SVEHRVATSKI EVENT, PETAK 13.

Karamarko na scenu vraća Pašalićevu Zakladu HDZ-a

  • Autor: Damir Petranović
  • Zadnja izmjena 11.12.2013 16:57
  • Objavljeno 11.12.2013 u 10:27
Zaklada hrvatskog državnog zavjeta Tomislav Karamarko

Zaklada hrvatskog državnog zavjeta Tomislav Karamarko

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

HDZ-ov stranački spektakl najavljen je za kraj ovog tjedna: nakon višemjesečnog prozivanja medija zbog nepostojanja gospodarske strategije i neaktivnosti 'gospodarskog tima' predsjednik stranke Tomislav Karamarko u Zagrebu će biti glavna zvijezda velikog 'Svehrvatskog gospodarskog foruma - Hrvatska i svijet, novi modeli gospodarskog rasta'

Pretpostavlja se da bi ovaj događaj, koji nespretno pada na petak trinaesti, trebao biti njegov odgovor na ekonomsku krizu: na četiri odvojena panela, uz moderiranje novinara The Financial Timesa, njemačkog Wirtschafs Wochea i Večernjeg lista, raspravljat će se o percepciji hrvatskog gospodarstva u svijetu, odnosu prema privatnom poduzetništvu, ulozi dijaspore i novim modelima gospodarskog rasta - a potom bi Karamarko trebao sve objediniti u svom prvom pravom programatskom govoru na temu ekonomije.

Njegove uzdanice u ovoj sferi - barem ako je suditi po popisu govornika - trebali bi biti bivši ministri Domagoj Milošević (potpredsjednik za investicije) i Martina Dalić, tu je i njihov kolega iz devedesetih i dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta Đuro Njavro, zastupnica u EP-u Ivana Maletić te profesor Marko Kolaković. Naravno, sudionici foruma dolaze iz puno širih krugova: u Zagrebu će se pojaviti savjetnik Margaret ThatcherRobin Harris, Joachim Pfeiffer iz njemačkog CDU/CSU-a, predstavnici armenskih iseljeničkih i izraelskih nacionalnih institucija, nekoliko poduzetnika, predsjednici Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske obrtničke komore...

Sve bi trebalo biti gotovo do ručka.

Organizator velikog HDZ-ovog happeninga jest Zaklada hrvatskog državnog zavjeta (skraćeno: Zaklada HDZ), parapolitička organizacija koja po svojoj strukturi danas ne predstavlja nikakav raritet: u zemljama ukorijenjene demokracije one su obično poligoni za promišljanje strategije, rasprave o pitanjima kojima se ne bavi dnevna politika te educiranje mladih kadrova. Ukratko, radi se o famoznim think-tankovima nalik Politische Akademie austrijskog ÖVP-a ili bavarske zaklade CSU-a Hanns-Seidel-Stiftung

Ova HDZ-ova time se doista i bavi: samo u studenom ove godine organizirala je desetak radionica, savjetovanja i tribina, no većinom fokusiranih na pripremu izbornih stožera stranke. Radilo se i na učenju o komunikaciji s medijima, organiziranju lokalne samouprave i ulozi žena u politici. Ipak, šlag na torti bit će događaj u petak, kada će se Zaklada HDZ vratiti na javnu scenu kroz velika vrata.

Jer njeno ime - osim po organizaciji povremenih stranačkih 'klauzura' - dosad se godinama povezivalo tek s radikalnim desnim krilom stranke, a u pozadini je uvijek bila i sumnja u nejasne novčane operacije. Dugo desetljeće trebalo je proteći da bi Zaklada HDZ-a prošla put od sumnjivog i mračnog stranačkog kutka do respektabilne organizacije kojoj, evo, u goste dolaze cijenjeni europski političari, stručnjaci i lobisti.

Počelo je još 1995. godine, kada ju je Franjo Tuđman osnovao, da bi joj godinu dana kasnije na čelo došao nekad notorni Ivić Pašalić. Lijepo je to funkcioniralo - pokoje predavanje i poneka stipendija, a nakon Tuđmanove smrti nazivu je pridodano i ime pokojnog predsjednika - sve do čuvenog obračuna Pašalić-Sanader: nakon što je ovaj posljednji preuzeo stranku ekspresno je smijenio poraženoga i njegovu ekipu koja se u Zakladi HDZ-a sastojala od Ivana Aralice i Ante Belje. A onda je prigodno na scenu stupio Mladen Bajić i na sva neslužbena zvona najavio svoju dugačku nekrofilsku fazu: pod istragom se najednom navodno našao sam Ivić Pašalić jer je na računu Zaklade pronađeno otprilike tri milijuna njemačkih maraka.

Otkriće se pokazalo ćorkom, kao i cijeli širi kontekst pravosudne akcije: službeno je objašnjeno da se radilo o novcu koji se nalazio na jednom od bezbroj inozemnih računa same hrvatske države, namijenjenih skupljanju iseljeničkih donacija, kupnji oružja i ostalih nikad potpuno razjašnjenih operacija. Zakladi je prebačen negdje 1998. godine, u vrijeme kada su se brisali tragovi, i to odlukom samog - Tuđmana.

'Nisam bila direktno uključena u rad Zaklade HDZ-a, ali znam otkud tih tri milijuna. Prisustvovala sam razgovoru u kojemu je bilo predloženo da se novac uplati u državni proračun, no tadašnji premijer Zlatko Mateša nije bio oduševljen time jer mu je to formalno predstavljalo nekakvu prepreku. Predsjednik Tuđman ga je onda u dogovoru s Vladom i Saborom odlučio staviti na izdvojeni, dakle paralelni račun Zaklade HDZ-a', prisjeća se nekadašnja Tuđmanova bliska suradnica Vesna Škare Ožbolt

Bajićeva istraga tako je neslavno propala, jednako kao ona koju je tadašnji ravnatelj policije Ranko Ostojić pokrenuo, a čiji je cilj bio potpuno rasvijetliti raspolaganje golemim iseljeničkim novcem koji se slijevao na inozemne račune u vrijeme rata. Krenulo se tragom tri milijuna maraka unazad prema austrijskom Villachu, potom od tog računa još dublje, da bi se otkrilo devedesetak računa izvan Hrvatske. Potom se ta brojka stala množiti geometrijskom progresijom, od nekoliko desetaka država zatražena je i međunarodna pravna pomoć, ali dosad ama baš nitko nije ni optužen za bilo kakvu pronevjeru. Sreća da je za kazneno djelo ratnog profiterstva ukinuta zastara: istraga se više ne mora provesti baš odmah, moguće je da do nje dođe jednom u budućnosti - kad se zvijezde na političkom nebu poklope.

Zaklada HDZ-a u međuvremenu je ostala bez tih tri milijuna maraka, a od 2002. godine zbog svađe Sanadera i obitelji Tuđman gotovo prestaje s radom. Mrtvilo se prekida pomirbom četiri godine poslije i od tada je sve lijepo i pristojno, demokršćanski i konzervativno. Uspostavljaju se partnerski odnosi sa sličnim organizacijama u Europi i pod šefovanjem samozatajnog Srećka Prusine, evo, u petak dostiže svoj zenit.

Prusina je ovih dana neuhvatljiv jer ima puno posla, a njegov prethodnik Ivić Pašalić je, iako sasvim živ, zdrav i situiran, politički potpuno mrtav. Nismo čovjeka željeli uznemiravati pitanjima iz prapovijesti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!