kandidat za šefa vrhovnog suda

Kod kolega sudaca danas nije prošao: Tko je sudac Radovan Dobronić kojeg favorizira Milanović i što je prijavio u imovinskoj kartici?

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

Iako je Radovan Dobronić, kandidat Zorana Milanovića za predsjednika Vrhovnog suda, danas dobio tek četri glasa od sudaca Vrhovnog suda, njegova utrka još nije gotova. Naime, zaključak današnje Opće sjednice Vrhovnog suda o kandidatima nije obvezujući, konačan će sud donijeti Hrvatski sabor. Ovaj sudac, kako kažu upućeni, starog kova ima zanimljivu biografiju, a pod svjetla reflektora došao je 2013., kad je na suđenju za 'švicarac' presudio u korist oštećenih štediša, a protiv banaka čiji je nekoć bio zaposlenik. U istim tim bankama, kako otkrivamo iz njegove imovinske kartice, nema kredita

Sudac Dobronić u imovinskoj je kartici naveo da posjeduje stan u Zagrebu nešto manji od 59 kvadrata, procijenjen na 800.000 kuna. Stekao ga je nasljedstvom.

Na isti način stekao je ostale dvije nekretnine: kuću za odmor u Jelsi od 50 kvadrata, vrijednu 1,3 milijuna kuna, i kuću s okućnicom u Šiljakovini površine 539 kvadrata, vrijednu 150 tisuća kuna. Vozi Škodu Yeti iz 2010., procijenjenu na 40 tisuća kuna.

Sudac Dobronić - čija bruto plaća iznosi između 19 i 20 tisuća kuna, a od autorskog honorara ima pet tisuća kuna zarade - uštedio je 400 tisuća kuna, osim toga na računu ima 60 tisuća eura naslijeđenih od majke.

Nisu mu skloni na Vrhovnom sudu

O njegovoj, ali i ostalim kandidaturama za mjesto predsjednika Vrhovnog suda, danas se vjećalo na Općoj sjednici Vrhovnog suda: 29 sudaca je podržalo kandidaturu Marina Mrčele za predsjednika tog suda, dok su Radovana Dobronića, kandidata predsjednika RH Zorana Milanovića, podržala četiri suca.

Taj je ishod i očekivan s obzirom da je Dobronić sudac Trgovačkog suda, a Mrčela je sudac Vrhovnog suda od 2008., dugogodišnji je i potrpredsjednik tog suda, a dok je mjesto predsjednika upražnjeno, obnaša i dužnost predsjednika.

Konačan sud o budućem predsnedniku Vrhovnog suda dat će Hrvatski sabor koji bira osobu za tu funkciju na prijedlog predsjednika RH.

Tko je sudac Dobronić?

Rođeni Čakovčanin 1960. je godište, a u Zagrebu je završio Pravni fakultet. U struci je kratko radio na početku karijere, a potom se zaposlio u Zagrebačkoj banci.

U prvoj polovini 90-ih vodio je u toj banci Odjel pravnih poslova za devizno poslovanje. Potom se zapošljava kao načelnik pravnog, kadrovskog i općeg odjela u Državnoj direkciji za robne rezerve, a karijeru nastavlja na Trgovačkom sudu u Zagrebu, na kojem 1996. postaje sudac.

U međuvremenu je magistrirao na području međunarodnog trgovačkog prava. Godine 2006. kandidirao se za predsjednika Visokog trgovačkog suda, no na kraju je odustao od kandidature. Nastavio je samozatajno i diskretno raditi na Trgovačkom sudu te nikada nije povezivan s javnim osobama iz političkog i poslovnog života Hrvatske.

  • +3

Radovan Dobronić

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Sudac Dobronić dospio je pod svjetla reflektora 2013., kada je presudio u korist oštećenih štediša u švicarskim francima te presudom o ništetnosti valutne klauzule i promjenjive kamatne stope dužnicima u 'švicarcima' utro put za parnice zbog naknade štete protiv niza banaka. Nakon te povijesne presude mediji su se zainteresirali za njega.

Drži se forme, ne odstupa

Njegovi kolege tada su Jutarnjem listu ispričali da Dobronić na posao uvijek stiže prvi, a automobil 'po crti' svakog jutra parkira u dvorištu suda već u sedam sati. Kolege kažu da se drži forme i ne odstupa od pravila. Opisuju ga kao 'osobenjaka, svojevrstan relikt u sudačkim krugovima. Uvijek je uredno podšišan, u odijelu, ali ne brendiranom, pedantan. Ničime se ne ističe'.

'Kad u osam ujutro vidimo odvjetnike na hodnicima, znamo da je Dobronić zakazao ročište, uvijek ih najranije zakazuje, već u osam sati', kazao je njegov kolega, dodajući da Dobronić doživljava svoju profesiju kao misiju, kao društveni korektiv.

Možda ga je ta pedantnost i koštala stegovne mjere. Naime 2019. ispunio je samo 71,7 posto propisane sudačke norme, a ona iznosi 80 posto. On je pak to komentirao rekavši da mu je statistika ispod norme jer je nije želio ispuniti pro forma.

'Nema nikoga tko je poput mene izdržao 25 godina isključivo kao parnični sudac. Svi drugi otišli su u lakše odjele jer su norme jednostavno nerealne, voluntarističke. Možete godinama kao sudac dobivati skoro samo teške predmete, njih se uopće adekvatno ne vrednuje, a natalože vam se… Tako sam ja na Trgovačkom sudu ostao jedini parnični sudac, ostali su to mahom na papiru, ali svoje norme puno lakše odrađuju', objašnjavao je Dobronić prije mjesec dana za Novi list.

Kazao je da je zbog toga u svom programu za Vrhovni sud i napisao da se protivi vrednovanju rada sudaca po suhoparnoj statistici bez smisla.

'Posljednjih nekoliko godina ispunio bih svoje dvije do tri norme. Nije važno koliko stranica ima pojedini sudski spis, kolika je financijska vrijednost spora, zbrajaju se doslovno kruške i jabuke, a kako bi statistika bila zadovoljena', kazao je Novom listu.

Stegovna mjera iz 2019. mogla bi mu biti prepreka za imenovanje na čelno mjesto Vrhovnog suda jer da bi sudac napredovao, protiv njega posljednje četiri godine ne smije biti pokrenuta stegovna mjera.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!