmornica bio je dovoljan da rakete pogode metu gotovo istovremeno kad i bombe koje su bombarderi ispustili iznad drugih nuklearnih ciljeva.

„To je omogućilo koordiniran, iznenadan napad na više ciljeva istovremeno“, rekla je dr. Stacie Pettyjohn iz Centra za novu američku sigurnost. U međuvremenu, flota B-2 bombardera prešla je u iranski zračni prostor, koristeći dodatne taktike obmane, uključujući višestruke mamce, prema Pentagonu.

Tada je započeo zračni napad.

Vodeći bombarder ispustio je dvije GBU-57 „Massive Ordnance Penetrator“ bombe — poznate kao MOP — na prvu metu u Fordou, oko 18:40 EDT (23:40 BST), što odgovara nešto poslije 02:00 ujutro po lokalnom iranskom vremenu.

Prema stručnjacima, MOP bombe mogu probiti oko 18 metara betona ili do 61 metar zemlje prije eksplozije. To ih čini jedinim oružjem koje bi moglo doseći duboko zakopane tunele Fordovog postrojenja, za koje se smatra da se nalaze između 80 i 90 metara ispod površine.

Bio je to prvi put da su MOP bombe korištene u stvarnoj borbenoj operaciji.

Bačeno ukupno 14 bombi

Ostatak bombardera potom je napao svoje ciljeve — ukupno je bačeno 14 MOP bombi na lokacije u Fordou i Natanzu. Istodobno, projektili Tomahawk pogodili su mete u nuklearnoj bazi Isfahan, udaljenoj više od 200 kilometara. Nakon 18 sati provedenih u zraku, svi su ciljevi pogođeni u razdoblju od otprilike 25 minuta, nakon čega su se bombarderi povukli iz iranskog zračnog prostora u 19:30 EDT (00:30 BST) i započeli povratak u Sjedinjene Države.

Ukupno je korišteno oko 75 precizno navođenih projektila i više od 125 američkih letjelica. Ministar Hegseth je izjavio da je misija rezultirala „snažnim i jasnim“ uništenjem iranskih nuklearnih sposobnosti. Međutim, bit će potrebno više vremena i dodatnih podataka da bi se precizno utvrdio puni opseg štete — posebno da bi se znalo koliko su duboko bombe uspjele prodrijeti do kritičnih podzemnih objekata.

„Ovo je bio izuzetno složen i tehnički sofisticiran napad, kakav nijedna druga država na svijetu nije sposobna izvesti. Unatoč taktičkom uspjehu, ostaje neizvjesno hoće li operacija zaustaviti iranski nuklearni program na duži rok“, rekla je dr. Pettyjohn.