Prema podacima Eurostata, prosječna godišnja mirovina u EU iznosila je 16.138 eura u 2022. godini. Kada se podijeli na 12 mjeseci, to iznosi otprilike 1.345 eura mjesečno. U okviru EU, prosječni izdaci po korisniku kretali su se od 3.611 eura u Bugarskoj do 31.385 eura u Luksemburgu. Hrvatska je, očekivano, skoro, na samom dnu
Kada se u analizu uključe i zemlje EFTA-e te kandidatkinje za članstvo u EU, raspon se dodatno širi – od 1.648 eura u Albaniji do čak 35.959 eura u Islandu.
Nordijske zemlje na vrhu, balkanske na dnu
Prosječne starosne mirovine po korisniku također su prelazile 30.000 eura u dvije nordijske zemlje – Norveškoj i Danskoj. Znatno iznad prosjeka EU bile su i Švedska (22.436 €) te Finska (21.085 €).
S druge strane, zemlje kandidatkinje za članstvo u EU imaju najniže prosječne mirovine. Među njima su Turska (2.942 €), Bosna i Hercegovina (3.041 €), Srbija (3.486 €) i Crna Gora (3.962 €). Crna Gora je tek neznatno iznad Bugarske (3.611 €). Prve zemlje koje prelaze četiri tisuće eura su Slovačka (4753 €) i Hrvatska (4.940 €). Za usporedbu recimo da je u Sloveniji taj iznos 8.930 eura, piše Euronews.
vezane vijesti
Ove brojke odnose se na godišnje iznose, a ne mjesečne, što dodatno ističe ogromne razlike između najnižih i najviših mirovina u Europi.
Četiri najveća gospodarstva EU plasirala su se zaredom iznad prosjeka Unije. Italija ima najvišu prosječnu mirovinu među njima (19.589 €), zatim slijede Francuska (18.855 €), Španjolska (18.100 €) i Njemačka (17.926 €).
U nominalnom iznosu u eurima, prosječna mirovina pala je u samo tri zemlje u 2022. u odnosu na 2021. godinu – i to za manje od 5 %. Te zemlje su Turska, Irska i Grčka. U Turskoj je pad prvenstveno rezultat snažne deprecijacije nacionalne valute, što je smanjilo vrijednost mirovina izraženih u eurima.
S druge strane, najveći porast zabilježen je u Bugarskoj (33 %), a slijede Češka (16 %), Latvija, Litva, Crna Gora i Rumunjska, gdje je rast također bio iznad 10 %.
Prema izvješću Pensions at a Glance 2023 koje je objavio OECD, mirovine su glavni izvor prihoda starijih osoba u Europi. U mnogim europskim zemljama, javni transferi – poput državnih mirovina i naknada – čine više od 70 % ukupnog ekvivalentnog bruto dohotka kućanstava starijih osoba, a u nekim slučajevima taj udio prelazi i 80 %.
Rizik od siromaštva
Rizik od siromaštva i socijalne isključenosti među starijim osobama u EU raste još od 2019. godine, što je u najvećoj mjeri posljedica sve veće relativne dohodovne nejednakosti.
U 2022. godini, više od jedne od pet osoba starijih od 65 godina u EU – oko 18,5 milijuna ljudi – bilo je izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Taj broj i dalje raste, kako zbog povećanja stope siromaštva, tako i zbog starenja stanovništva.
U mnogim dijelovima Europe, iznosi mirovina znatno su niži od zarade prije umirovljenja. Taj jaz otežava mnogim starijim osobama održavanje životnog standarda nakon prestanka rada.
Izvješće također pokazuje da starije žene u svakoj zemlji članici EU imaju veći rizik od siromaštva nego muškarci. U prosjeku, žene u EU primaju 26,1 % manji iznos mirovine nego muškarci, a čak 5,3 % žena uopće ne prima mirovinu.
