Koga briga kakav Zagreb žele njegovi stanovnici?

Što se dogodilo sa 'Zagrebom za mene', pitaju se stanovnici metropole dok ih umjesto uređenja javnih česmi s mogućnošću besplatne pitke vode uveseljavaju skupe fontane koje nisu tražili ili crkve na neprikladnim lokacijama umjesto parkova i trgova, za kojima već godinama gradske oce mole primjerice stanovnici Savice i Kajzerice, a uređenje okretišta tramvaja i autobusa kod raspadajućega Savskog mosta i smisleno povezivanje biciklističkih staza u gradu sad već gotovo da ulazi u sferu znanstvene fantastike?

Uređenje trase ugašenog Samoborčeka i biciklističke staze uz Branimirovu, slobodan prostor uz željezničku prugu i nasip rijeke Save, uređenje trga i promenade uz potok na Ljubljanici te skrivenih dvorišta Britanca, šetališta uz sljemenske potoke i novi ulaz na Medvednicu, zeleni prsten u Sesvetama, pješačko povezivanje terminala Črnomerec s park-šumom Grmoščica i revitaliziranje mosta ciglane preko Kustošijanske ulice... samo su neki od brojnih prijedloga i lokacija na koje su, kad ih se direktno pitalo što žele da se uredi u njihovu kvartu i gradu, entuzijastično ukazivali stanovnici metropole u sklopu projekta 'Zagreb za mene'.

No bilo je to prije više od godinu dana, a od realizacije pojedinih projekata ili barem informacija o njima nema gotovo ništa. Zašto i tko je za to odgovoran, pitanja su na koja je od ključnih aktera već tjednima gotovo nemoguće službeno dobiti konkretne odgovore. Od pomoćnika pročelnika Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Darka Šiška tportal je samo doznao da je 'ugovor, koji je za provedbu projekta urbane revitalizacije javnih gradskih prostora Grad Zagreb sklopio 3. veljače prošle godine s DAZ-om i Arhitektonskim fakultetom, istekao 3. kolovoza ove godine. DAZ i Arhitektonski fakultet su predložili zahtjevom dodatak ugovoru, no njega nije bilo moguće izraditi'.

Šiško tvrdi da 'navedeni razlozi nisu bili u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi i rok izvršenja ugovora nije bio poštovan sukladno dinamici određenoj terminskim planom kao sastavnom dijelu ugovora'. Detalje, međutim, ne otkriva, ali ističe da 'Grad planira u daljnjem periodu nastaviti provoditi javne natječaje za revitalizaciju gradskih prostora kao u slučaju dva pilot projekta: THINK public SPACE i uređenje Ulice Ljerke Šram na Savici, a u svrhu izbora lokacija i utvrđivanja obuhvata stručni tim DAZ-a i AF-a izradio je Studiju lokacija javnog gradskog prostora'.

Još zakopčaniji su u DAZ-u, iz kojega je tportalu rečeno da su 'u procesu slaganja izjave za medije kojom će se javnosti obratiti sljedeći tjedan i iznijeti sve informacije vezane za projekt'.

Ono što je zasad poznato, s obzirom na podatke kojima je projekt vrijedan 5,4 milijuna kuna ranije predstavljen javnosti, jest da je u okviru pripreme i uređenja metropole za Europske sportske igre 2016. 'Zagreb za mene' trebao na području cijeloga grada obuhvatiti 17 natječaja i intervencija u javnim prostorima malog do srednjeg obuhvata i investicijske vrijednosti između 10 i 20 milijuna kuna koje bi se financiralo iz gradskih sredstava i europskih fondova, dok je izradu studije lokacije i provedbu natječaja trebao financirati Grad Zagreb.

U sklopu 17 natječaja, dva su trebala biti pilot projekti koji će prethoditi provedbi ostalih, a riječ je o uređenju trga na Savici u Ulici Ljerke Šram na parkiralištu uz tržnicu te posebnom izdanju međunarodnog konceptualnog arhitektonskog natječaja THINK public SPACE. Naime, prije nekoliko godina upravo su mladi arhitekti iz DAZ-a okupljeni u inicijativu 'Akupunktura grada' kroz direktne razgovore s građanima na Trnju uočili da stanovnicima Savice nedostaje centralni prostor na kojem bi se mogli nalaziti i družiti.

Zaključili su da bi se dio parkirališta u Ulici Ljerke Šram mogao pretvoriti u mali kvartovski trg i zajedno pokrenuli inicijativu 'Jesi li za trg?' temeljem koje je arhitektonsko urbanistički natječaj za trg u Ulici Ljerke Šram proveden u svibnju prošle godine. Nekoliko mjeseci kasnije, u kolovozu, objavljeni su i rezultati posebnog programa THINK public SPACE koji je na konceptualno-umjetničkom nivou propitivao rješenja koja bi mogla doprinijeti kvaliteti javnih prostora u gradu.

Projekt 'Zagreb za mene', podsjetimo, pokrenut je u veljači 2015. i DAZ je u sljedeća dva mjeseca trebao završiti urbanističku studiju te u iduća tri mjeseca odabrati lokacije i konkretne planove za njih. Do njih se pored onih primljenih i mailovima i pismima te komentara i sugestija s tribina u gradskim četvrtima prvenstveno došlo direktnim razgovorom arhitekata i prostornih planera s građanima na nekoliko lokacija u gradu - ispred Avenue Malla u Novom Zagrebu, na Trešnjevačkom placu, na ulazu u Maksimirski park, na Jakuševcu i u centru na Trgu bana Jelačića - a njihovi su prijedlozi pridodani onima proizašlim iz istraživanja skupine stručnjaka Katedre za urbanizam Arhitektonskog fakulteta.

Nakon sinteze rezultata rada obje grupe odabrane su 33 lokacije s prijedlozima uređenja, što je sve prikazano na internetskim stranicama projekta 'Zagreb za mene' kako bi se ponovo pomoću obje metode - urbanističkim istraživanjem i kontaktiranjem s građanima - moglo izabrati kojih će se 17 lokacija urediti temeljem utvrđenih potreba, a prema projektima koji će se dobiti nakon provođenja javnih arhitektonsko-urbanističkih natječaja. Poslije odabira idejnih rješenja Gradski ured za prostorno uređenje trebao je pripremiti realizaciju projekta.

Tko je odgovoran za to što se s planova nije prešlo na djelo, pitanje je koje sve glasnije postavljaju i sami građani te sve više osvješćuju da uz pomoć različitih stručnjaka - arhitekata i prostornih planera te dizajnera i umjetnika, građevinara i poduzetnika - imaju i trebaju koristiti pravo sudjelovati u osmišljavanju i uređenju adekvatnih javnih prostora te poboljšavanju kvalitete života u svojim kvartovima i gradovima koje financiraju. Uostalom, u metropoli su u samoj gradskoj upravi prepoznali vrijednost te ideje krenuvši u projekt 'Zagreb za mene'.

'Takvim pristupom građanima će se omogućiti da od javnih površina stvore ambijent drugog doma', kazala je na predstavljanju projekta u veljači prošle godine Sandra Švaljek, koja je tada kao zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića obnašala njegovu dužnost. On se, podsjetimo, zbog sumnji u financijske malverzacije na štetu Grada tada nalazio u remetinečkom istražnom zatvoru, ali koncept 'grada kao kuće' nije ni njemu nepoznat premda on kao 'novi zagrebački dnevni boravak' navodi fontane kod zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Štoviše, pored njih otprije koji dan imamo i 'klupe ljubavi u rapsodiji cvijeća i vode', kako je na njihovu predstavljanju kazao Bandić i pozvao sve da 'dođu isprobati nove klupe u zoru, kada je atmosfera kod najljepših zagrebačkih fontana najromantičnija'. Tko zna, možda vas put do njih nanese preko Bundeka, gdje vas čeka još jedna rapsodija - Bumbina livada