Krenimo, dakle, od obaveza koju je grčka vlada na čelu s Aleksisom Ciprasom preuzela u zamjenu za treći paket pomoći pod vrlo strogim uvjetima, zbog kojih je na koncu odstupio Ciprasov najbliži suradnik i ministar financija koji se žestoko protivio strogim mjerama štednje, Janis Varufakis. Usprkos činjenici da su Cipras i Siriza na vlast došli upravo na krilima retorike kontramjera štednje, nakon zamorne višemjesečne borbe pristali su na njih što je dovelo do razdora unutar te šarolike ljevičarske grupacije i novih izbora.

Budući da su Grci opet dali povjerenje Ciprasu, on bi sada - ojačan izbornom pobjedom - trebao krenuti u realizaciju potpisanih ugovornih obveza prema kreditorima tzv. Trojki. Preduvjet je za to revizija proračuna za 2015. koji sada u obzir mora uzeti mirovinsku i poreznu reformu, kao što je dvostruko povećanje poreza na prihode poljoprivrednika sa sadašnjih 13 posto na 26 posto do 2017. Također, porez na primanja građana koja su niža od 12 tisuća eura godišnje progresivno će rasti s 11 na 15 posto, dok će za primanja veća od 12 tisuća eura godišnje porasti s 33 na 35 posto. Vlasnici brodova morat će vladi platiti dodatan porez, a za utajivače poreza najavljene su strože kazne. Poslije prvobitnog srpanjskog podizanja stope poreza na dodanu vrijednost (PDV), drugo povećanje te stope trebalo bi uslijediti u listopadu, kada će hoteli i grčki otoci izgubiti pravo na nižu stopu PDV-a.

Osim toga, najavljeni su novi rezovi mirovina s ciljem ostvarivanja uštede od oko 0,25 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) u 2015., i od jedan posto BDP-a do 2016. Planirano je i smanjenje vojne potrošnje, a od 2015. do 2021. u Grčkoj će biti ukinuta praksa ranog umirovljenja. Grčku očekuje i liberalizacija dijela maloprodajne industrije čime će se omogućiti prodaja lijekova u robnim kućama te prodaja kruha na drugim mjestima, a ne samo u pekarnicama.

Grčka vlada također je obećala da će do kraja 2017. prodati državne imovine u vrijednosti od 6,4 milijarde eura, od čega će u ovoj godini od privatizacije zaraditi 1,4 milijarde eura, u narednoj godini prodat će imovinu od 3,7 milijardi eura, a u 2017. u vrijednosti od 1,3 milijarde eura. Na novoj je vladi i da do listopada objavi datume za prodaju luka Pireja i Soluna.

Autor bestselera 'Kapital u 21. stoljeću', francuski ekonomist Thomas Piketty u razgovoru za časopis The Conversation istaknuo je da bi Ciprasovi ekonomski prioriteti trebali biti upravo modernizacija poreznog sustava koji bi morao biti pravedniji i efikasniji.

'Ali to se može ostvariti samo uz suradnju s Europom, pod uvjetom da ona pruži pozitivan primjer. Prisjetimo se da velike kompanije u Europi plaćaju manji porez od malih i srednjih poduzeća. To je zato što vlade pokušavaju dobiti najpovoljnije uvjete za svoje nacionalne kompanije, a da ne govorimo o Europskoj komisiji i njezinu predsjedniku Jean-Claudeu Junckeru koji je kao luksemburški premijer potpisao sporazume s multinacionalnim korporacijama prema kojima one plaćaju porez od jedan do dva posto. Europa ne može dijeliti savjete dok sama izbjegava fiskalnu transparentnost. Suština trenutačnog sustava jest ta da njemačke i francuske banke rado čuvaju novac bogatih Grka', upozorio je Piketty.

Francuski ekonomist podsjeća kako je Europa do sada tvrdoglavo odbijala ozbiljne razgovore o otpisu grčkih dugova što je dovelo do pada pretprošle, Samarasove vlade.

'Europa je nagovijestila da će razmisliti o otpisu duga kada Grčka uravnoteži svoj budžet malim primarnim suficitom – veći državni prihodi od rashoda ne računajući kamate za otplatu dugova. Ali kada je Grčka zatražila pomoć u prosincu 2014., Europa ju je odbila. Ta je odluka dovela na vlast Ciprasa. U međuvremenu se ništa nije promijenilo, jer je Europa odbila započeti pregovore o dugu u razdoblju siječanj - srpanj 2015. Sada je rujan, novi paketi pomoći o kojima se razgovaralo tijekom ljeta dodatno su odgodili početak pregovora. Ako Europa nastavi inzistirati na otplati cjelokupnog duga, doći će do nove krize, a problemi će ostati', ističe Piketty.

Naglašava kako, osim grčke krize, Europsku uniju muče i drugi problemi kao što su izbjeglički egzodus i općenito loša ekonomska situacija.

'Europa, Njemačka i Francuska ne mogu opstati u stanju stalne krize. Europljani moraju prilagoditi svoju poziciju, a da bi to bilo moguće, Francuska mora pokazati daleko više hrabrosti, a to važi i za ostale. Možda će izbori u Španjolskoj krajem ove godine donijeti neku promjenu. Kombinacija svih ovih elemenata može utjecati na europsku politiku prema Grčkoj', smatra Piketty.

Po njegovu mišljenju, na raspetljavanju grčkog gordijskog čvora puno bi mogao učiniti francuski predsjednik Francois Hollande, samo kad bi smogao hrabrosti.

'Hollande je ovog ljeta iznio nekoliko prijedloga o demokratizaciji eurozone. Jedan je od njih osnivanje parlamenta eurozone u kojem bi sjedili predstavnici država članica. Ali sve je to previše oprezno i nejasno. Ako namjerava dobiti drugi mandat, ali prije svega unaprijediti rad eurozone, Hollande treba izaći s preciznim i jasnim prijedlozima. Vjerujem da bismo dogovorili popuštanje politike štednje u Grčkoj i došli do boljih rješenja u javnoj i demokratskoj raspravi u parlamentu eurozone sastavljenom od predstavnika država članica', kaže Piketty.

Ključni problem s eurozonom jest činjenica, navodi Piketty, što njome trenutačno upravljaju tehnokrati.

'Vođe država članica sastaju se iza zatvorenih vrata i iznose nevjerojatne prijedloge usred noći, poput privatizacije grčke državne imovine u visini od 50 milijardi dolara, iako svi znaju da će se to pretvoriti u rasprodaju ispod cijene. Ni za jednu ekonomiju nije dobro prodavati imovinu pod ovakvim uvjetima. Sve se to događa bez pravnog okvira i preispitivanja motiva za donošenje odluka. To mora prestati. Potreban nam je nov početak s transparentnim parlamentom eurozone. Ono što je sada važno jest to da Francuska, sa svim zemljama koje žele promjene, iznese konkretan niz prijedloga za demokratsku reformu eurozone', tvrdi Piketty.

Ako se nastavi s odugovlačenjem pregovora o restrukturiranju grčkog duga, za dvije ili tri godine vratit ćemo se tamo odakle smo krenuli, a to je da Grčka ponovo ne može ispuniti uvjete iz novog paketa pomoći.

'Od Grčke se očekuje da održava veliki primarni suficit u narednih 20 do 30 godina i da većinu tog novca upotrebi za otplatu dugova. Kako to objasniti mladim ljudima u Grčkoj? Bilo bi odgovornije da smo primarni budžetski suficit vezali za godišnji rast grčke ekonomije. To bi bilo manje brutalno. Brine me to što će neki ljudi nastaviti inzistirati na grexitu postavljajući nerazumne ciljeve koje Grčka ne može ispuniti, gurajući je time prema izlasku iz eurozone. To je veoma rizično. Zato su nam hitno potrebni konkretni i realni ciljevi', zaključuje Piketty u kratkom intervju The Conversationu, čiji je prijevod objavio Peščanik.net

Bivši grčki ministar financija Janis Varufakis u svom komentaru za britanski Guardian iznio je prilično pesimističan pogled na daljnji razvoj grčke krize.

Istaknuo je da su glasači podržali Ciprasa jer im se učinilo da će on najlakše ispuniti tri obećanja koja im je dao. Prvo, da je sporazum s Trojkom nedovršen jer ostavlja prostora za dalje razgovore o važnim detaljima. Drugo, da se očekuje otpis dugova. I treće, da će i grčki oligarsi snositi teret krize.

Varufakis, međutim, smatra da Cipras ima malen manevarski prostor za daljnje pregovaranje s Trojkom, jer su mu ruke vezane sporazumom o razumijevanju, u kojem su obveze isključivo grčke, odnosno isključuju bilo kakve obveze Trojke prema Grčkoj. Drži da je otpis dugova realno očekivati, ali da neće biti naročito izdašan. 'Treće obećanje je ključno za Ciprasov uspjeh. Prihvaćajući zajam 'produži i pretvaraj se da je sve u redu' koji ograničava vladine mogućnosti ublažavanja štednje i brige o slabima, jedini razlog postojanja ljevičarske administracije sveo se na suzbijanje utjecaja i moći grčkih oligarha. Ali problem je to što je Trojka njihov najbolji prijatelj i vice versa. Prvih šest mjeseci 2015., dok smo se suprotstavljali Trojkinom monopolu na donošenje odluka u Grčkoj, njezina najveća domaća podrška dolazila je od medija u vlasništvu grčkih oligarha i njihovih političkih predstavnika. Riječ je o istim ljudima i interesima koji su sada prihvatili Ciprasa. Može li im se premijer suprotstaviti? Mislim da on to želi, ali mu je Trojka već oduzela najvažnije oružje natjeravši ga da rasformira jedinicu za borbu protiv ekonomskog kriminala SDOE', ističe bivši Ciprasov najbliži suradnik.

Varufakis svoj komentar zaključuje kako 'u rijetkim trenucima neobjašnjivog optimizma zamišlja srdačnost prema strancima u nevolji vjesnikom nove borbe grčke vlade protiv Trojkine distopijske vizije Europe'.