Na Općoj sjednici Vrhovnog suda 29 sudaca u četvrtak je podržalo kandidaturu Marina Mrčele za predsjednika tog suda, dok su Radovana Dobronića, kandidata predsjednika RH Zorana Milanovića, podržala četiri suca.
Vrhovni sud je izvijestio da su na Općoj sjednici, koju čine svi suci najvišeg suda, razmatrani programi i životopisi kandidata za predsjednika Vrhovnoga suda, a sjednici je prisustvovao 31 sudac.
Mrčelu je podržalo 29 sudaca, a Dobronića četiri suca. Ostali kandidati nisu podržani. Dva suca nisu podržala niti jednog kandidata, priopćio je Vrhovni sud.
Dodaju i da će mišljenje Opće sjednice s obrazloženjem biti objavljeno u ponedjeljak.
Na treći javni poziv za predsjednika najvišeg suda, koji je istekao 6. kolovoza, uz suca Trgovačkog suda u Zagrebu Radoslava Dobronića i suca Vrhovnog suda Marina Mrčele koji trenutno obnaša i dužnost predsjednika, prijavili su se i zagrebački odvjetnik Šime Savić, sutkinja Visokog kaznenog suda Lana Petö Kujundžić te Daniela Mejer, čija prijava nije ispunjavala uvjete javnog poziva.
Predsjednik Milanović još je sredinom kolovoza kako je Dobronić, poznat po presudi protiv banaka u slučaju franak, njegov kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, istaknuvši da je relativno poznat, da nije njegov prijatelj, ali da je pratio njegov rad.
Premijer Andrej Plenković rekao je ranije da HDZ i parlamentarna većina nisu a priori protiv bilo kojeg kandidata. Najavio je da će vidjeti programe, ali i što će o kandidatima reći Opća sjednica Vrhovnog suda i saborski Odbor za pravosuđe.
Taj bi odbor, čije mišljenje o kandidatu također nije obvezujuće za predsjednika RH kao predlagatelja čelne osobe Vrhovnog suda, trebao zasjedati idućeg tjedna.
Hrvatski Sabor je krajem lipnja s 37 glasova za, 81 protiv i pet suzdržanih odbio prijedlog predsjednika Milanovića da se predsjednicom Vrhovnog suda imenuje profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlata Đurđević.
Đurđević te još troje kandidata za čelnu osobu najvišeg suda početkom lipnja većinom glasova nije podržao ni saborski Odbor za pravosuđe nakon što su kandidati iz drugog javnog poziva pred odborom predstavili svoje programe i odgovarali na pitanja, kao niti Opća sjednica Vrhovnog suda.
Predsjedanje Vrhovnim sudom, nakon što je 20.srpnja istekao mandat Đuri Sessi, preuzeo je njegov zamjenik Mrčela. Najviši sud je tada poručio da nema ustavne krize te da suci nastavljaju obnašati sudbenu vlast jer tako određuje Ustav i zakoni iz kojih suci crpe legitimitet.
Postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda pokreće DSV objavom javnog poziva nakon čega DSV dostavlja zaprimljene prijave kandidata Uredu predsjednika RH koji o kandidatima tražiti mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.
Predsjednik najvišeg suda bira se na vrijeme od četiri godine i po isteku mandata može ponovno biti biran za istu dužnost, no nitko ne može biti predsjednik Vrhovnog suda više od dva puta.
