Premda se nakon stotinjak godina svakodnevnih mjerenja meteoroloških podataka mnogima može činiti kako je sve već doživljeno, i dalje nam se događaju kojekakvi meteorološki ekstremi. Neke od njih imamo i danas, a imat ćemo i sljedećih dana. Hoćemo li i u sljedećoj godini?
2014. – ponegdje najkišovitija, ali i najtoplija u povijesti!
Kao i mnogobrojne prethodne, i ova je godina obilovala raznim vremenskim događanjima i meteorološkim neobičnostima, pa i ekstremnim, gdjekad i rekordnim, piše u svojem Meteo kutku glavni meteorolog HTV-a Zoran Vakula. Mnogi će ovu godinu pamtiti po čestim i obilnim kišama i poplavama koje su u Posavini izazvale jednu od najvećih katastrofa u Republici Hrvatskoj od njezine samostalnosti te uzrokovale u nekim mjestima najkišovitiju godinu u povijesti mjerenja i mnogobrojna klizišta. I ledena kiša prouzročila je u Gorskome kotaru znatnu štetu, s posljedicama koje će se sanirati još godinama. Bilo je i tuče, pijavica, olujnog i orkanskog juga i bure i drugih vjetrova.
Iako tijekom ljeta nije bilo izraženijih toplinskih valova, pa čak ni dugotrajnijeg niza vrućih dana, zbog većinom iznimno blage zime te posebice zbog babljeg ljeta, ova je godina u Hrvatskoj i okolici jedna od najtoplijih u znanoj povijesti mjerenja, ponegdje čak i rekordno topla.
Koliko su prošla četiri godišnja doba odstupala od prosjeka, a i od prošlogodišnjih sezona, može se vidjeti iz službenih ocjena klimatologa DHMZ-a
Silvestrovo!
Kao i danas, i sutra će prevladavati sunčano, uz još manju vjerojatnost poneke snježne pahulje, ali još izraženiju hladnoću nego danas, na Jadranu pojačanu i još jačim vjetrom. Bura će često biti jaka i olujna, ponegdje na udare i orkanska!
Najviša dnevna temperatura zraka diljem će unutrašnjosti Hrvatske biti niža od 0°C, a na Jadranu samo malo iznad.
Najniža temperatura zraka i sljedeće noći i jutra, a i tijekom novogodišnje noći u kopnenom će području biti uglavnom od -20 do -10°C, na moru između -6 i 0°C.
Analizirajući cijeli prosinac, te su temperature više od do sada najnižih izmjerenih u povijesti, ali je zanimljivo spomenuti kako ovako niska temperatura na dan 30. prosinca ponegdje, primjerice na meteorološkoj postaji Split Marjan, do sada nije izmjerena. A sličan će se, svojevrsni rekord vjerojatno dogoditi i sutra.
Prvi dani 2015.
U petak će još biti relativno hladno, ali malo manje nego sutra i prekosutra. U subotu, uz daljnji porast temperature zraka bit će i sve više oblaka te veća vjerojatnost oborina - i snijega, i kiše, koja se može smrzavati u dodiru s podlogom.
Prva polovina 2015. – prosjek, većinom i iznad njega
Unatoč sadašnjem relativno hladnom razdoblju, s kojim će početi i nova godina, u ostatku siječnja vrlo je velika vjerojatnost za ponovno barem prosječnu temperaturu zraka, većinom čak i višu od nje.
Trenutačne prognoze srednje temperature zraka i siječnja, i veljače, pa i cijeloga proljeća, čak i za lipanj, daju malu nadu željnima prosječne temperature, a još manju za dugotrajnije, višetjedno hladno razdoblje. No, kao i u prošlim mjesecima, pa i tjednima, ne smije se isključiti mogućnost naglih, i ekstremnih, promjena.
A ne smije se ni zaboraviti kako su dugoročne prognoze manje pouzdane od srednjoročnih, posebice od onih do sedam dana unaprijed. Već 8. dana kod većine modela srednja apsolutna pogreška temperature je oko četiri stupnja Celzijeva, kod nekih i veća, što osobito u hladnom dijelu godine može prouzročiti velike pogreške i u prognozi drugih meteoroloških elemenata, posebice oborina.
I dok se dugoročne prognoze prve polovine godine još i mogu promijeniti, što bi razveselilo neke željne hladnoće te osobito većinu kojoj trebaju mjeseci s manjkom oborine, prognoze za ovaj tjedan prilično su pouzdane.
